Noticias

PR Horta Husu Kontribuisaun Singapura Hametin Sistema Multilaterál no Haklaken Preparasaun TL Nian Ba Prezidénsia ASEAN 2029

todayJuly 3, 2026 42

Background
share close

Díli, 03 jullu 2026 (RAFA.TL) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu kontribuisaun Singapura nian hodi hametin sistema multilaterál no fó sai  ka haklaken preparasaun Timor-Leste nian ba prezidénsia ASEAN iha tinan 2029.

Xefe Estadu apela iha deklarasaun konjunta ho Primeiru-Ministru Singapura, Lawrence Wong, iha Palásiu Prezidensiál.

“Ami presiza nasaun sira hanesan Singapura hodi ajuda lori instituisaun multilaterál sira fila fali ba sira nia ideál orijinál sira hosi diálogu internasionál, parseria iha prevensaun konflitu sira, no mobilizasaun ativu hosi vontade di’ak no rekursu sira”, hatete Ramos-Horta.

Nia subliña “Timor-Leste apoia beibeik ona Singapura iha nível multilaterál”, fiar katak nasaun “iha istória naruk ida hosi kontribuisaun substansiál sira ba ekilíbriu iha sistema Nasoins Unidas nian”.

Xefe Estadu rekorda katak Singapura “hanesan nasaun ida hosi nasaun dahuluk sira ne’ebé estabelese relasaun diplomátiku ho Timor-Leste” bainhira restaura independénsia iha tinan 2002, no kontribui “militár sira ba misaun dame nian hosi Nasoins Unidas” hafoin referendu iha tinan 1999.

“Ohin, ita selebra kapítulu foun ida iha ita nia relasaun bilaterál sira, ne’ebé hametin hosi ita nia adezaun komún iha família ASEAN nian”, nia hatete, hodi destaka abertura hosi Embaixada Singapura nian iha Díli iha fulan-Abril 2024 hanesan “marku transformativu ida”.

Kona-bá vizita  Primeiru-Ministru Wong nian, nia hatete katak ida-ne’e “simboliza amizade ne’ebé dura entre nasaun rua”, hodi hatutan katak konversa entre sira “kaloroza, konstrutivu no haree ba oin, foka ba aprofundamentu relasaun sira entre ami nia nasaun rua”.

Prezidente Repúblika destaka mós knaar hosi “Programa Koperasaun Singapura nian” hanesan “koluna vertebral hosi ita nia dezenvolvimentu kapitál umanu nian”, indika katak “funsionáriu timoroan liu 1.100 maka simu ona formasaun iha Singapura dezde tinan 2002”.

Programa ne’e hafoin reforsa hosi pakote STARS iha tinan 2022 no pakote STARS, ne’ebé lansa iha fulan-Jullu tinan 2025 no vigora to’o tinan 2028, hodi apoia integrasaun Timor-Leste nian iha organizasaun rejionál. Nia fó sai mós katak, iha ámbitu hosi Programa Líder Foin-sa’e eSTARS nian, “grupu inaugural hosi funsionáriu na’in 25 hosi ministériu oioin  iha Timor-LEste partisipa daudaun iha formasaun online no prezensiál iha Singapura.”

Ramos-Horta hatete katak “Singapura hanesan investidór boot liu iha Timor-Leste”, hodi refere mós ba “akordu atualizadu ida kona-ba servisu aéreu nian” iha tinan 2023, hodi hanoin fali “solidariedade umanitáriu ne’ebé hatudu hosi Cruz Vermelha Singapura nian” hafoin inundasaun iha fulan-Abril tinan 2021.

“Parseria ida ne’ebé dura ne’ebé reflete kompromisu komún ba estabilidade rejionál, prosperidade no apoiu mútuo iha tempu krize nian.”

Iha okaziaun hanesan, Primeiru-ministru Lawrence Wong afirma, lasu amizade entre nasaun rua “hahú kedas molok Timor-Leste hetan independénsia”, hodi fó hanoin katak “pesoál husi Singapura liu 1.000 maka partisipa iha esforsu internasionál manutensaun pás nian entre tinan 1999 no 2012, durante tranzisaun ba dame no estabilidade”.

Tuir Wong, “iha tinan barak nia laran, sidadaun Singapura barak maka moris no serbisu hamutuk ho povu Timor-Leste, fahe esperiénsia profisionál no koñesimentu espesializadu no ajuda dezenvolve kapasidade sira.”

Wong hatete nia vizita “marka kapítulu foun ida iha kooperasaun bilaterál” no koinside ho adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, hodi garante katak “Singapura haksolok tanba apoia ona Timor-Leste iha nia dalan ba adezaun ba ASEAN” no “apoia tomak Timor-Leste nia intensaun hodi asumi responsabilidade sira hosi prezidénsia ASEAN nian iha tinan 2029”.

Primeiru-Ministru repete mós, hamutuk ho Ramos-Horta, “Singapura nia kompromisu atu ajuda Timor-Leste dezenvolve kapasidade umanu ne’ebé nia presiza”, hodi hatutan katak “ita hakarak Timor-Leste atu buras no hetan susesu nu’udar membru ida hosi família ASEAN nian” no  “Timor-Leste ida ne’ebé forte kontribui ba ASEAN ida ne’ebé forte”.

Xefe Governu Singapura garante mós katak nasaun rua sei “servisu besik mós” iha organizasaun no instituisaun multilaterál sira, “hodi bele hametin sistema ne’ebé bazeia ba regra no kontinua defende dame no estabilidade iha mundu”.

Nia mós elojia joven timoroan sira, hodi hatete katak “impresionadu ho dinamizmu hosi joven Timor-Leste nian” dezde nia to’o, hodi hanoin hikas benvindu ida “notável no inolvidável duni”, ho labarik barak ne’ebé hale’u dalan sira hodi kumprimenta delegasaun. “Ha’u fiar katak vizaun, Sr. Prezidente, ne’ebé ita-boot estabelese ba futuru Timor-Leste nian ne’e inspiradora,” Wong konklui, hodi garante katak “Singapura sei kontinua sai hanesan parseiru ida ba Timor-Leste tanba nia foti pasu sira ne’ebé brani hodi realiza vizaun ne’e.”

Líder na’in-rua ne’e hato´o deklarasaun iha Palásiu Prezidensiál hafoin, Primeiru-ministru Wong hetan kondekorasaun hosi Xefe Estadu Timor-Leste ho Grande Colar hosi Orden Timor-Leste nian.

Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!