Noticias

Krime Hasoru Onra: Entidade Sira Alerta Risku Ba Liberdade Espresaun no Jornalizmu iha Timor-Leste

todayJuly 3, 2026 31

Background
share close

Díli, 03  Jullu  2026 (RAFA.TL) – Konferénsia Episkopál, Ministériu Interiór no Prokuradoria-Jerál Repúblika alerta ohin ba risku katak kriminalizasaun difamasaun no injúria bele ameasa liberdade espresaun no jornalismu iha Timor-Leste.

Pozisaun hirak ne’e hato’o iha Konsulta Públika Komisaun A, Asuntu Konstitusionál no Justisa, Parlamentu Nasionál, kona-bá proposta alterasaun ba Kódigu Penál ne’ebé kria rejime foun ba krime hasoru onra.

Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés),  sai hanesan voz ida ne’ebé preokupa liu. CET reprezentante dehan katak “reforma tenke asegura armónia entre protesaun ba onra no liberdade espresaun, evita kriminalizasaun exesivu ba jornalista, lider komunitáriu ka sidadaun sira ne’ebé halo kritika ho lejítimu”.

CET rekomenda katak direitu penál tenke uza nu’udar dalan ikus liu de’it, no lei tenke fahe ho klaru entre “kritika lejítimu no kalúnia ho intensaun aat”.

Ministériu Interiór, hakerek iha nia pareser, konsidera pozitiva sistematizasaun krime hasoru onra, maibé alerta “ba nesesidade atu garante ekilíbriu entre protesaun ba onra no liberdade espresaun”. Sujere atu menus pena balun no hadi’ak razaun sira atu hapara responsabilidade penál. Hato’o mós reserva kona-ba mudansa ba krime denúnsia kalunioza, tanba “bele lori lentu liu prosesu kriminál”.

Prokuradoria-Jerál Repúblika konsidera di’ak protesaun penál ba onra, reputasaun no dignidade pesoál, maibé alerta “ba nesesidade atu asegura proporsionalidade ba pena sira ne’ebé proposta, liu-liu iha krime difamasaun, injúria no denúnsia kalunioza”.

Vise-Ministru Justisa ba Fortalesimentu Institusionál, Paulo Manuel da S. dos Remédios fó pozisaun inversu. Nia husu atu sa’e tan pena ba difamasaun no injúria, “liu-liu bainhira halo liuhusi midia sosiál ka midia komunikasaun”. Nia dehan pena multa “labele sai hanesan resposta penál prinsipál”. Propoin mós atu uza barak liu pena serbisu ba komunidade no mekanizmu ba retratasaun públika.

Servisu Investigasaun Kriminál PNTL alerta ba impaktu midia sosiál ne’ebé aumenta kazu barak. Sujere katak “injúria simples labele kriminaliza nafatin, bele rezolve de’it liuhusi dalan sivíl”, no husu atu fahe ho klaru entre “kritika lejítimu no ofensa ho intensaun aat” atu evita abusadu ba sistema penál.

Advogadu José Ximenes, husi JSO Ximenes, Lawyers & Consultants, apoia kriminalizasaun difamasaun no injúria, maibé husu atu “asegura mekanizmu ekilíbriu, atu labele limita maka’as liu liberdade expresaun no debate demokrátiku”.

Komisaun A rasik rekoñese problema estruturál ida: proposta ne’e klasifika krime hasoru onra nu’udar krime “partikulár” – figura prosesuál ne’ebé seidauk iha iha Timor-Leste nia lei.

“Kódigu Penál Timor-Leste to’o ohin loron seidauk tipifika krime ida nu’udar krime partikulár”, komisaun nota.

Iha krime partikulár, vítima tenke aprezenta keixa, sai asistente no halo akuzasaun, ne’ebé bele husik sidadaun sira ne’ebé fraku ekonomia no laiha asesu ba advogadu. Tanba ne’e, komisaun rekomenda atu hanoin opsaun “semi-públiku” nian.

Komisaun mós fó ezemplu rua ne’ebé la’ós difamasaun: jornalista ne’ebé publika investigasaun kona-ba iregularidade iha jestaun ospitál públiku “ho baze ba dokumentu no fonte sira ne’ebé verifika ona”; no deputadu ne’ebé, iha plenária, “kritika maka’as ministru nia serbisu, tanba kobre husi imunidade parlamentár”.

Proposta ne’e prevee prizaun tinan 1 to’o 3 ka multa loron 180 to’o 360 ba difamasaun, sa’e ba tinan 2 to’o 5 se halo liuhusi rede komunikasaun eletróniku públiku, hatene katak faktu ne’e falsu, ka atribui krime ida. Injúria hetan pena to’o tinan 2 ka multa to’o loron 240, sa’e to’o tinan 4 iha kazu difuzaun luan.

Proposta ne’e inklui mós ofensa ba memória ema ne’ebé mate ona, ofensa ba pesoál koletivu, razaun atu la sala, inklui protesaun ba kritika jornál, sientífiku ka polítiku kona-ba asuntu interese públiku, dispensa pena iha kazu retratasaun ka provokasaun, no publika sentensa kondenasaun se ofendido husu. Muda mós artigu 285 kona-ba denúnsia kalunioza, sa’e pena ba tinan 1 to’o 4 prizaun.

Deputadu proponente sira defende reforsu protesaun ba onra tanba dehan valór étika iha sosiedade Timor-Leste sofre degradasaun. Deputadu Patrocínio Fernandes dehan “Estadu tenke proteje dignidade ema nian no reforsa estrutura étika no morál komunidade nian”. Deputadu António Verdial dehan mudansa ne’e “atu promove justisa no reforsa padraun étika sosiedade nian”, la’ós atu limita liberdade.

Jurista Carmelita Caetano Moniz dehan katak “liberdade espresaun labele justifika ofensa ka umillasaun”, maibé tenke respeita nafatin prinsipiu proporsionalidade iha aplikasaun pena.

Komisaun konklui katak Projetu Lei ne’e iha kondisaun atu aprova iha jeneralidade semana oin, no rekomenda vacatio legis mínimu loron 90 antes vigora, tanba presiza forma majistradu no operador judisiáriu sira.

Ekipa Reportajen Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!