Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 29 de Juñu 2026 (RAFA.TL) – Uniaun Internasionál Juíz Lian Portugés (UIJLP) kritika rejime tranzitóriu rekrutamentu ba juís sira ba Tribunál Supremu Justisa no Tribunál Rekursu Timor-Leste nian, no konsidera katak ne’e “difísil atu kompatível” ho separasaun podér no garantia independénsia judisiál ne’ebé Konstituisaun Timor-Leste konsagra.
Komunikadu ne’ebé, asina iha Lisboa iha loron 28 fulan Juñu husi Prezidente UIJLP, Juís Geraldo Dutra de Andrade Neto, no Sekretáriu Ezekutivu, Juís Pedro Miguel Vieira, hatudu solidariedade ba Asosiasaun Majistradu Judisiál Timor-Leste (AMJTL) no kestiona rejime ne’ebé estabelese iha dispozisaun tranzitóriu Lei Organizasaun Judisiária (25/2021).
Pontu prinsipál iha kritika ne’e mak atribuisaun ba avaliasaun no graduasaun kandidatu sira ba tribunál superiór ba “komisaun ne’ebé nomeia husi podér polítiku, ne’ ebé exklui magistrados sira ne’ebé ezerse servisu ida ne’ e.”
Ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál (CSMJ) – órgaun ne’ebé Konstituisaun fó responsabilidade ba autogovernu majistratura – sei sobra de’it homologasaun formál ba desizaun ne’ebé foti fora husi nia kompeténsia.
“UIJLP nota, ho preokupasaun, katak modelu tranzitóriu ne’ebé adota atribui avaliasaun no graduasaun ba kandidatu sira ba tribunál superiór ba komisaun ne’ebé nomeia husi polítika, ne’ebé esklui magistrados iha servisu, no rezerva ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál de’it nomeasaun ba sira ne’ebé gradua ona antes,” refere komunikadu.
“Modelu ne’ebé hasai husi órgaun autogovernu nia kontrolu substansiál kona-bá seleksaun juís sira, no transfere ba instánsia ne’ebé la’ós husi majistratura, difísil atu kompatível ho separasaun podér no ho garantia independénsia ne’ebé proteje la’ós interese korporativu juís sira nian, maibé direitu sidadaun sira nian ba justisa ne’ebé imparsiál.
UIJLP esplika iha nia kritika : “Hodi fó fiar ba avaliasaun méritu no klasifikasaun hosi kandidatu sira ba komisaun no júri ida ne’ebé nia kontrata, no hodi enkamiña ratifikasaun hosi avaliasaun ba órgaun autogovernu de’it
ida ne’ebé hala’o iha liur hosi nia, modelu ida ne’ e hasai hosi Konsellu Superior hosi Poder Judisiáriu núkleu, hosi kompeténsia ne’ebé Konstituisaun fó fiar ba nia”, nia defende.
Organizasaun ne’e – ne’ebé hamutuk ho asosiasaun juís sira husi Angola, Brazíl, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Mosambike, Portugál, São Tomé e Príncipe no Timor-Leste – fundamenta nia pozisaun iha artigu 128.º, n.º 1 Konstituisaun RDTL nian, ne’ebé rezerva espesifikamente ba CSMJ kompeténsia atu nomeia, koloka, transfere no promove juís sira.
Tanba ne’e, komunikadu subliña, “kompeténsia ho baze konstitusionál, labele esvazia husi lei ordinária, maske ne’ e mai husi organizasaun judisiária.”
UIJLP mós aponta buat ne’ebé konsidera hanesan kontrasaun internál iha Lei n.º 25/2021.
Artigu 5.º, n.º 1 diploma ne’e reafirma katak nomeasaun, kolokasaun, transferénsia no promosaun ba juís sira kompeténsia CSMJ nian – la tuir direta ho rejime tranzitóriu artigu 83.º ne’ebé estabelese modelu ne’ebé agora juis sira kritika ne’ e.
“Ne’e hatudu diskordánsia rejime tranzitóriu artigu 83.º nian hasoru regra-prinsipál diploma nian rasik,” hakerek UIJLP.
Nota ne’e mós tau kestaun ne’e iha prinsípiu Estadu Direitu nian: independénsia judisiál presiza autogovernu majistratura nian, tuir tribunál sira hanesan órgaun soberania ne’ebé independente (artigu 118 Konstituisaun), independénsia judisiál (artigu 119) no prinsípiu separasaun podér (artigu 69).
Hodi evita kritika, UIJLP distinge klaru autogovernu judisiál ho korporativizmu.
“Asosiativizmu judisiál no autogovernu majistratura la hanesan ho korporativizmu. Ne’e maka salvaguarda institusionál Estadu Direitu Demokrátiku nian, atu proteje sidadaun husi forma kaptura polítika saida deit ba funsaun jurisdisionál.”
Organizasaun ne’e rekoñese dezafiu real ne’ebé motiva modelu tranzitóriu – “falta rekursu umanu no nesesidade efisiénsia atu hari’ i tribunál superiór sira maka dezafiu reail ne’ebé UIJLP rekoñese” – maibé defende katak obstákulu sira ne’e tenke rezolve ho “solusaun ne’ebé reforsa, la’ós fraku, papél konstitusionál órgaun jestaun majistratura nian.”
Nota ne’ e mos reafirma respeitu “ba soberania Estadu Timor-Leste, ba liberdade lejizladór atu deside no ba kompeténsia eskluzivu tribunál Timor-Leste nian atu foti desizaun kona-ba konstituisionalidade norma sira.”
Komunikadu termina ho oferta kolaborasaun institusionál, no tau esperiénsia komparativu espasu luzofonia nian, ba órgaun soberania Timor-Leste nian atu buka “modelu provimentu ba tribunál superiór ne’ebé kombina lalais iha harii justisa ho respeitu totál ba independénsia judisiál no kompeténsia konstitusionál Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian.”
UIJLP hato’ o nia prontidaun “atu kontribui, ho refleksaun kualifikadu no esperiénsia komparativu iha espasu luzofonia nian,” no apela ba “diálogu institusionál sériu no konstrutivu ho órgaun soberania Repúblika Demokrátika Timor-Leste.
Remata
Written by: RafaFM
Uniaun Juís Luzofonia Kritika Modelu Nomeasaun Ba Tribunál Supremu Timor-Leste
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt