Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Lider sira estadu membru CPLP hamutuk ho PM Xanana halo minutu ida hakmatek hodi presta omenajen ba eis-PR Francisco Guterres Lú-Olo iha reuniaun ne'ebé hala'o iha Sekretariadu Ezekutivu CPLP, iha Rua de São Mamede 21, Lisboa, Segunda (22/06/2026).
Lisboa, 22 Juñu 2026 (RAFA.TL) — Lider sira estadu membru Komunidade Nasaun Sira Lían Portugés (CPLP) hamutuk ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão presta omenajen no hato’o sentidu respeitu bá saudozu eis-Prezidente Repúblika Timor-Leste, Francisco Guterres Lú-Olo, ne’ebé fila ona bá Aman Maromak Nia Kadunan Santu.
Omenajen ne’e realiza antes hahú reuniaun durante vizita kortezia Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, bá Sekretariadu Ezekutivu CPLP, iha Rua de São Mamede 21, Lisboa, Segunda (22/06/2026).
Komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesu haktuir molok hahú enkontru formál, Sekretária Ezekutiva CPLP no embaixadora Angolana, Maria de Fátima Monteiro Jardim konvida partisipante sira hamrik no halo minutu hakmatek ida bá eis-Xefe Estadu Timor-Leste ne’ebé durante nia lideransa kontribui mós bá fortalesimentu relasaun entre Timor-Leste ho komunidade luzófona.
Iha oportunidade ne’e, líder sira CPLP nian hato’o sentidu solidariedade no konsiderasaun bá povu Timor-Leste no família enlutada, rekoñese Francisco Guterres Lú-Olo nu’udár líder ida ne’ebé dedika nia-an bá servisu públiku no dezenvolvimentu nasaun.
IX Governu konstitusionál liu hosi sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus, loron 22 fulan-Juñu tinan 2026, aprova votu pezar no dekreta lutu nasionál ba falesimentu saudozu Francisco Guterres Lú-Olo, eis-Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Prezidente ba partidu Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN) no figura ida ne’ebé iha influénsia iha luta ba libertasaun nasionál.
Lutu nasionál halo iha territóriu nasionál tomak durante loron hitu, hahú hosi tuku 3 lokraik iha loron 22 fulan-Juñu to’o tuku 12 kalan iha loron 28 fulan-Juñu, ho bandeira nasionál hasa’e to’o ai-riin klaran de’it (meia haste) iha edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixadas, konsuladus no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha rai-li’ur, no mós iha ró sira Estadu nian.
Francisco Guterres Lú-Olo mate ho tinan 71, iha Ospitál Prince Court iha Kuala Lumpur, Malázia, iha ne’ebé nia simu hela tratamentu médiku intensivu. Nia moris iha Osú, iha Munisípiu Vikeke, iha loron 7 fulan-setembru tinan 1954, nia dedika parte boot hosi nia moris ba luta libertasaun nasionál, kaer responsabilidade oioin iha rezisténsia durante okupasaun indonézia. Hafoin Konis Santana nia mate iha tinan 1998, nia asume lideransa polítika rezisténsia timorense nian.
Iha tinan 2001, nia eleitu nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte, órgaun ne’ebé responsavel ba elaborasaun Konstituisaun Repúblika. Nia hala’o knaar nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál hosi tinan 2002 to’o tinan 2007 no eleitu nu’udar Prezidente Repúblika iha tinan 2017, kargu ne’ebé nia kaer to’o tinan 2022.
Francisco Guterres Lú-Olo hetan kondekorasaun ho Kolár Orden Timor-Leste iha tinan 2009, Grande Kolár Orden Timor-Leste iha tinan 2022, no mós Grande Kolár Orden Infante D. Henrique, ne’ebé atribui hosi Repúblika Portugeza iha tinan hanesan, hodi rekoñese ninia kontribuisaun ba Timor-Leste no ba hametin relasoins entre nasaun rua ne’e.
Ho alterasaun ida-ne’e, Governu fó omenajen ba membru ida ne’ebé importante iha luta libertasaun nasionál no hato’o sentidu kondolénsia kle’an ba nia espoza, oan sira no membru família sira seluk, ba FRETILIN, no mós ba povu timoroan tomak, hodi rekoñese legadu dedikasaun no servisu ne’ebé Francisco Guterres Lú-Olo fó ba konstrusaun Timor-Leste ida ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu.
Entretantu, vizita Primeiru-Ministru bá Sekretariadu Ezekutivu CPLP realiza iha kontestu hametin kooperasaun no relasaun entre Timor-Leste ho organizasaun luzófona ne’e.
Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Lider Sira Estadu Membru CPLP Presta Omenajen Ba Eis-PR Lú-Olo
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt