Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli 16 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) kontinua kestiona no preokupa ho taxa administrativa foun ne’ebé maka governu aplika ba transporte sira liu-liu ba dokumentu sira ne’ebé konsidera liu ona loron inspesaun.
Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT nu’udár mós Prezidente Komisaun A-PN ne’ebé trata asuntu Finansa Públika, Cedeliza Faria dos Santos, preokupa ho dekretu lei Nú. 17/ 2026 loron 06 Juñu, kona-bá estabelese taxa ne’ebé tenke ba servisu no prosedimentu servisu liga ho transporte sira hanesan motór no mós karreta ho karta kondusaun
Nia konsidera lei ida ne’e regula taxa ba martrikula rejistu karreta inspesaun, teknika karreta emisaun no renovasaun dokumentu karreta lisensa no ezame no kondisoins barak teb-tebes.
Nia hateten hanesan deputada ida iha Uma Fukun dalabarak sira preokupa duni tanba Timor-Leste depedénsia liubá fundu petroliferu no tauk atu fundu ne’e maran, hodi hanoin katak reseita domestika ne’ebé maka kada tinan sei kiik sustenta deit ba saláriu vensimentu mós seidauk sufisiente
“Ha’u hanoin katak dekretu ne’e dia’k, maibé husu ba governu favor ida tau mós atensaun fila-fali. Ha’u haré hanesan taxa ne’ebé maka ita hasa’e ba kareta luxu sira no ba kareta Estadu nia ruma karik, maibé husu favor ida atu hare fila-fali,’’ Deputada Cedeliza Faria dos Santos hateten.
Prezidente komisaun A ne´e husu bele karik rezultadu ne’e bele koloka mós esepsaun ba transporte públiku sira, bele aplika ba transporte ne’ebé maka luxu, fó ba buat hotu-hotu maibé ba povu kiik sira tenke tau atensaun másimu
Governu mós tenke iha dadus ruma kona-bá implementasaun ka halo konsulta públika ruma serake hirak ne’e hotu aplika ba sira reseita hira maka governu kontribui ba Estadu hodi nune’e hanesan bankada governu bele suporta.
Tuir dadus ne’ebé Rafa.tl asesu iha lei nú. 17/2026 kona, taxa administrativa ba tipu matrikula 30 definitiva ba automovel pezadu ho reboke sei aplika tarifa $30, ba automovel lojeiru $30, motosiklu $20, veíkulu agrikola $30 no veíkulu motór $30.
Tipu mátrikula 20 provizoriu ba automovel pezadu ho reboke sei aplika tarifa $20, ba automovel lojeirus $20, motosiklus $1 5, veíkulu agrikola $20 no veíkulu motór $20.
Iha fali tipu alterasaun matrikula ba automovel pezadu ho reboke sei aplika tarifa $30, ba automovel loieirus $30, motosiklus $20. veíkulu agrikola $30 no veíkulu motór $30.
Tipu serfikadu 14 matrikula vefkulus (DSPLOV) ba automovel pezadu ho reboke sei aplika tarifa $14 ba automovel loieiru $14, motosiklu $14 veíkulu agrikola $14 no veíkulu motór $1 4
Iha tipu matrikula espesiál ho letra tolu no alagirisimu haat hamutuk $500, iha fali letra tolu no algarisimu tolu hamutuk $750, maibé ba xapa matrikula espesiál ho letra rua no algarisimu rua hamutuk $1.000
Iha tipu troka naran no xapa matrikul lakon sei selu $28 ba automove pezadu ho reboke, ba automovel lojeiru selu $28, motosiklu $28, veíkulu agrikola $28 no veíkulu motór $28.
Iha tipu rejistu faktu referente ba automovel pezadu ho reboke sei selu $10,50, ba automovel oieiru $10,50, motosiklu $10,50, veíkulu agrikola $10,50 no veíkulu motór $10,50.
Rejistu foun ba propriedade sira hanesan automovel pezadu ho reboke sei selu $88, ba automovel loieirus $53, motosiklus $25 veíkulu agrikola $84 no veíkulu motór $42
Iha tipu validade anual sirkulasaun ba automovel pezadu ho reboke sei selu $44, ba automovel lojeirus $26,50, motosiklu $12,50 veíkulu agrikola $42 no vefkulu motór $28.
Tipu substituisaun titulu rejistu propriedade duplikat) ba automovel pezadu ho reboke sei selu tarifa $28, ba automovel lojeiru $24,50 motosiklu $17,50, veíkulu agrikola $28 no veíkulu motór $28.
Tipu subtituisaun provozoriu ba automovel pezadu ho reboke sei $44, ba automovel loieiru $26,50, motosiklu $12,50, veíkulu agrikola $42 no veíkulu motór $14.
Tipu inspesaun matrikula foun ba automovel pezadu ho reboke sei selu $42, ba automovel lojeirus $21, motosiklu $14, veíkulu agrikola $28 no veíkulu motór $28.
Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
CNRT Kestiona Taxa Administrativa Ne’ebé Governu Aplika Ba Transporte Sira
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt