Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 15 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Membru Parlamentu Nasionál (PN) husi Bankada CNRT, Maria Ángela Corvelho no Xefe Bankada PLP Maria Angelina Sarmento, husu Governu tenke iha politika di’ak hodi prezerva Parké Nasionál Nino Konis Santana iha Munisípiu Lautem ne’ebé hetan ona rekoñesimentu husi UNESCO nu’udár Biosfera Mundiál.
Membru Bankada CNRT Maria Ángela Corvelho, fó parabéns no apresiasaun ba povu Timor-Leste tomak, liu-liu ba komunidade Munisípiu Lautem ba rekoñesimentu husi UNESCO ne’ebé ofisialmente dezigna parké nasionál Nino Konis Santana nu’udár rezerva biosfera mundiál.
“Dezignasaun ne’e sai istória ba Timor-Leste nian iha nivél internasionál, parké Nino Konis Santana tama iha nasaun foun 14 ne’ebé rekoñesidu husi komunidade internasionál, nu’udár fatin no paisazen ekologia potensiál liu iha Sudeste Asiatikú,” Deputada Maria Ángela Corvelho liuhosi nia intervensaun plenária ordem do dia Parlamentu Nasionál, Segunda (15/06/2026).
Reprezentante povu ne’e afirma rekoñesimentu UNESCO ne’e la’ós titúlu hodi sente orgullu maibé responsabilidade ba protesaun sosiu-ambiéntal Timoroan hotu.
“Ita preokupa uituan ho tendénsia ka hahalok sosiédade iha terrenu ne’ebé bele hamonu fali titúlu mundiál ida-ne’e, sé ita laiha medida fiskalizasaun ne’ebé rejidu, observa katak agora daudaun iha área parké nasionál ne’e komunidade harii uma arbiru iha areá protejida laran no tesi-ai arbiru no sunu rai arbiru ne’ebé bele fó ameasa ba floresta primaria sira ne’e,” Deputada Maria Ángela Corvelho hateten.
Membru orgaun lojislativu ne’e husu ministériu relevante presiza tau atensaun no aplika taxa koima ka sansaun rigorozu ba komunidade sira ne’ebé, tesi ai arbiru, sunu rai arbiru no so’e lixu arbiru iha areá protejida sira iha parké nasionál Nino Konis Santana.
Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hatutan foin daudaun iha konferénsia UNESCO nian sira fó ona rekoñesimentu ba Timor-Leste iha parké Nasionál Nino Konis Santana atu Timor-Leste nafatin prezerva fatin ne’ebá hanesan ema ho biosfera.
Entaun ho rekoñesimentu UNESCO ba parké nasionál Nino Konis Santana ne’e presiza tempu naruk no kritéria lubun ida, tanba ne’e oinsá sosiedade bele proteje ba ambiente sira hanesan ai-horis, animal no ambiénte sira ne’ebé mai husi sasan antigú sira hanesan fatuk-kuak atu prezerva hanesan ambiénte ida ne’ebé fó moris ba seres umanu no seres vivos sira.
“Ita hein katak Governu liuhosi Ministériu agrikultura Floresta no Ministériu Turizmu no Ambiénte tenke halo akompañamentu di’ak, no asegura ema halo nafatin protesaun ba ita nia ambiente sira iha parké nasionál ne’e, no mós entidade sira hanesan Parlamentu Nasionál liuhosi komisaun relevante sira presiza halo mós vizita fisklaizasaun atu haré katak ita nia ema sira prepara duni atu halo protesaun prezervasaun ba biodiversidade ne’ebé moris iha parké nasionál Nino Konis Santana,” tenik Deputada Maria Angelina Sarmento.
Hatán ba kestaun reprezentante Governu iha Parlamentu Nasionál Vise-Ministru Asuntu Parlamentar Adérito da Costa Hugo haktuir nia parte sei envia asuntu ne’e Ministériu relevante hodi bele fó atensaun.
viagemlusofona.weebly.com haktuir katak parke Nasionál Nino Konis Santana hanesan parke nasionál dahuluk ne’ebé kria iha Timor-Leste, ho área totál 1.236 km², ne’ebé 556 km2 hanesan área tasi nian ne’ebé riku ho formasaun korál.
Área parke nian inklui paizajen terrestre no tasi nian oioin, inklui ahu-ruin sira ne’ebé luan, no mós área boot liu ne’ebé sei moris hosi rai-maran tropikál sira no floresta tropikál monsaun nian iha illa Timor.
Área terrestre no tasi nian inklui habitat oioin, ne’ebé destaka tanba sira nia fauna no flora nia biodiversidade.
Iha ninia baliza sira lokaliza área konservasaun habitat no populasaun manu importante tolu ne’ebé dezignadu hanesan IBAs – Área Manu Importante sira – hosi programa ne’ebé dezenvolve hosi BirdLife International.
Área hirak ne’e mak: TL06 – Loré, TL07 – Monte Paitchau no Lago Iralalaro no TL08 – Ilha de Jaco. Iha parke nia laran moris manu espésie 25 ne’ebé endémiku ba Timór no illa sira ne’ebé besik, inklui kakatua ho krista mean (Cacatua sulphurea), kakatua ida ne’ebé konsidera hanesan “ameasadu krítiku” tanba kaptura ba komérsiu internasionál haat (4) no espésie endémika manu-pombu verde Timor (Treron psitaceu), sinema imperial Timor (Draceu) Timor sparrow (Padda fuscata), ida ikus ne’e konsidera vulneravel husi IUCN tanba lakon ai-laran monsaun iha illa Timor.
Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt