Noticias

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão Sei Vizita Rusia no Portugal

todayJune 12, 2026 39 2

Background
share close

Díli, 12 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, sei halo vizia ofisiál ba n Rusia hanesan membru ASEAN, no sei liubá Portugál hodi hasoru malu ho Prokuradór Jerál,  Prezidente Tribunál Supremu Lisboa no mós hasoru estudante Timoroan sira ne’ebé halao estudu iha área direitu iha Portugal.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o informasaun ne’e ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho  Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Palasiu Prezidnesiál, Sesta (12/06/2026).

“Ha’u informa ba Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Segunda-feira 15 fulan-Juñu 2026 ha’u ba Rusia, ba Rusia ne’e ba ho ASEAN,” PM Xanana hateten.

Xefe ezekutivu ne’e informa mós katak, hafoin vizita ofisiál ba Rusia, sei kontinua ba tuir konferénsia iha Portugál tanba ne’e sei fó mós tempu atu hasoru Timoroan sira ne’ebé hala’o estudu iha Portugal  no aproveita mós tempu hasoru Prokuradór Jerál,  Prezidente Tribunál Supremu Lisboa nian.

“Ita presiza duni hadi’a justisa ne’e, la’ós agora mais mediu prazu ita tenke hadi’a, tanba ita nian problema boot mak lian portugés. Ne’e duni mak ha’u sei hasoru malu ho sira no hasoru malu ho prokuradór jeral iha Lisboa ho tán Prezidente Supremu Tribunál para fó hatene katak ema sira mai ne’e mai atu ajuda, la’ós mai atu halo akordaun boot-boot, ita nia juíz sira lee la komprende buat ida asina de’it,” Xanana hateten.

Xanana Gusmão afirma ba Portugál tanba asuntu sira ne’ebé temi iha enkontru ho Xefe Estadu ne´e importante tebes atu tulun Timor-Leste iha reforma justisa ne’ebé IX Governu Konstituisionál planeia atu halo durante mandatu.

Jornalista: Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!