Noticias

Bankada Governu Konsidera Altersaun Lei Kriminaliza Difamasaun Atu Limita Sosiedade Halo Kritiká sira Ne’ebé Laho Etiká

todayJune 8, 2026 156

Background
share close

Díli, 08 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada Governu hanesan  CNRT, PD no opozisaun KHUNTO  ne’ebé sai hanesan proponente ba lei Kriminaliza Difamasaun konsidera alteasaun Lei ne’e sei la fó impaktu ba liberdade espresaun, maibé sei limita de’it ba sosiedade sira ne’ebé utiliza mídia sosiál halo kritika hasoru ema seluk laho etiká no moral.

Membru PN husi  Bankada KHUNTO, Luis Roberto hatete, rekoñse sosiédade sivíl halo protesta barak bainhira Parlamentu Nasionál  halo altersaun ba lei kriminaliza difamasaun tanba  sosiedade sivíl konsidera lei kriminaliza difamasaun sei kontra regra demokrásia no limita liberdade espresaun. Maibé,  Bankada KHUNTO hanesan proponenti ida ba aleterasaun lei ne’e  hanoin demokrásia ne’ebé estadu ida-ne’e implementa iha rai doben Timor-Leste, ne’e demokrásia tebes konstituisaun mós fó liberdade ba ema hotu espresa nia hanoin bazeia ba artigu 41 iha Konstituisaun RDTL.

“Maibé ita mós bele hamosu tán lei ida para fó mós ninia limitasaun ba iha regra demokrásia ida-ne’e, demokrásia ne’ebé ita fó liberdade total liu, hanesan buat ida karik dala barak ema halo intervensaun iha mídia sosiál, mídia online, afeta ba ema nian personalidade no ema nian dignidade. Entaun lei ida-ne’e kria atu evita hahalok sira ne’ebé mak sidadaun utiliza mídia sosiál hodi difama ema seluk nian personalidade,” Deputadu Luis Roperto ba Rafa.tl iha PN, Segunda (08/06/2026).

Deputadu ne’e hatutan, tanba ne’e mak Bankada KHUNTO mós sai proponente fó apoiu ba lei ida-ne’e, depois tama iha diskusaun mak haré ninian konteudu, no tuir Deputadu ne’e katak  lei ne’e mak aprová iha futuru sei la kesi liberdade sidadaun sira nian, nafatin fó liberdade ba sidadaun sé de’it atu expresa nia hanoin.

“Lei krimininaliza difamasaun ne’e kria atu fó hanoin no eduka ba sosiédade sira katak halo intervenaun iha mídia sosial karik ho edukativu no respeitu ema seluk ninian personalidade,” nia tenik.

Tuir  Bankada KHUNTO nian haré katak, iha  era modernizasaun no era digitalizasaun agora presiza lei kria Kriminiliza Difamasaun para hodi bele evita sidadaun sira ne’ebé utiliza mídia sosial la ho responsabilidade no la ho konstrutivu entaun lei ne’e mak kria para limita hahalok ne’ebé mak halai ba krimé ninian.

Iha fatin hanesan  membru Bankada CNRT, hanesan mós Prezidente Komisaun A trata asuntu Konstituisionál no Justisa Deputadu Natalino dos Santos hatete, sosiédade sivíl sira halo kritika ne’e  demokrásia mak ida-ne’e, maibé inisiativa deputadu  sira-nian ba lei Kriminaliza Difamsaun ne’e hanesan lejisladór, no fó kompeténsia Deputadu sira tanba haré husi aspetu oin-oin preokupasaun oin-oin durante iha estadu direitu demokrátiku.

Nia hatutan ho razaun ne’e Deputadu sira husi Bankada proponente, CNRT PD no KHUNTO aprezenta projetu ida-ne’e  atu halo alterasaun, ba kodé peñal. entaun iha projetu lei  tolu, ida atu kriminaliza asediu sexual, rua insestu tolu mak kriminaliza Difamsaun ne’e sai mós preokupasun sosiedade sira nian durante ne’e.

“Sosiedade ida ne’ebé ita haré katak tanba demokrásia bele halo liberdade expresa konforme ida-idak nian hakarak, entaun Deputadu sira aprezenta ona lei ida liu-liu atu halo ajustamentu ba kodigú peñal ita nian,” Deputadu Natalino dos Santos  hateten.

Agora Parlamentu Nasionál  iha prosesu halo audiénsia  públiku ho entidade hotu-hotu husi Tribunál Rekursu, Ministériu Públiku, Advogadu privadu, Defensoria Públiku husi sosédade sivil NGO hanesan HAK, JSMP, Fokupers no Igreja Katolikú.

Nune’e Parlamentu Nasionál  halo ona audiénsia públiku prosesu iha hela relatóriu paraser komisaun A sei aprezenta ba plenária, hodi hetan apresiasaun husi Deputadu 65 iha plenária no depende plenária deside hodi bele diskuti.

“Objetivu mak ne’e tanba Deputadu sira preokupa ho preokupasaun sosiedade sira nian, iha rai ida-ne’e presiza duni halo lei regulamentu para atu regulariza sidadaun hotu-hotu, halo tuir estadu direitu demokratikú no demokrásia tenke la’o no demokrásia tenke iha nia limita. Liberdade expresaun tenke expresa ho etiká nomós iha moral, atu fó informasaun ida informasaun ne’e tenke adekuadu iha verasidade depois bele hatuun informasaun ida,”hateten Deputado Natalino dos Santos.

Deputadu Bankada PD, Mariano Fernandes Xavier Malik hatete Bankada PD hanesan partidu ne’ebé maka promové demokrásia, respeita valores demokrásia, liberdade imprensa  no liberdade espresaun, husi sidadaun hotu-hotu ne’ebé maka  garante iha konstituisaun RDTL.

Nia esplika importánsia husi lei kriminaliza difamasaun, kritika ne’e la’ós  atu hamate liberdade  espresaun  no la’ós atu satan netik atu labele kritika  kualkér sé de´it  tantu membru Governu, kuandu  komete erru  ne´e tenke simu kritika. Maibé  tuir Bankada PD nia haré  katak, lei kriminaliza defamasaun bá kritika ne´e kritika ida ne´ebé maka la konstrutivu no la ho étika, kritika  ida ne´ebé maka ataka ema nia pesoal. Tanba  ne’e la sala ida  halo análize kle’an tenke komprende di’ak konteudu, kona-bá difamasaun  kriminal bá liberdade ne’e.

“Lei kriminaliza difamsaun ne’e sei la taka dalan iha liberdade kritika nian, maibé lei ne’e hakerek lolos de’it  kona-bá atake pesoal sira la umanizmu  ne’ebé maka dook ona husi moral  no kultura nu’udár ema Timoroan. Lei kriminaliza difamasaun ne´e la’ós atu limita maibé lei defamasaun ne´e atu kriminaliza aktu ne´ebé maka afeita liu bá iha ema nia individu.” Hateten deputadu Mariano Fernandes Xavier Malik.

Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!