Noticias

PM Xanana husu Membru Governu Hotu Tenke iha Vizaun no Foka Ba Prioridade Ne’ebé Povu Presiza

todayMay 26, 2026 56

Background
share close

Díli, 26 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão,  hateten membru Governu hotu tenke iha vizaun hodi foka ba realidade no prioridade hotu ne’ebé povu presiza, tanba governu simu responsabilidade atu serbí povu  tuir mandatu Konstituisaun.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o deklarasaun ne’e iha nia diskursu Reuniaun Konsellu Koordenasaun Teritoriál (CTT, sigla portugés) ne’ebé relializa husi Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) iha Otel JL World, Área Branka, Tersa (26/05/2026).

PM Xanana Gusmão hateten, bainhira Governu simu responsabilidade ida tenke  haré ba rai ida-ne’e, haré ba povu ida-ne’e, nia preokupasaun sira, tanba iha IV Governu Konstitusionál hamosu ona  planu estratejiku dezenvolvimentu 2011-2030.

Xefe ezekutivu ne’e afirma tan, iha buat balu la’o, uituan de’it mak la’o di’ak, balu la’o hela, balu foin mak atu komesa, balu mós la book, ne’e tanba laiha vizaun Governu ida kuandu sa’e laiha viazaun mak buat hotu la la’o.

“Tinan 24 ukun aan, ita seidauk halo buat hotu, ita barani iha buat balu, ha’u ohin temi ba Governu karik tenke iha vizaun ida, atu iha vizaun tenke koñese realidade tomak oinsá ida-ne’e, saida mak presiza, ida-ne’e saida mak prioridade. Ita-boot sira labele temi dehan Governu ne’e imi nian, tanba atu halo Governu lokál , Governu mós hanesan imi nian, ida-ne’e mak ha’u hakarak bolu atensaun,” Xanana Gusmão afirma.

Xefe Governu hatutan durante tinan rua ho balun ba tolu Governu kurizi de’it issue sira, osan lakon barak, iha merenda eskolar no iha buat sira seluk, iha sesta baziká.

Iha reuniaun Konsellu Koordenasaun Tertoriál, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão apela mós membru Governu sira, liu-liu Prezidente Autoridade Munisipál sira hanesan futuru líder Governu lokál kona-bá preparasaun bá desentralizasaun podér lokál, atu prepara didi’ak programa, identifika no diksute hosi suku, postu, mai to’o munisípiu mak aprezenta bá nasionál.

Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Tomas do Rosário Cabral, hateten atividade ida-ne’e tina-tinan Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) no mós Ministériu Finansa sempre halo, konsellu koordenasaun teritoriál normalmente rekolla fali informasaun ba planeamentu estratejikú husi Suku, Postu-Administrativu mai Munisipíu mai hato’o iha konsellu koordenasaun sei hato’o ba Ministériu Finansa.

Tmos Cabral esplika, antes distribui envelope fiskál, no ministériu finansa mós sei konsulta ninian, sira sei rekomenda saida mak sira hetan iha kraik ho planu investimentu ne’ebé ohin diskuti iha munisípiu hotu-hotu iha tempu badak sei haruka ba iha Ministériu finansa antes distribui envelope fiskál tinan 2027.

“Importánsia bá Konsellu Koordenasaun Territoriál, atu ajusta Planu Asaun Annuál no nia orsamentu bá tinan fiskál ida, hodi kumpri tetu orsamentu ne’ebé sei aloka hosi Ministériu Finansas liu-hosi konsulta sidadania ne’ebé hala’o iha kada munisípiu, rezultadu konsulta ne’e bele konsidera ona proposta ne’ebé mai hosi kada munisípiu,” Ministru Tomas do Rosário Cabral hateten.

Iha ambitu Reuniaun Konsellu Koordenasaun Tertoriál, MAE asina mós akonrdu ho Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), ho servisu 24 iha munisípiu sira hodi haé liuliu prestasaun servisu iha kraik, ba diretor sira, Administrador-Postu sira, nune’e la presiza ona  sira mai prenxe iha Dili, tanba balkaun uniku ne’ebé iha munisípiu bele online ona no sira bele prenxe iha ne’ebá.

Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!