Noticias

Timor-Leste iha ASEAN Atu Hametin Integrasaun Rejionál

todayMay 25, 2026 39

Background
share close

Díli, 25 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão afirma, Timor-Leste nia adezaun ba iha ASEAN atu hametin integrasaun rejionál ho kompromisu metin ida ho valór sira, regra no mekanizmu ne’ebé estrutura komunidade rejionál Sudeste Aziátiku.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o deklarasaun ne’e iha enkontru  Timor-Leste Development Partners Meeting (TLPDM) 2026 ho tema Charting a Resiliente Horizon: Blue Economy, ASEAN Integration, & Cordinated Action” iha edifísiu  Ministériu Finansa, Díli, Segunda (24/05/2026).

Xefe Governu hatete, dezenvolvimentu nasionál adezaun Timor-Leste iha ASEAN, formaliza ona iha 47.ª iha simeira Kuala Lumpur, iha fulan-Outubru liubá, ne’ebé reprezenta tan marku istóriku ida iha ita-nia dalan-naruk iha tinan ruanulu-resin-haat laran hanesan Estadu independente.

Konkista ne’e hanesan rezultadu husi prosesu naruk ida iha preparasaun interna, husi diálogu franku ho ita-nia viziñu ho parseiru sira, no kompromisu metin ida ho valores, regras no mekanizmus ne’ebé estrutura komunidade rejionál Sudeste Aziátiku.

Dezde 2002, mak adezaun iha ASEAN hanesan aspirasaun estratéjika ida ne’ebé partilla husi diferentes jerasoens lideransas nasionais no ne’ebé kuda metin iha ita-nia povu nia vontade atu promove paz ho estabilidade, inklui ho viziñu sira ne’ebé besik liu.

“Ba Timoroan sira, pertense ba ASEAN la signifika de’it tama iha espasu jeopolítiku no sosioekonómiku ida. Maibé atu halo parte “Família Umana” boot ida, ne’ebé ita identifika aan ba, no ne’ebé ita hakarak moris no prospera hamutuk,” Xanana Gusmão hateten.

ASEAN la hanesan de’it plataforma privilejiada ida hodi hakle’an ita-nia integrasaun ekonómika, diversifika komérsiu ho investimentu,moderniza infraestruturas, fomenta kualifikasoens no kria empregu ba joven sira.

Hanesan mós oportunidade di’ak ida atu ita defende ita-nia identidade, ita-nia kultura ho ita-nia meiu ambiente, liu-liu mariñu, no hanesan oportunidade, iha tensaun jeopolítika laran, atu ita hamutuk halo esforsu hodi hasoru dezafius globais boot, husi seguransa rejionál ba seguransa alimentar, enerjétika, teknolójika no klimátika.

Aumentu presu kombustíveis hatodan liután inseguransa alimentar, liu-liu iha paízes importadores hanesan Timor-Leste, ne’ebé tenke responde ho programas apóiu ba produsaun agríkola, enkuantu apela mós ba ASEAN atu reforsa sistemas alimentares rezilientes, sustentáveis no asesíveis ba ita hotu.

Husi sorin seluk Timor-Leste empeñadu ona atu dezenvolve nia setór enerjétiku no petrolíferu hodi kontribui ba seguransa enerjétika koletiva ASEAN nian. Ita-nia objetivu komún mak atu harí sistema enerjétiku ida ne’ebé seguru, diversifikadu no sustentável liu ba ita-nia rejiaun.

Seguransa ema nian, hanesan pilar sentral ida hotu ba ASEAN, ne’e mak krusial tebes ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Maibé ita-nia país hanesan mós “juntas” ida ne’ebé sustenta pilar ne’e. Só liu husi kooperasaun di’ak entre país sira iha rejiaun ne’e mak bele proteje sidadaun ASEAN husi krizes externas no kombate, ho respostas koordenadas, krime tranznasionál, tráfiku ema ho cibercrime, ameasa ne’ebé estraga estabilidade rejionál, enfrakese Estadu direitu no kompromete dezenvolvimentu sustentável.

“Halo parte ASEAN hanesan ona ezersísiu konstante ida kona-bá kompromisu, responsabilidade ho asaun koordenada,” Xefe Governu tenik.

Esperiénsia Timor-Leste nian iha ámbitu direitu internasional, rekonsiliasaun ho diálogu nasionál no internasionál, no mós kooperasaun ho parseirus bilaterais no multilaterais, hanesan mais-valia únika ida, ne’ebé hatudu liu husi konstrusaun instituisoens demokrátikas, sosiedade sivíl ida ne’ebé dinámika no ho kultura debate públiku ne’ebé reflete, ho forma konkreta, liberdade ne’ebé hetan ho sakrifísiu boot.

Timor-Leste la mesak iha “Carta ASEAN”. Apóiu husi ita-nia parseirus iha adezaun ba ASEAN, la hanesan de’it nota rodapé ida. Ita kontinua presiza apóiu ne’e atu bele hasoru responsabilidades foun, ne’ebé inklui maior dixiplina institusionál, maior koerénsia iha polítika, maior kapasidade ezekusaun ho diplomasia ida ne’ebé preparada no profisionál.

Timor-Leste kontinua presiza apóiu ne’e ba formasaun ita-nia kuadrus no ba kapasitasaun ita-nia jovens, futuru líderes país no rejiaun nian. No mós, tanba hatene katak ita bele konta ho solidariedade ho apóiu inkondisionál husi parseiru sira, mak Timor-Leste sente katak bele simu Prezidénsia ASEAN nian, iha 2029.

“Mai ita halo istória hamutuk fila-fali mai ita hatudu ba mundu, dala ida tan, katak ita-nia reziliénsia supera ita-nia frajilidades. No atu ita-nia asaun koordenada bele supera kuaisker obstákulus ba dezenvolvimentu sustentável.” Primeiru-Ministru deseja.

Iha sorin seluk Ministra Finansa, Santina José Rodrigues Ferreira Viegas Cardoso liuhosi nia diskursu hateten,  haksolok tebes atu simu ita-boot sira  iha Sorumutu Timor-Leste no Parseiru Dezenvolvimentu 2026 nian. Onra ida ba Ministériu Finansas atu simu ita-boot sira dala ida tan iha fórum diálogu no parseria importante ida-ne’e.

Timor-Leste nia istória sempre la’ós de’it kona-ba reziliénsia maibé mós ida kona-ba solidariedade. No ita hanoin hikas ho agradesimentu komunidade internasionál nia apoiu iha ita-nia luta tomak no ita-nia esforsu sira atu harii estadu.

Ohin, nu’udar membru orgullu husi ASEAN no komunidade internasionál ne’ebé luan liu, Timor-Leste tama daudaun iha faze foun ida iha ninia viajen dezenvolvimentu, ho espetativa aas liu husi ita-nia sidadaun no ita-nia parseiru sira hanesan.

“Ami mós konxiente katak progresu ida-ne’e akontese ona iha mundu ida ne’ebé maka muda lalais. Inserteza globál no rejionál sira, risku sira relasiona ho klima, no presaun ekonómika sira ezije ita hotu atu adapta no halo planu ho kuidadu no koordenasaun ne’ebé boot liu,” hateten Ministra Finansa Santina Cardoso.

Iha tinan hirak nia laran, parseiru dezenvolvimentu sira kontribui ona la’ós de’it rekursu sira, maibé mós ideia sira, matenek tékniku, no apoiu pasiente nian ba esforsu sira reforma nian, no ba ida-ne’e  hakarak espresa  apresiasaun no sinseru.

Enkontru  Timor-Leste Development Partners Meeting (TLPDM) 2026 ho tema Charting a Resiliente Horizon: Blue Economy, ASEAN Integration, & Cordinated Action” hetan partisipa husi Membru Governu, embaixador sira iha Timor-Leste, parseiru dezenvolvimentu, sosiedade sivíl nomós konvidadu importante sira seluk.

Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!