Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Kuarezma nu’udar tempu konversaun nian (trad. Tetum Pe. D’oFer)
Maun-alin no bin feton sira! Kuarezma mak tempu ne’ebé Igreja, ho fuan inan nian, bolu ita hotu atu tau fila fali iha sentru Maromak nia Mistériu iha ita nia moris, atu ita nia fiar hetan impusu foun no fuan la bele lakon nia forsa entre inquietação no distração sira iha moris lor-loron nian.
Dalan sira hotu ba konversaun nian hahú, bainhira ita husik ita nia aan atu Liafuan manán ita no ita simu ho espíritu haraik aan nian.
Iha vínculo entre dom Maromak nia Futar liafuan, no ospitalidade ne’ebé ita oferese no transformasaun ne’ebé Nia realiza iha ita. Tamba ne’e, iteneráriu kuarezmal sai nu’udar okaziaun furak ida atu rona Na’i Nia lian no hafoun hikas desizaun hodi tuir Kristu, la’o hamutuk ho Nia sa’e ba Jeruzalém, iha ne’ebé Nia realiza mistériu terus nian, mate no moris hi’as.
Rona
Iha tinan ida ne’e ha’u hakarak tebes bolu atensaun, uluk knanain kona-bá importánsia fó fatin ba liafuan liuhusi Rona, nune’e mós disponibilidade atu rona ne’ebé sai sinál dahuluk nian hodi hatudu hakarak di’ak hodi tama iha relasaun ho ema seluk.
Maromak rasik, hatudu Nia aan ba Moizés iha ai ne’ebé ahi lakan, hatudu katak rona ne’e karakterístika distintiva (marcante) husi nia aan rasik “ha’u hare duni ha’u nia povu nia susar iha Ejiptu no ha’u rona sira nia hakilar” (Ex 3,7).
Rona lian halerik (hakilar) husi ema sira be ema hanehan mak sai istória dahuluk libertasuan nian, iha ne’ebé Maromak halo Moizes hola parte, hodi haruka nia ba loke dalan salvasaun ba nia oan sira hodi lori sira sai husi eskravidaun.
Maromak ida ne’ebé halo ita hola parte, no ohin, mai to’o ita hodi hola parte mós iha ita ho hanoin sira katak sei book mós nia fuan. Tanba ne’e, rona Liafuan iha liturjia hanorin ita ba rona ida ne’ebé los liu no realidade: entre lia-anin sira barak ne’ebé la’o liu husi ita nia moris pessoal no sosiál, Sagrada Eskritura halo ita hatene rekoñese realidade sira ne’ebé mai husi terus no injustisa, atu sira la bele hela sem resposta ruma.
Tama iha realidade interiór ida ne’e hodi loke aan ba ema seluk (recetividade) katak husik ita nia aan atu ohin Maromak hanorin ita atu RONA hanesan Nia, to’o rekoñese katak “ema kiak sira nia kondisaun reprezenta halerik sira, ne’ebé iha istória umanidade, ne’ebé husi loron ba loron husu (interpela) ba ita nia moris, ita nia sosiedade, sistema polítika, ekonómiku no liliu ba Igreja.
Jejum
Se Kuarezma ne’e tempu atu rona, Jejum konstitui prátika konkreta ida dispoin akollamentu Maromak nia Liafuan. Los duni katak, abstinénsia ba ai-han sira nu’udár ezersisiu asétiku (ascético) mais antigu ne;ebé la bele troka (insubstituivel) iha dalan konversaun nian.
Iha ne’e mak ita nia isin hola parte hodi sente kona-bá “hamlaha” no buat sá mak esensiál los atu ita bele moris. Tan ne’e, presiza atu dixerni no ordena “apetites” sira, atu mantein vijilante hamlaha no hamrok ba justisa, hatahan aan hodi hanorin nia no ikus mai bele sai nu’udár orasaun ida no responsabilidade ba maluk sira.
Santu Agostinho, ho sensibilidade espirituál, husik atu haré tentasaun entre tempu prezente no realizasaun futura liuhusi tau-matan ba fuan, bainhira observa: “moris iha rai ida ne’e cabe ba ema atu iha hamlaha no hamrok ba justiça, maibe atu habosu ne’e pertense ba vida seluk ida. Anju sira habosuan ho paun, ho ai-han ida ne’e. Enkuantu ema sira bainhira sente hamlaha, inklui ba nia hakarak rasik. Inclinação (rai-lolon) ba hakarak ida-ne’e hakledik aan iha klamar (alma), aumenta nia kapasidade”2. Iha sentidu ida ne’e, ita komprende jejum permite ita atu la’ós deit haré ba kestasaun disiplina ka dezeju, maibé purifika no halo nia sai livre, maibé mós hatutan nia atu fila ba Maromak no orienta nia hodi halo di’ak.
Ho nune’e, atu jejum konserva nia autentisidade evanjélika no evita tentasaun fuan loko aan nian, tenke moris nafatin iha fé no umildade. Nia ezije atu hakesi aan metin iha komuñaun ho Na’i, tan “la jejum lolós ne’e hanesan la hatene habosu aan ho Maromak nia Liafuan”3. Nu’udár sinál visível ba ita nia kompromisu interiór ho tulun Maromak nia grasa ita bele hadok aan husi pekadu no buat at, jejum tenke inklui mós forma sira seluk ne’ebé dala ruma halo ita sente hakmatek ona ho ita nia vida, pois “moris simples deit (austeridade) halo ita forte no autentikada iha vida kristaun”4. Tan ne’e, ha’u hakarak tebes konvida ita hotu atu halo abstinénsia ida ho konkreta no dala barak liu la hetan apresiasaun, katak abstinénsia husi liafuan sira ne’ebé dala barak ofende no hakanek ita nia maluk.
Mai ita hahú husi dezarma liafuan sira, renúnsia liafuan ne’ebé kro’at, husi julga ema seluk, koa’lia aat ba ema ruma ne’ebé auzente no la bele defende nia aan husi lia-bosok sira. Mai ita esforsu aan hodi aprende sukat ita nia lia-fuan sira no kultiva laran di’ak sira: iha família, entre belun sira, iha servisu fatin, iha rede sosiál, iha debate públicu, iha meiu komunikasaun sosiál, iha komunidade kristaun. Nune’e, lia-fuan ódiu sira bele fó fatin ba liafuan esperansa no paz.
Hamutuk
Ikus mai, Kuarezma hatudu sai dimensaun komunitária hodi rona Lia-fuan sira no prátika iha jejum. Eskritura fó hanoin hahalok ida ne’e ho maneira oi-oin. Exemplu, hanesan profeta Neemias haktuir bainhira povu halibur hamutuk hodi rona leitura iha públiku husi livru Lei nian no prátika jejum, sira hakbesik aan ba konfisaun ho fiar no adorasaun no ikus mai hafoun aliansa ho Maromak (cf. Ne 9, 1-3). Nune’e mós iha ita nia parókia, família, grupu kategoriál, komunidade relijioza hetan bolu atu hala’o tempu Kuarezma ida ne’e nu’udár “caminho partilhado” iha ne’ebé rona Maromak nia Lia-fuan, atu ema ki’ak sira nia hakilar iha rai ne’e, bele sai forma ba vida komún ida no jejum tulun atu bele sai arrependimentu ne’ebé lolós.
Iha kontestu ida ne’e, konversaun la’ós deit konsiénsia ema ida-idak nian, maibé hola parte iha modu ba relasionamentu, husi qualidade do diálogo, kapasidade atu husik ita nia aan atu realidade husu nafatin mai ita no rekoñese realidade sira husi ita nia hakarak ne’ebé lolós iha ita nia komunidade eklesiástika nune’e mós iha umanidade ne’ebé iha nesesidade ba justisa no rekonsiliasaun.
Maun-alin no bin-feton sira
Ita husu grasa Kuarezma ida ne’e atu ita nia tilun rona nafatin Maromak no ema sira ne’ebé ikus liu. Ita husu kbiit atu jejum husi ita nia lia-fuan sira, hamenus lia-fuan sira ne’ebé hakanek no li-liu haburas espasu ba ema seluk nia lian. Mai ita hotu servisu hamutuk atu ita nia komunidade bele sai fatin ba ema sira ne’ebé halerik, sira ne’ebé sofre bele hetan fatin konsolasaun, nune’e bele haburas dalan libertasaun nian, halo ita prontu nafatin ho atentu hodi kontribui harí sivilizasaun do amor.
Ho fuan, Hau haraik bensaun ba imi hotu no ba imi nia kamiñu kuarezmál.
Vaticano, Memoria Santa Àgata, virgem e martir, 5 de fevereiro de 2026
LEÃO PP. XIV
Written by: RafaFM
Santu Padre Leão XIV Nia Mensajen Ba Kuarezma 2026
todayMarch 31, 2026 91 2
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt