Justisa no Krime

2025-2026, Ekipa Konjunta Desmantela Rede Scam Call Centre 18 no Kaptura Sidadaun Estránjeiru Na’in-467

todayAugust 14, 2026 183 5

Background
share close

Díli, 14 Agostu 2026 (RAFA)—Esforsu koletiva Estadu Timor-Leste nian ba luta foun  kontra no kombate rede scam call centre sai hanesan prioridade prinsipál ida. Nune’e, governu kontinua orienta aparelu Estadu nian, hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Polísia Sientifika Investigasaun Kriminál (PCIC), Servisu Migrasaun, Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI)  no ekipa servisu sekreta sira seluk tan, halo operasaun rutina hodi deteta no dezmantela atividade ilísitu ne’ebé mós sai preokupasaun global.

Polísia halo detensaun ba arguidu sira kazu scam call centre iha City-8. Imajen/dok.

Durante operasaun ba fatin sira instalasaun rede scam call centre iha tinan 2025 hahú husi Rejiaun Administrativu Oé-Cusse, mai to’o iha Díli laran sira, no liubá fatin balun iha Tibar-Liquiça nian iha tinan 2026, konsege dezmantela ona fatin sira instalasaun atividade rede scam call centre hamutuk 18.

Dadus RAFA  nian hatudu katak hahú husi operasaun ne’ebé PNTL, PCIC, Servisu MIgrasaun (SM) ho SNI  halo hodi kombate rede transnasionál jogu online no scam  call centre  durante  tinan 2025  to’o  fulan-Agostu tinan 2026, kaptura ona suspeitu  sira sidadaun estránjeiru  hamutuk na’in -467.

Husi totál ne’e Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) aplika medida koasaun ho modalidade prestasaun kausaun, ka selu osan garantia ho montante hamutuk 1,137,500 USD ba arguidu sira   na’in-467 ne’ebé envolve iha atividade ilísitu  scam call centre dezmantela iha fatin oioin iha Oé-Cusse, Díli ho  Liquiça.

Totál arguidu ne’ebé Tribunál Judisiál  Primeira Instánsia  Díli  ho Oé-Cuse aplika ona medida koasaun  Prizaun Preventiva bá krime scam  call centre ne’e hamutuk  na’in-35.

Iha   loron  26 Agostu 2025, hale’u tuku 21:00 Otl,  ekipa konjunta husi Polísia Siéntifika Investigasaun Kriminál (PCIC) ho Serbisu Nasionál Intelejénsia (SNI), halo operasaun surpreza iha Otél Oe-Upu,  halo buska no apreensaun ba fatin sira ne’ebé deskonfia hala’o atividade jogu online no scam call centre

Iha loron 28-29 fulan-Agostu 2025, Tribunál Judisiáriu Primeira Instánsia Oé-Cusse (TJPIO) ajenda Julgamentu Prirmeiru Interogátoriu aplika medida koasaun prizaun preventiva bá arguidu na’in-neen (6) ne’ebé  envolve iha jogu online Scam Call Centre iha Otél Oe-Upu, Rejiaun Administrativu Epesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).

Operasaun kombate rede scam call centre iha Díli konsege deteta no dezmantela rezidénsia iha  área  Bebonuk hodi halo kaptursaun ba arguidu na’in-96.

Hafoin identifikasaun no investigasaun iha parte Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) PNTL submete kedas  arguidu sira ne’e ba  Ministériu Públiku  hodi partisipa iha primeira interogatóriu iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID)   no hetan  medida kausaun US$3,000.00 ba kada arguidu, ho montante hamutuk US$288,000.00.

Instalasaun atividade scam call centre iha Ulmera, Liquiça.

Operasaun hanesan mós konsege deteta no desmantela rede  scam call centre iha área Ulmera, Liquiça, ne’ebé halo apreensaun no detensaun ba suspeitu na’in-75 maioria sidadaun estranjéiru. Nune’e, kontinua partisipasaun iha julgamentu primeira interogatóriu iha TJPID ho desizaun Juis nian atua medida kausaun US$2,500 ba kada suspeitu, enkuantu jerente na’in-ida hetan kausaun US$10,000.00. Husi kazu Tibar nian ne’e Tribunál aplika kausaun hamutuk US$197,500.00.

Autoridade Timor-Leste nian deskobre no dezmantela rede scam call centre iha  área Tibar hodi detein suspeitu na’in-60. Nune’e,  supeitu sira ne’e submete ba Tribunál hodi hetan kausaun US$2,000.00 ba kada ema, ho montante hotu ba arguidu sira na’in-60 hamutuk US$120,000.00.

Operasaun iha fatin balun iha área Fomento II, Díli, kaptura no detein suspeitu na’in-26 no iha julgamentu primeira interogatóriu iha TJPID  hetan kausaun US$4,000.00 ba kada arguidu, ho montante hotu ba arguidu na’in-26 hamutuk US$104,000.00.

Operasaun ho modu hanesan ba iha Otél Jl. Word iha Metiaut,  autoridade Timor-Leste asegura suspeitu ba kazu scam call centre  na’in-55.

Iha primeira interogatóriu iha TJPID hatun despaixu ho kedida kausaun  ne’ebé koloka arguidu grupu rua, ho kada arguidu hetan kausaun US$3,000.00 ho total montante kausaun atinji US$165,000.00.

Esforsu autoridade Timor-Leste nian deteta no desmantela mós atividade ilísitu scam call centre iha rezidénsia ida iha  Kuluhun, Díli, hodi kaptura no detein sidadaun estranjeiru na’in-18.

Hafoin investigasaun no identifikasaun ba arguidu sira ne’e submeter kedas bai ha Ministériu Públiku hodi partisipa iha audénsia primiera interogatóriu iha TJPID ne’ebé aplika kausaun US$4,000.00 ba kada arguidu, enkuantu jerente na’in-ida hetan  kausaun US$5,000.00.  montentu kausaun ba arguidu na’in-18 ne’e hamutuk US$77,000.00.

Iha Aldeia Lemokari, Manleuana, autoridade  Timor-Leste desmantela atividade sacam call centre iha rezidénsia privadu ida no detein suspeitu na’in-29  maioria sidadaun estránjeiru.

Husi identifikasaun no investigasaun autoridade sira nian hodi submete ba iha primeiru audénsia interogatóriu iha TJPID ne’ebé hetan medida kausaun US$2,500.00 ba kada arguidu no ba arguidu sira hotu na’in-29 ne’e arolla kausaun  ho montante US$72,500.00.

Arguidu sira ba kazu scam call centre ne’ebé autoridade sira halo detensaun iha área Kampu Baru, Comoro, Díli, foin lalais ne’e.

Iha operasaun hanesan mós autoridade sira konsege deteta no desmantela sentru rede scam call centre ida iha Otél City-8,  ne’ebé detein  suspeitu na’in-32.

Husi prosesu legál iha TJPID aplika medida kausaun US$2,000.00 ba kada arguidu  no  total kausaun ba arguidu sira hotu na’in-32 hamutuk US$64,000.00.

Esforsu autoridade Timor-Leste nian ba kombate atividade scam call centre kontinua ho nia rezultadu desmantela tan atividade ilísitu ne’e iha  Kampu Baru, Comoro no kaptura suspeitu na’in-14.

Iha audénsia julgamentu interogatóriu dahuluk iha TJPID aplika kausaun US$2,500 ba kada ema, ho total arguidu na’in-14 ho montante kausaun  US$35,000.00.

Atividade operasaun kombate rede scam call centre halo mós  iha Fatuhada ne’ebé kaptura suspeitu  na’in-hitu ne’ebé ikus mai liu husi audénsia interogatóriu dahuluk iha TJPID aplika medida kausaun US$3,000.00 ba kada arguidu ho  total montante  kausaun US$21,000.00 ba  arguido na’in-hitu.

Ekipa operasaun konjunta  deteta no dezmantela mós rede  scam call centre ne’ebé estabelese iha Area Bedois, Suku Becora, Postu Administrativu Kristu-Rei, Munisípiu Díli,  hodi detein suspeitu na’in-hitu (7) no liuhusi audénsia julgamentu primeira interogatóriu iha TJPID palika medida  kausaun US$10,000.00 jerende ida husi atividade ilísitu ne’e.

Ekipa konjunta ne’ebé kompostu husi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál (DSIK) hamutuk ho Diresaun Servisu Informasaun Polísia (DSIP), Tersa-kalan to’o Kuarta-madrigada, 11-12 Agostu 2026,  halo operasaun buska no apreensaun ba atividade scam call centre iha área Santa Kruz, Bebonuk ho Vila-Verde, Díli.

Iha operasaun ne’e,  PNTL ho nia ekipa  halo detensaun  ba sidadaun estranjeiru na’in-13 ne’ebé envolve iha atividade scam call centre iha rezidénsia tolu iha área sira refere.

Esforsu Governu

PM Xanana prezide reuniaun Konsellu Ministru. Imajen/Dok.

Luta foun Timor-Leste nian ba kombate atividade ilísitu transnasional scam call centre ne’e, fó lisaun ba Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru iha loron 22 fulan-Jullu tinan 2026, aprova proposta Lei Sibernétika (Siberseguransa) hodi submeter on aba Parlamentu Nasionál.

Inisiativa ne’e ho objetivu atu fó ba Timor-Leste enkuadramentu jurídiku ida ne’ebé modernu no koerente hodi hatán ba aumentu ameasa sira iha espasu sibernétiku, atu nune’e bele hametin kapasidade Estadu nian hodi prevene, investiga, kombate no hamenus kriminalidade informátika, proteje infraestrutura krítika sira, no mós promove ambiente dijitál ida ne’ebé seguru liubá sidadaun, empreza no instituisaun sira.

Proposta autorizasaun lejizlativa sei permite Governu atu aprova diploma sira lubuk ida ne’ebé inklui Estratéjia Nasionál Siberseguransa, rejime jurídiku ba seguransa siberespasu nasionál nian, rejime ba servisu dijitál, no mós enkuadramentu penál no prosesuál penál ne’ebé aplikavel ba krime sira ne’ebé komete iha ambiente dijitál, inklui regra sira ne’ebé relasiona ho rekolla, prezervasaun no utilizasaun prova eletrónika.

Iha ámbitu autorizasaun ne’ebé husu, Governu bele define tipu krime foun ne’ebé komete iha ambiente dijitál, estabelese mekanizmu prosesuál espesífiku ba prevensaun, investigasaun no hamenus krime sibernétiku, regula rekolla no prezervasaun prova dijitál, define responsabilidade hosi fornesedór servisu dijitál no mós mekanizmu notifikasaun, halakon ka blokeiukonteúdu ilísitu, reforsa kooperasaun internasionál kona-ba krime sibernétiku, kria rejime protesaun ida ba denunsiantesira, ho atensaun espesiál ba seguransa labarik sira-nian iha ambiente online, no mós estabelese arkitetura nasionál ida ba governasaun, monitorizasaun, prevensaun, resposta no koordenasaun iha asuntu siberseguransa nian.

Hosi sorin seluk, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, liuhosi despaxu ne’ebé asina iha loron 6 fulan-Agostu tinan 2026, iha Díli, determina hodi kria Komisaun Interministeriál Siberseguransa no Dijitalizasaun Servisu Estadu (CICDE-sigla portugés) ne’ebé responsável ba koordenasaun polítika no inisiativa públika iha área hirak ne’e.

M Xanana nomeia Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Hermenegildo Augusto “Agio Pereira” nu’udár prezidente  ba komisaun ne’e  ho nia  vise-prezidente maka Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu.

Integra mós iha CICDE ne’e Ministru Justisa, Sérgio Hornai,  Ministru Interiór Francisco da Costa Guterres  no Ministru Administrasaun Estatál, Tomas do Rosário Cabral nune’e mós reprezentante sira hosi Servisu Nasionál Intelizénsia Estratéjika, TIC Timor, Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál, Unidade Informasaun.

Koordenasaun téknika sei assegura hosi Diretór-Jerál Servisu Nasionál Intelizénsia Estratéjika, ne’ebé hetan apoiu hosi Diretór Ezekutivu TIC Timor. Apoiu administrativu no dokumentál sei responsabiliza hosi Prezidénsia Konsellu Ministru.

Koordena ho Embaixada Xina iha TL Deporta Autór Sira

Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Guterres, informa Governu Timor-Leste sei servisu hamutuk ho Governu Xina liuhosi sira-nia Embaixada  iha Timor-Leste latu  deporta autór Xinés sira ne’ebé involve iha jogú ilísitu scam call centre iha Timor-Leste.

Governu Timor-Lestr halo hela  diskusaun ho embaixadora Xina mai Timor-Leste, Wang Wenli, sei deporta hosu arguido sira ne’ebé envolve iha rede scam call centre hafpin desizaun  Tribunál no arguidu sira kumpre medida kausaun ne’ebé Tribunál aplika.

Governu Timor-Leste nafatin halo diskusaun ho Embaixadora Wang Wenli no  agora daudaun SEevisu Migrasaun halo hela diskusaun boot ho  adidu husi nasaun Indonézia no nasaun sira seluk ne’ebé nia ema hetan kaptursaun  iha Timor-Leste iha ámbitu operasaun no kombate rede scam call centre iha Timor-Leste.

Jornalista: Marcelino Tomae/Zita Menezes  

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!