Noticias

Sosiedade Sivíl Husu Governu Proteje Traballadór Timoroan iha Estranjéiru

todaySeptember 3, 2026 39 1

Background
share close

Díli,03 Setembru 2026 (RAFA)- Sosiedade sivíl husu Governu Timor-Leste kontinua halo jestaun  atu  proteje sidadaunka traballadór Timoroan sira ne’ebé servisu iha estranjeiru hodi kontribui reseita ba Estudu Timor-Leste.

Deklarasaun ne´e Sosiedade sivil sira hato’o relasiona ho relatoriu husi Banku Central Timor-Leste (BCTL) ne´ebé hatete katak remesa sira ne’ebé haruka hosi traballadór timoroan sira iha estranjeiru mai Timor-Leste atinji millaun 104,50 USD iha semestre dahuluk tinan 2026 nian.

Totál ida-ne’e reprezenta liu dala-rua (dobru) hosi  millaun 47,64  USD ne’ebé transfere ba rai-li’ur hosi traballadór ka rezidente estranjeiru sira iha Timor-Leste, ne’ebé rezulta iha saldu líkidu pozitivu ho dolár millaun 56,86 USD, tuir Revizaun Ekonómika Interina Timor-Leste 2026, ne’ebé fó sai hosi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL).

Dadus BCTL nian hatudu katak remesas ne’ebé nasaun ne’e simu kontinua ultrapasa transferénsia ne’ebé haruka ba rai-li’ur iha períodu hotu-hotu ne’ebé análize ona.

Iha 2024, influénsia sira hamutuk millaun 211.56 USD , kompara ho millaun103.84 USD iha saída sira.

Iha 2025, influénsia sira tun ba millaun 181.93 USD, enkuantu fluxu sira sai aumenta ba millaun 109.10 USD. no Iha semestre dahuluk tinan 2026, influénsia sira atinji millaun 104.50 USD no fluxu sira sai millaun 47.64 USD.

Diretór Ezekutivu FONGTIL,  Incêncio de Jesus Xavier hatete bá RAFA iha Salaun ETDA, Fatuhada, Kinta-ne’e, katak traballadór Timoroan sira ne’ebé bá servisu iha rai-li’ur liuhosi programa no mekanizmu Estadu nian, hanesan liuhosi Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), tenke hetan protesaun no akompañamentu adekuadu.

“Governu tenke tau protesaun  bá ita nia traballadór sira iha rai-li’ur, tantu sira ne’ebé liuhosi kanal Estadu nian hanesan SEFOPE, inklui  sira ne’ebé bá ho individuálmente, ita la bele konsidera sira bá hanesan traballadór ilegál,” Incêncio de Jesus Xavier hateten.

Nia hatutan, Estadu no Governu tenke iha mekanizmu klaru atu asegura direitu no seguransa traballadór Timoroan sira iha rai-li’ur, liuliu bainhira sira hasoru problema kona-ba kontratu servisu, kondisaun traballu no direitu laborál.

Nia subliña, problema traballadór Timoroan iha rai-li’ur la’ós de’it problema individuál, maibé presiza Governu nia envolvimentu liu-husi diálogu no kooperasaun ho Governu husi nasaun sira ne’ebé simu traballadór Timoroan sira.

Tuir nia katak, Governu atu buka dalan ko’alia ho autoridade sira iha Portugál no Reinu Únidu, atu garante Timoroan sira ne’ebé servisu iha nasaun sira-ne’e hetan protesaun no solusaun bainhira Timoroan sira enfrenta problema.

Nia konsidera  ba Governu presiza reforsa polítika no mekanismu sira atu fasilita traballadór Timoroan sira hetan oportunidade servisu seguru, legal no dignu iha rai-li’ur.

Diretor Ezekutivu FONGTIL ne´e afirma, Timroan barak ne’ebé servisu maka’as iha rai-li’ur hodi hadi’a sira nia ekonómia  família, no mós ekonómia Estadu. Maibé, traballadór sira nia situasaun loron-loron, tanba sira uza vistu traballu uainhira bá halo sevisu iha ne’ebá, tuir lei ema nian, liu-liu Portugál nian, ne’e kontra lei.

Iha sorin seluk  liu-husi via mensajen WhatsApp ba RAFA, Peskizadór iha La’o Hamutuk Celestino Gusmão Pereira hatete  organizasaun La’o Hamutuk kontente no valóriza esforsu no sakrifísiu traballadór Timoroan sira ne’ebé servisu iha estranjeiru.

“Iha semestre dahuluk 2026, remesa ne’ebé sira haruka mai Timor-Leste atinji millaun104,50 USD, ho saldu líkidu pozitivu millaun 56,86 USD. Osan ne’e importante tebes ba família sira, tanba bele ajuda sustenta sira nian moris, edukasaun, saúde no nesesidade seluk,” hatete Celestino Gusmão.

Peskizadór ne´e afirma, husi perspetiva La’o Hamutuk, tenke konsidera remesa tenke nu’udar benefísiu real bá família no iha tempu hanesan, alerta kona-bá frakeza estruturál ekonomia doméstika.

Nia argumenta, se Timoroan barak presiza sai ba estranjeiru tanba falta servisu no rendimentu dignu iha rai-laran, ita presiza husu: tanbasá ita seidauk konsege kria oportunidade ekonomika ne’ebé sufisiente ba ita nian povu rasik?.

Nia fundamenta, remensa la’ós problema, no família sira iha direitu atu uza sira nia osan tuir nesesidade. Maibé, Governu tenke kria kondisaun atu se família sira hakarak, parte husi remesa balun bele sai poupansa no investimentu produtivu.

nia rekomenda   bá Servisu Migrasaun tenke proteje hanesan direitu, maibé Governu mós tenke garante direitu atu hetan servisu dignu no rendimentu di’ak iha Timor-Leste.

Nia husu, SEFOPE, hamutuk ho instituisaun relevante sira, presiza prepara programa integradu bá Migrasaun, remesa no reintegrasaun traballadór bainhira fila mai Timor, inklui rekoñesimentu ba  kompeténsia, formasaun, asesu ba finansa no apoiu ba kria negósiu.

Nia dehan, Timor-Leste labele kontinua depende ba esportasaun rekursu naturál no esportasaun traballadór, enkuantu Timor-Leste kontinua importa maioria nesesidade no uza rekursu públiku atu sustenta konsumsaun.

“Ita presiza muda ba ekonomia ne’ebé investe iha ema, produz ai-han, transforma matéria prima, aumenta valór akresentadu no kria servisu dignu iha rai laran,” nia dehan.

Lao Hamutuk mós kontinua apresia no valoriza Timoroan sira ne’ebé hahú no kontinua hala’o atividade ekonomiku produtivu iha rai-laran atu ajuda oferese solusaun estratejiku bá dezafiu estruturál ne’ebé Timor-Leste enfrenta. Maske nune’e, nia mós konsidera katak, Timor-Leste mós labele lakon rekursu umanu ne’ebé loloos tenke uza nu’udar oportunidade valizu ba dezenvolve ekonómia maibé kada tinan lakon oportunidade ida ne’e

Jornalista: Marcelino Tomae

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!