Noticias

Sekretáriu Jerál ASEAN Asiste Lansamentu Fatuk Dahuluk Ba Konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál

todayMay 20, 2026 48

Background
share close

Díli, 20 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Governu Timor-Leste liu husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Kuarta ne’e, lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál (ICC, sigla inglés) iha Portu Díli.

Dezeñu areadór ICC iha Portu Díli.

Projetu ICC ne’ebé responsabiliza husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay ho membru governu tutela sira, tuir estimasaun sei lao durante tinan-rua no determinadu finaliza iha loron 20 Maiu 2028.

Lansamentu fatuk dahulu konstrusaun ba ICC ne’e asiste direta husi Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, no mega projetu ne’e ezekuta  husi Kompañia Internasionál husi Xina,  Shaanxi Constrution Engineering Group Coporation Limited Premium Project.

Iha serimónia lansamentu fatuk-dahuluk, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha nia diskursu hateten  projetu ICC hanesan símbolu dezenvolvimentu nasionál, hodi halo preparasaun ba Eventu ASEAN nian iha 2029.

“Ha’u laiha buat barak atu hatete. Ha’u bele dehan de’it katak iha fulan-Setembru 2024, Primeiru-Ministru Malázia Anwar  Ibrahim mai iha Timor-Leste.  Ami ko’alia kona-bá ida-ne’e.  Ita ko’alia kona-bá ita-nia adezaun ba ASEAN.  Ami ko’alia kona-ba posivel ita nia prezidénsia iha ASEAN ne’ebé sei mai.  Iha ne’e, iha fatin ne’e kedas, ita lansa vizaun ida ne’e atu harii iha ne’e sentru konvensaun internasionál no Projetu ne’e sai hanesan parte husi vizaun boot  IX Governu Konstitusionál nian atu prepara Timor-Leste simu responsabilidade rejionál iha futuru, inklui lidera ASEAN,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten.

Primeiru-Ministru hatutan lider sira husi ASEAN, inklui Primeiru-Ministru no Vise Primeiru-Ministru Kamboja, no mós Sekretáriu-Jerál ASEAN, ko’alia ona kona-bá importánsia asesu Timor-Leste nian ba ASEAN no kompromisu atu apoiu Timor-Leste.

Xefe Governu subliña mós katak iha Simeira ASEAN iha Cebu-Filipina, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta espresa ona Timor-Leste nia intensaun atu simu Prezidénsia ASEAN iha 2029.

Iha fatin hanesan Sekretáriu Jerál ASEAN,  Kao Kim Hourn hato’o nia onra boot ba governu no Povu Timor-Leste bele partisipa  iha okaziaun importante ida-ne’e, iha serimónia inaugurasaun ba Sentru Konvensaun Internasionál iha Dili.

Konvidadu onra sira foto hamutuk hafoin lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun ICC.

“Ha’u mós hakarak hato’o ha’u-nia parabéns ba Governu no povu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba inísiu projetu importante ida-ne’e.  Serimónia ohin nian la’ós de’it marka ida iha dezenvolvimentu infraestrutura nian, maibé hanesan reflesaun ida hosi kompromisu kontínua Timor-Leste nian ba dezenvolvimentu nasionál, envolvimentu internasionál, no integrasaun rejionál,” Sekretariu Jeral ASEAN,  Kao Kim Hourn hateten.

Iha okaziaun ida-ne’e sai signifikativu liután tanba akontese iha konjunsaun ho selebrasaun tinan 24 restaurasaun independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.  Serimónia inaugurasaun ida-ne’e marka pasu importante ida iha viajen dezenvolvimentu Timor-Leste nian.  Sentru Konvensaun Internasionál sei sai hanesan plataforma ida ba diálogu, parseria, no integrasaun rejionál.

Funsaun ICC  sai fatin ida iha ne’ebé governu hasoru malu, iha ne’ebé fahe ideia sira, no iha ne’ebé hametin parseria sira, hodi hasa’e Timor-Leste nia envolvimentu ho ASEAN no komunidade internasionál ne’ebé luan liu.

Projetu ida ne’e reflete Timor-Leste nia vizaun ba oin no kompromisu ba envolvimentu ASEAN ne’ebé kle’an liu. Timor-Leste avansa ninia integrasaun kompletu no efetivu ho ASEAN no prepara ba ninia responsabilidade sira iha futuru iha família ASEAN nia laran hodi apoia ninia knaar ne’ebé buras iha ASEAN no kooperasaun rejionál iha tinan sira tuirmai.

“Ha’u fiar katak Sentru Konvensaun Internasionál sei sai fatin markante ida ba kooperasaun no envolvimentu internasionál.  Ha’u mós hein katak projetu ida-ne’e sei suporta Timor-Leste nia aspirasaun dezenvolvimentu ba tempu naruk.  no hametin fundasaun sira ba kreximentu sustentável, oportunidade ne’ebé luan liu, no konetividade rejionál ne’ebé boot liu,” Sekretáriu Jerál ASEAN afirma.

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay, hato’o agradese ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidenti Repúblika José Ramos-Horta, no mós Sekretáriu Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, ho mós sira seluk bele partisiap ona iha lansamentu ba Projetu Centru Convensoens Internasional.

“Ha’u atu hato’o de’it katak ICC ne’e ideia inisiu husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ekipa ida, lori tinan rua resin hahú atu hanusa design ikus mai grasa Maromak nian realiza duni lansamentu primeira pedra iha fatin Portu Díli,” Francisco Kalbuadi Lay hateten.

Serimonia hatur fatuk dahuluk ba Projetu ICC iha Portu Díli ne’e,  lidera dereita husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho Prezidenti Repúblika, José Ramos-Horta, hamutuk ho Sekretariu Jeral ASEAN,  Kao Kim Hourn, no Reprenzenta Governu Indonézia ho Governu Austrália no mós membru IX Governu Konstitusionál, membru Parlamentu Nasionál no konvidadu onra sira seluk, funsionáriu públiku no kompañia internasionál Xina, Shaanxi Constrution Engineering Group Coporation Limited Premium Project.

Jornalista: João Carlos/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!