Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 05 Juñu 2026 (RAFA.TL)- Iha selebrasaun semana nasionál Oseanu no loron nasionál Tasi 2026, Sesta (05/06/2026), Prezidente Repúblika José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão husu populasaun tenke iha konsiénsia hodi tau lixu iha nian fatin (lixeiru) hodi kuidadu nafatin biodiversidade tasi nian.

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hafoin halo abertura ba selebrasaun loron Nasionál Tasi nian iha Largo Lecidere, Díli hatete katak, bainhira haré udan, mota tuun lixu tonelada tobelada mak tuun hodi lori fo’er sira iha mota laran tuun ba iha tasi, tanba komunidade barak mak laiha konsiénsia so’e lixu iha nian fatin.
“Ita haré dadersán saneamentu munisipíu no kompañia halo limpeza tiha, loraik, fo’er fali ona tanba populasaun Díli laiha konsiénsia so’e lixu oin-oin, ita bele ko’alia hadomi tasi, hadomi animál sira, maibé lixu tuun husi mota laran sira mai tasi ne’e oho korál no oho ikan la kle’ur veneno boot ba tasi. Ita sei lakon korál ne’ebé di’ak tebe-tebes,” Xefe Estadu Ramos-Horta hateten iha nia diskursu.
Xefe Estadu afirma, eventu loron nasional tasi no semana oseano di’ak tebe-tebes, liuhosi karnaval sira hatudu bonitu pedagojiku, hanorin ema hotu kona-bá natureza, hanorin ema hotu kona-bá oinsá hadomi tasi no ambiénte. No hotu-hotu tenke iha konsiénsia labele so’e lixu tuun-sa’e.
Iha selebrasaun loron Nasionál Tasi nian, Xefe Estadu mós kestiona kompaña sira iha loja iha sidade Díli ne’ebé lori fali sira nian lixu ba fakar iha Hera, depois negosiante sira iha Beheda, Munisipíu Manatuto, Governu halo estrada luan halo fatin kapáz loke negosiu maibé lixu sira ne’e fakar fali de’it ba kotuk no laiha insiativa husi autoridade Munisípiu Manatuto hodi bele raut lixu sira iha Beheda.

Iha sorin seluk, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu iha Selebrasaun Loron Nasionál Tasi nian husu komunidade sira katak foer ka liu-liu lixu plastikú tenke halibur hamutuk iha fatin ida hodi nune’e karreta kompañia ra’ut lixu nian bele tula ba soe iha fatin lixu nian.
“Tanba tasi mak ita nia rikusoin, ita labele estraga tasi, tasi mak sei fó vida mai ita,”hatete PM Xanana Gusmão.
Xefe Governu ne’e hatete, Governu iha planu sei estabelese sentru ida iha Munisipíu Ataúro hodi halo estudu ba rikusoin iha tasi laran kona-bá biodiversidade sira.
Nune’e bainhira hahú sentru estudu ida-ne’e universitáriu, joven no ferik katuas sira mós sei ba vizita hodi koñese uituan rikeza iha tasi laran kona-bá biodiversidade tasi nian.
“Husu ba imi hotu ajuda ita bele dezenvolve ita nian rai, tanba ida-ne’e mak Governu hanoin ita mós adopta polítika ekonómia azúl. Ohin kedan ha’u labele ko’alia buat sira ne’e hotu ba imi, mais liu-liu ba estudante sira no reprezentante Munisípiu sira ita sei ko’alia ba malu no diskuti malu nafatin hodi ita hatudu ba ita nia rai, ita hadomi nia, no ita hatudu ba ita nia bei-ala sira ita hadomi tasi no ita prontu dudu ita nia ukun aan ne’e ba dalan ne’ebé loos,”tenik PM Xanana Gusmão.
Iha selebrasaun semana nasionál Oseanu no loron nasionál Tasi 2026 ne´e iha mos karavana artístiku husi Komunidade sira husi Munisípiu sira, grupu sosiedade sivil, Estudante sira husi eskola sira iha kapital Díli, no funsionáriu públiku sira hodi halo kampaña aberta kona-bá kuidadu biodiversidade tasi nu’udár rikusoin Timor-leste nian ne´ebé mos sei sustentabiliza ekonomia Timor-Leste iha Futuru.
Selebrasaun ne´ebé halo iha ho marsa husi Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) nia oin to’o Largo Lecidere ne’e hetan partisipasaun másimu husi membru Governu sira, Majór Jeneral F-FDTL Tenente Jenerál Falur Rate Laek, korpu diplomáriku sira iha Timor-Leste, funsionáriu sira, estudante eskola sekundáriu nasional no internasionál sirai ha Díli laran ho mós reprezentante husi munisípiu idaidak.
Jornalista : Zita Menezes/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
PR-PM Husu Populasaun Tau Lixu iha Fatin Hodi Kuidadu Nafatin Biodiversidade Tasi
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt