Noticias

PM Xanana Husu Entidade Hotu Ativu iha Diskusaun Kona-bá Rekursu Geolójiku iha TL

todayFebruary 5, 2026 107

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba entidade hotu, envolve ativu iha diskusaun sira kona-bá koñesimentu no rekursu Geolójiku Timor-Leste nian ba futuru.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hato’o nia deklarasaun ne’e, bainhira ofisialmente halo abertura ba Konferénsia Internasionál Geociênsia 2026 ne’ebé organiza husi Instituto de Geociências de Timor-Leste (IGTL) durante loron rua, hahú husi loron 5 to’o loron 6 fulan-Fevereiru ne’e, iha Salaun Multiuso GMN, Bebora, Díli, Kinta (05/02/2026)

Xefe Governu hatete, Timor-Leste nu’udar nasaun joven ida,  nu’udar nasaun ho istória ne’ebé naruk, povu Timor sempre moris ho relasaun besik ba sira nia rai no sira nia tasi.

Rai no tasi halo parte oinsá  komunidade sira komprende sira-nia fatin iha mundu, sira-nia responsabilidade ba malu no sira-nia ligasaun ba sira ne’ebé mai antes sira.

Prezensa husi bei-ala sira mak tenke iha komprensaun ida-ne’e, no forma valór sira respeitu nian, obrigasaun no kontinuidade entre jerasaun sira.

“Ligasaun kle’an ida-ne’e ho rai no tasi mak sustenta ita-nia povu iha sékulu barak nia laran, liu hosi konflitu, esplorasaun, no tinan sira rezisténsia nian. Durante tinan-24 ita halo luta ida ne’ebé susar ba autodeterminasaun no ba soberánia, ba ita-nia rai no tasi sira. Agora tinan-24 ona dezde Restaurasaun ba independénsia. Ita estabelese ona Estadu ida ne’ebé pasífiku no demokrátiku ho sosiedade ida ne’ebé nakloke no ukun tuir estadu direitu. Ita hetan orientasaun husi ita-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ba tempu naruk, husi 2011 to’o 2030, ne’ebé fornese enkuadramentu atu harií nasaun ida ne’ebé prósperu, edukadu no saudável, tan ne’e identifika indústria estratéjiku tolu ne’ebé atu harí iha futuru, turizmu, agrikultura no petróleu no rekursu naturál sira. Futuru ne’e tenke inklui asegura soberánia ba ita-nia tasi no mós ita-nia rai,” Xanana Gusmão hateten.

Primeiru-Ministru haktuir, bainhira hahú prosesu konsiliasaun obrigatóriu, tuir Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-bá Direitu Tasi nian, hodi asegura  fronteira marítima ho Austrália,  no tanba ne’e, maka agora halo negosiasaun ho viziñu marítimu seluk, Indonézia, atu kompleta  fronteira marítima sira.

Agora to’o ona tinan-21 dezde Restaurasaun Independénsia,  ligasaun bei-ala ho rai tenke komplementa ho koñesimentu sientífiku. Timor-Leste nia soberánia la’ós de’it hetan hosi istória, maibé ida-ne’e sustenta liu hosi koñesimentu, julgamentu no responsabilidade.

“Koñesimentu ne’e sei permite ita atu komprende di’ak liután ita-nia territóriu, ita-nia rekursu sira no ita-nia oportunidade sira. Ba tinan barak liu desizaun sira kona-bá ami nia territóriu ema seluk maka halo. Ita-nia independénsia fó dalan ba ita atu determina ita-nia futuru rasik, tanba soberánia ne’ebé signifikativu presiza koñesimentu no komprensaun ida kona-bá ita-nia rekursu sira, atu nune’e desizaun sira bele foti iha interese di’ak liu ba ita-nia nasaun. Ne’e mak ami halo ona ho Greater Sunrise,” Xanana hatutan.

Nia dehan, dezenvolvimentu Greater Sunrise sei hamosu benefísiu nasionál, inklui empregu, reseita ba tempu naruk no estabelesimentu baze industriál ida iha  kosta súl. Tanba razaun ida-ne’e, Governu nia pozisaun sempre klaru: gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan, Ministru Petróleu no Rekursu Minerais, Francisco da Costa Monteiro, hatete, Konferénsia internasionál ida ne’e hodi halibur péritus, akadémiku, profisionais sira, NGO, sosiedade sivíl, Autoridade Munisípiu sira hodi hatudu servisu sira ne’ebé mak Institutu Geociênsia Timor-Leste (IGTL) ho nia parseiru sira hanesan Portugal, Moçambique, Angola, Austrália no nasaun sira iha  Asean nian hodi fahe hanoin no rezultadu servisu sientífiku akadémiku sira ne’ebé mak halo to’o ohin loron.

“Ba Institutu Geociênsia Timor-Leste (IGTL) no Ministériu Petróleu kontente tebes tanba ita iha programa lubuk ida ne’ebé bolu esplora no investiga ita-nia rikusoin  ne’ebé IGTL iha papel boot tebes iha ne’ebá, tanba presiza halo mapamentu iha ita-nia teritóriu laran tomak. Mapa ne’e durante ita uza ne’e mosu kedas husi 1970 ital husi akadémiku ida naran Obi Charles, indonésia sira mai halo ajustamentu oituan de’it, maibé agora ita halo mapamentu husi prosessu inisiál kedas ho ninia eskala boot no detallu liu tan, ida ne’e presiza tebes hanesan ohin tema sentral nian katak, ho dadus no analiza lubuk ida mak iha hodi permite ita atu koñese di’ak liu tan ita-nia rikusoin sira hanesan mina-rai, petróleu no risku Jeolójikus”. Hatete Ministériu Francisco da Costa Monteiro.

Prezidente Institutu Geociência Timor-Leste (IGTL), Job Brites esplika, konferénsia ida ne’e importánsia husi Geociência ba konstrusaun nasaun ne’e importante tebes atu foti kualker desizaun ruma sobre konstrusaun ruma, jere rekursu hodi bele konsidera informasaun Jeolojia baze sientífiku ida hodi haforsa  desizaun polítika sira.

“Pontus iha konferénsia mak hanesan, iha tema dadus ne’e importante tebes hodi sai hanesan baze ba ita hodi jere ita nia rekursu no proteje ita-nia komunidade husi dezastre naturais sira ne’e, no Geociência mós sai baze ba konstituisaun nasaun nian”. Hatete Job Brites.

Hafoin konferénsia ne’e, IGTL sei halo servisu lubuk ida ne’ebé agora la’o hela liu ba dadus Jeologia, rekursu Jeologia, esplorasaun mineral no dadus Oli Gas, buat sira ne’e servisu la’o hela hodi bele hatudu rezultadu másimu liu tan hodi fó benefísiu ba Povu Timor-Leste.

Iha lansamentu ba Mapamentu Jeolójiku Munisípiu Maliana, partikularmente iha postu rua, Batugade ho Maliana vila, tanba husi mapamentu ne’e importante tebes, tanba iha mapa laran hatudu tipu fatuk, tipu rai, área ne’ebé mak seguru no área ne’ebé mak la seguru, rekursu mineral ne’ebé iha Oli no Gas, iha ne’ebá iha hotu ona mapa nia laran.

Iha serimónia ne’e IGTL entrega mós mapa topográfiku atualizadu ba Primeiru Ministru, tanba  durante ne’e entidade Governu  sira uza hela mapa topográfiku antigu.

Konferénsia  ne’e hala’o loron rua, sei diskute rezultadu sira ne’ebé mak iha ona no aprofunda tan servisu sira ba iha planu futuru.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!