Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Ministra MSSI, Veronica das Dores asina akordu kooperasaun ho Prezidente Autoridade RAEOA, Régio Serventes Romeia da Cruz Salu, Sesta 04 Setembru 2026.
Díli, 04 Setembru 2026 (RAFA)- Ministeriu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI),Sesta-ne’e, ih Díli, assina akordu ho Autoridade Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse-Ambeno (RAEOA), kona-bá jestaun Uma Mahon ne’ebé lokaliza iha Aldeia Sanane, Suku Costa, Pante Macasar, hodi garante nia funsionamentu no utilizasaun ba servi komunidade no liu-liu vitima afetadu sira.
Prezidente Autoridade RAEOA, Régio Serventes Romeia da Cruz Salu informa, akordu ne’e hanesan obrigasaun RAEOA, atu garante katak polítika nasionál uma mahon ne’e implementa iha Oé-cusse, ho kna’ar instituisionál internasionlamentu sentrál ho RAEOA tenke la’o di’ak. No hakarak kooperasaun ida-ne’e ho prezensa intensivu MSSI iha RAEOA ba uma mahon ne’e, atu haree uma mahon nia papél la limite de’it ba sira ne’ebé sai vítima.
“Ita nia sosiadade iha Oé-Cusse kadavez ita haluha tiha katak, se mak tenke ba uma mahon ne’e no se mak tenke hetan atensaun apoiu uma mahon ne’e mak feto sira, labarik sira ne’ebé liu-liu laen abandona,” hatete Prezidente Autoridade RAEOA, Régio Serventes Romeia da Cruz Salu ba jornslista sira.
Nia esplika, inan no oan sira ne’ebé laen servisu baruk ten, servisu laiha sériu, depois hamosu fali situasaun dez-armonia iha família ne´e ladun di’ak ba inan feton atu bele kontinua nia kna’ar haree oan no uma kain.
“Ita hakarak halo uma mahon ne’e sai hanesan modelu idealizmu ba uma kain sira, relasaun fen ho laen ba oan sira. Ohin ami ko’alia katak, uma mahon Oé-Cusse tenkeser haree husi multi deminsionalidade armonia, ne’ebé ema mai, maibé, mane sira mós tenke ba aprende, ne’ebé kadavez hanoin uma mahon ne’e ba de’it feto sira vítima, laen abandona, laen baku ba ne’eba, la’e, Oé-Cusse sei la halo modellu hanesan ne’e,” tenik nia.
Regio da Cruz informa Uma mahon ne’e harii husi Eis-Prezidente Autoridade Arsenio Paixão Bano nia tempu, no kontinua haré, no garante katak uma ne’e uza atu haree kompleksidade asuntu ligadu ba polítika uma mahon nian uza iha Oé-Cusse. Maibé hakarak haree Oé-Cusse nia uma mahon ne’e ho nia modellu ba uma mahon Oé-Cusse ne’e tenkeser haree kompleksidade moris família ida.
Tanba, Oé-Cusse kontestu ne’e barak loos, bainhira haree vídeo ohin ne’e iha Oé-Cusse mak ne’e duni, ida ne’e ho asinatura ne’e RAEOA sei informa ba entidade tutelar, ohin la’ós asinatura minsiteriu tuteladu, la’e, uma mahon komponente ida iha obrigasaun nivél RAEOA, ba governu sentrál nia polítika mak ne’e duni.
Uma mahon ne’e RAEOA mak konstrui iha autoridade sesante, foin entrega, agora atu halo nia funsionamentu ne’e mak ita presiza la’o tuir nia rekezitu polítika institusionál governu nian kona-ba funsionamentu uma mahon.
Uma mahon ho modelu andar ida, akomula kuartu liu 15. Uma mahon ne’e agora ema seidauk iha laran. Maibé padraun atu bele uza ne’e estabelese MoU ne’e. No asistensia ba ema ne’ebé violénsia bazeia ba jéneru iha RAEOA, iha parseiru ONG, asistensia ne’e iha oin tolu, primeiru Council, asistensia ba uma mahon VPU. Ida seluk mak asistensia ba uma kain ne’e rasik. Maibé, ida Council ne’e presiza barak, alenide ba Council ne’e halo sosializasaun.
Iha fatin hanesan, Ministra MSSI, Veronica das Dores hatete, asina akordu administrativu ligadu ho uma mahon ne’e iha RAEOA, Prezidente Autoridade anteriór sira halo uma ida ne’e katak, atu halo uma mahon.
“Maibé ami hatene katak, sira labele jere tanba politikamente ho lei, uma mahon ne’e se mak jere só MSSI, tanba ne’e ohin ami halo akordu harii uma mahon ida. La’ós atu harii, estabelese tiha ona akordu administrativa de’it iha Oé-Cusse, atu ami bele akomula ita nia labarik sira ne’ebé ohin ita boot sira haree vídeo ne’e barak, satan besik iha fronteira. Entaun ita atu asegura, tanba labarik sira ne’e servisu Infantil kiik, foin tinan 5 to’o tinan 12 tenke halo servisu todan bele sustenta sira nia aan rasik, uma mahon nia objetivu mak ida ne’e,” hatete Ministra Veronica das Dores.
Ministra ne´e hatutan, MSSI mós iha diresaun sira ne’ebé servisu direitamente ba kazu sira hanesan ne’e. Entaun MSSI iha ona ema, presiza tan de’it RAEOA ninia ema, servisu hamutuk, entre administrativamente servisu hamutuk RAEOA ho MSSI.
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
MSSI no RAEOA Asina Akordu ba Jestaun Uma Mahon iha Suku Costa
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt