Noticias

Ministériu Saúde Husu Públiku Intende Akonsellamentu Husi Farmaséutiku Kona-bá Utilizasaun Medikamentu Amoxiclav

todayApril 14, 2026 71

Background
share close

Díli, 14 Abríl 2026 (RAFA.tl)- Diresaun Nasionál da Farmasia no Medikamentu (DNFM), Ministériu Saúde husu públiku atu intende akonsellamentu husi Farmaséutiku kona-bá utilizasaun medikamentu  Amoxiclav, nune’e labele hamosu konfuzaun no halo públiku pániku ho publikasaun sira lahó responsabilidade iha  plataforma média sosiál Facebook.

Diretor Nasionál Famasai Medikamentu, Delfin da Costa Ferreira, liu husi konferénsia ba imprensa  sira iha Lahane, Díli, Tersa (14/04/2026), eslkarese katak hafoin haré informasaun kona-bá Amoxiclav liu husi Facebook no akompaña inofrmasaun hirak ne’e Departamentu Farmako Vijilánsia no Departamentu DAIM hamutuk, GIAS ho Gabinete Quality Control Ministériu Saúde tun direta ba iha Sentru Saúde Vera-Cruz hodi halo konfirmasaun no rekolla informasaun relevante hosi profisionál saúde ne’ebé fó tratamentu ba pasiente refere.

Diresaun Nasionál da Farmasia no Medikamentu (DNFM), Ministériu Saúde husu públiku atu intende akonsellamentu husi Farmaséutiku kona-bá utilizasaun medikamentu Amoxiclav.

Iha informasaun sira ne’ebé mak rekolla hanesan tuir mai, iha Pasiente naran inisiál CJ, data Moris: O2 Agostu 2024,  tinan-rua (2), Hela fatin : Bairo Pité, Aldeia THT ba  konsulta iha Sentru Saúde Vera-Cruz no simu ai-moruk, Naran Produtu : Amoclav. Powder (Amoxicillin,125mg/5ml & Clavulanic Acid 31.25mg/5ml), Batch No. : AMPS24 002, Mig Date : May 2024 > Exp. Date :APR.2026.

Informasaun ne’ebé mak hetan iha Vera-Cruz: Los duni katak pasiente refere mai konsulta no simu duni aimoruk iha Sentru Saúde Vera- Cruz no hetan duni medikamentu hanesan Amoxiclav (Syrup Kering) no parasetamol ne’ebé pasa hosi Médiku tuir nia diagnóstiku ne’ebé iha.

Depois konsulta ho dotór. Pasiente lori reseita mai tiha farmasia hodi foti medikamentu. Medikamentu refere dispensa hosi tékniku Farmaséutiku no halo mós akonsellamentu kona-bá utilizasaun medikamentu refere ba pasiente.

Tékniku Farmaséutiku halo duni akonsellamentu ka esplika kona-bá oinsá atu sukat be hodi káhur medikamentu refere tuir orientasaun iha medikamentu ne’e nia folletu. No bee ne’ebé mak uza bee tasak.

Diretór Delfin da Costa Ferreira hatutan, informasaun ne’ebé mak hetan bainhira ekipa Ministériu Saúde ba vizita família iha uma hodi konfirma,  katak depois  konsulta iha oras tuku 08 kalan, pasiente nia inan mak káhur duni Aimoruk refere tuir explikasaun ne’ebé mak simu husi pesoal tékniku Farmaséutiku katak primeiru tau bee isin-haat (4) ba fatin tau aimoruk nian káhur tiha depois kontinua aumenta tan be isin-haat (4) ba fatin tau uza bee morna aimoruk nian hodi mistura halo hanesan.

Maneira hemu via oral 3 X 6 cc (dadér, meiudia ho kalan), hafoin káhur hotu nota katak aimoruk refere kental no isin tiha hanesan trigu, iha momentu ne’e kedas inan hosi pasiente deside la fó aimoruk ne’e ba pasiente tanba sarope la nabén.

Asaun observasaun no identifikasaun ne’ebé mak halo hosi DNFM mak hanesan, vizualizasaun medikamentu sei di’ak no la mosu bintik-bintik ka mudansa koor (aimoruk di’ak hela).

Ekipa mós koko káhur fila-fali aimoruk faze ida (1). Uza bee normal tuir orientasaun ne’ebé hanesan iha folletu aimoruk, aimoruk káhur ho di’ak no nabén no la isin no la  kental.

Segunda faze káhur ho bee morna (manas) aimoruk nafatin káhur ho di’ak no la isin ka kental.

Husi asaun ne’ebé halo identifika katak bainhira tau bee faze dahuluk (I) tenke káhur didi’ak ka maka’as, atu nune’e, aimoruk bele nabén hotu (homogen). Nune’e mós faze tuir mai nafatin káhur ho didi’ak atu aimoruk bele nabén ho di’ak.

“Parese momentu inan hosi pasiente káhur ka tau bee faze primeiru (1) ne’e la dokar ho didi’ak nune’e aimoruk la nabén. Nune’e mós faze segundu (II) aumenta tan bee káhur la ho didi’ak, nune’e aimoruk la nabén hotu no sai isin tiha. Medikamentu ne’e sei bele uza to’o semana terseiru fulan-Abríl.

Ministériu Saúdde mós rekomenda no husu ba tékniku Farmaséutiku sira hotu atu kontinua halo akonsellamentu ne’ebé kompletu ba pasiente. Tékniku Farmaséutiku tenki garante katak pasiente sira komprende ona oinsá atu uza aimoruk sira ne’e. Atu evita akontesimentu sira hanesan ne’e di’ak aimoruk ne’ebe mak sarope maran /dry syrup, karik pasiente presiza pesoál farmasia bele ajuda prepara kedas/ káhur kedas mak fó ba pasiente.

Ministériu Saúde Husu ba públiku sira atu labele pániku bainhira hetan problema ruma ho aimoruk sira, maibé buka atu hakbesik aan ba profisionál saúde sira hodi hetan intervensaun ruma.

“Bainhira simu aimoruk ruma husi pesoal saúde sira, senti la komprende ka la intende, di’ak liu husu fila-fali ba pesoal saúde sira,” Diretor Nasionál Famasai Medikamentu, Delfin da Costa Ferreira hateten.

Jornalista: Marito da Costa/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!