Noticias

La’o Hamutuk Rekomenda Pontu Xave Tolu Ba Diversifikasaun Ekonomia iha Timor-Leste

todaySeptember 9, 2026 55

Background
share close

Díli, 09 Semembru 2026 (RAFA)- Organizasaun Noun Governamentál La’o Hamutuk organiza diskusaun kritiku ne´ebé foku liubá investimentu iha setór produtitivu sira ho rekomendasaun pontu tolu importante ne´ebé foku ba asaun imediata no urjente, konsolidadsaun instituisionál no dezenvolvimentu infraestrutura, inklui sustentabilidade no transformasaun estruturál hodi hametin diversifikasaun ekonómia  iha Timor-Leste.

La’o Hamutuk konsidera katak Timor-Leste iha poténsia natoon ne’ebé bele utiliza hodi diversifika ninia ekonomia no lori nia an sees hosi risku sira. Maibé, ida ne’e tenke hahú ho urjénsia, ho polítika ne’ebé prudente no presiza lideransa ho korajen boot no vontade polítika ba prioritiza povu no nasaun nia moris di’ak.

Timor-Leste nia diversifikasaun ekonomia presiza partisipasaun ema hotu-hotu nian. esforsu ajente ekonomia hotu-hotu nian no presiza polítika ida ne’ebé ho vizaun klaru. Dalan ne’ebé di’ak no loos liu mak utiliza osan hosi mina no gás hodi dezenvolve setór produtivu no indústria inovadóra sira hodi diversifika fontes de rendimentu estadu nian hodi bele finansia dezenvolvimentu ho sustentavel.

Diskusaun ne’ebé hala’o iha Salaun Fokupers, iha  Farol, Díli,  Kuarta-ne’e,  ho tama “Redúz Dependensia bá mina no gás liu-husi  agrikultura no industria trnasformasuaun sira” ho ho objetivu atu aprezenta rezultadu peskiza no rekomendasaun polítika sira ne’ebé konsidera importante bá dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste.

Iha diskusaun, partisipante sira mós haré ba importánsia diversifikasaun ekonomia hodi reduz dependénsia ba setór mina no petróliu. Diversifikasaun konsidera nu’udar dalan importante ida atu dezenvolve fonte ekonomia foun, aumenta produsaun lokál no kria oportunidade servisu ba juventude, liu-liu ba foin-sa’e sira.

Koordenadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, hateten, iha loron 07-08 fulan-Marsu  kotuk ne’e,   La’o Hamutuk organiza  kolokiu nasionál  ida, servisu hamutuk ho Oxfam  hodi   haré ba prevee kualifikadu ne’e.

“Ita halo oinsá atu ajuda, hanesan atu kontribui bá perskrisaun nasionál oinsá Timor-Leste  bele harii nia Ekonómia ida forte lejiliénte, liu-liu bá  diversifikasaun Ekonómika atu nune’e pelumenus tinan sira bá oin ne’e ita bele reduz tiha ita nia importasaun,” hatete Marta da Silva

Iha fatin hanesan Diretór Nasionál Peskiza no Estatistika, Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresrta, Luís Pereira nu’udar  paneslista iha diskusaun ne’e konsidera  relatóriu La’o Hamutuk  di’ak tebes tanba  kontribui númeru sira husi fontes kredivel sira  mai husi   Banku Dezenvolvimentu Áziatiku (ADB sigla Inglés),  FAO ho Ájensia sira seluk, ne’e presiza  duni  relatóriu ne’ebé di’ak hanesan ne’e atu rekomenda mós bá Governu.

“Ha’u hanoin  iha rekomendasuan lubuk ida iha iha dokumentu ne’e,  ha’u lee liu de’it iha buat balu iha ne’ebá,  saida  maka ha’u hakarak atu  foka liu iha ne’e mak, ida mak  tanna husi atu kritika atu fó ideia  no hanoin ruma tan atu bele hariku tan dokumentu ne’e di’ak liután para oinsá  bele konvense polítika na’in sira atu foti deside ka foti desizaun ruma reflete bá ita nia kondisaun real,” Luís Pereira hateten.

Nia afirma, Timor-Leste sei iha problema kona-bá títulu bá rai,  maibé iha Minitériu Justisa  fó sai ona katak sei fó sertifikasaun bá  na’in bá rai.

Prespetiva bá rai, tuir Peskizador MAPPF ne’e, haré katak Timor-Leste la’ós  de’it problema de’it kona-bá títulu bá rai, balu hateten katak Timor-Leste ne’e rai bokur maibé sasán importasaun makaas. Maibé dadus hatudu katak ami halo levantamentu  iha fulan hira  liu-bá kotuk, relatóriu  ne’e rasik lansa rasik husi sua Exelensia Primeiru Ministru  rezultadu hatudu katak baze bá rai iha Timor ne’e rezultadu hatudu katak rai krekas.

Nia fundamenta,  rai iha  teritóriu Timor tomak kauze 50% ne’e rai krekas, menus loos atu apoiu  nutrisisau sris ne’ebé  atu apoiu oinsá hasa’e  kresimentu ekonómiku no produsaun rai laran nian.

Nia subliña, atu hasae produsaun ne’e fatór tolu ne’e importante, primeiru tenke iha rai, segundu tenke iha fini, katak  rai  bele di’ak  maibé  fini la di’ak mós iha problema, terseiru  maka rekursu sira, ne’e kompostu husi rekursu oioin hanesan rekursu umanu,  no Investimentu sira ho fator sira seluk ne’ebé maka  estimula produsaun iha Timor-Leste.

“Fator tolu ne’e fator prinsipál, entaun husi rekursu sira  ita ko’alia kona-bá rai, ida maka rezultadu hatudu katak ita nia rai ne’e kuaze  rai krekas,  iha parte kosta súl ne’e rai bokur, maibé la’ós hotu-hotu, iha parte balun de’it, maibé  jeralmente  dadus membru maka ami hetan rai menus tebes,” tenik nia.

Iha fatin hanesan, Peskizador Nugroho Kacasungkana,  konsidera katak dokumentu ne’e ladún foku liu kona-bá rekursu  no seriedae.

“Ha’u hanoin ita  enfrenta problema sériu loos tanba  saída ,  tanba  hanesan relatóriu hakerek ona hanesan  rekursu, Timor-Leste ne’e hasoru problema no problema  ida-ne’e ha’u hanoin ema barak haree ida-ne’e  potensial barak seidauk mai,” hatete  Peskizador Nugroho Kacasungkana.

Nia subliña, maibé tuir estudu sira hatudu  katak Timor-Leste nia dependensia bá setór ida, ne’e absolutamente lori rekursu, estudu ne’e mai iha tinan rua liu-bá.

Nia dehan Timor-Leste atu diversifika ekonómia, tempu ne’e badak de’it, maibé atu evita, tuir nia katak  Governu nia polítika debate ninia, husi Bayu Undan ho Greater Sunrise.

Iha relatóriu La’o Hamutuk  hato’o rekomendasaun bá Governu atu inklui planu negosiu iha kritéria ba selesaun joven sira ne’ebé atu ba serbisu iha rai li’ur tuir programa empregu estranjeiru. Ida ne’e sei enkoraja joven sira iha planu no vontade ba oinsá uza sira nia osan, esperiensia no matenek ne’ebé sira hetan duranu partisipa iha programa ne’e hodi kontribui ba diversifika ekonomia bainhira fila mai Timor-Leste.

La’o   Hamutuk   mós husu bá  Govenru katak,  Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2027 husu Governu atu fó prioridade ba investimentu produtivu, liuliu iha agrikultura, produsaun fini, dezenvolvimentu juventude, transformasaun dijitál, indústria no infraestrutura, hodi apoia prosesu diversifikasaun ekonomia Timor-Leste.

Rekomendasaun ne’e hatudu katak hahú ho OJE 2027, investimentu públiku ba hasa’e produsaun agrikultura tenke orienta liu ba priense nesesidade konsumu doméstika.  No Meta ne’e mak to’o 2028, produsaun agríkola rai laran bele fornese pelumenus 50% hosi nesesidade konsumu doméstika, tanba iha área produsaun fini, rekomendasaun husu Governu atu hahú investe iha produsaun fini iha rai

Jornalista: Marcelino Tomae

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!