Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Planu no dezeñu investimentu Pelican Paradise nian iha área Tasi-tolu ne'ebé paradu to'o ohin loron. Imajen/Pelican Paradise
Díli, 16 Abríl 2026 (RAFA.tl)- Governu Timor-Leste sei liberta (foti fali), rai iha área Tasi-tolu ne’ebé kompañia internasionál Pelican Paradise abandona, tanba to’o agora laiha investimentu real iha área refere.
Notísia Relevante: Pelican Paradise Seidauk Simu Informasaun Kona-bá Kanselamentu no Reafirma Kompromisu Ba Investimentu
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Díli, Kinta (16/04/2026) konfirma, Governu dada kleur ona bee no eletresidade tuir obrigasaun Governu nian iha akordu investimentu otél fitun lima Pelican Paradise, maibé na’in ba kompañia Pelican Paradise husu tan osan millaun 100-resin dollar amerikanu atu tau iha banku.
“Bee no eletresidade dada kleur tiha ona, maibé nia husu osan millaun 100-resin hanesan garantia, maibé se kompañia riku ne’e husu fali millaun 100-resin ba garantia, ne’e la’ós tinan ida no rua, kleur ona ne’ebé ita dehan katak se o bele, o halo, se labele fó hotu rai buat sira ne’e, ne’ebé buat ne’e sei la’o no sei fó loron 10 atu dada hikas rai ne’ebé fó ba Pelican Paradise atu investe,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão esplika.
Xanana hateten, empreza ne’e laiha substitui, tanba ida ne’ebá ne’e kompañia Pelican Paradise mak hakarak halo otél, halo buat sira ne’e, nia sai tiha ne’e, sai ona, Governu atu liberta de’it rai.
Planu ba projetu boot ne’e ho investimentu total 700 miliaun dollar amerikanu. Empregu ba iha faze konstrusaun hamutuk 1.500, no 1.300 iha faze operasaun, iha área 556 ektare iha zona Tibar.
Entre infrastruturas sira ne’e, inklui planu ba otél estrela (fitun) lima, sentru konferénsia, sentru dezenvolvimentu juventude, eskola internasionál, ospitál internasionál, kampu golf ho buraku hamutuk 18, sentru komersiál no unidade rezidénsia.
Iha Juñu 2025, Ministru Planeamentu Estratéjiku no Investimentu, Gastão Sousa, hatete katak projetu ne’e lao “neineik tebes” no Governu diskute pasu sira tuir mai, inklui reviza kontratu sira liu husi grupu interministerial ne’ebé envolve Justisa, Finansas, Obras Públikas, Planeamentu Estratéjiku no Investimentu, no Sekretária Estadu Terras no Propriedade.
Diskordánsia ne’e akontese tanba ezijénsia finanseira ida ne’ebé Governu la aseita. Iha Janeiru 2025, Samuel Ong husu Governu fó depózitu 180 miliaun dolar, ho taxa juru anual 4%, atu garante fornecimento bee, eletrisidade no lisensa konstrusaun, maibé laiha aprovasaun ba proposta ne’e.
Kompañia Pelican Paradise, ne’ebé planeia dezenvolve projetu boot iha parte loromonu, Díli, hatete, ohin katak, seidauk simu komunikasaun ofisiál husi Governu kona-bá intensaun atu kansela projetu. Kompañia ne’e mós reafirma nia kompromisu atu kontinua investimentu.
Iha entrevista RAFA.tl, 24 Marsu 2026, diretór Pelican Paradise, Samuel Ong, dehan katak notísia governu iha intensaun atu kansela projetu investimentu otél Pelican Paradise ne’e halo sira hakfodak.
“Amí hakfodak loos ho notísia sira ne’e, tanba la iha komunikasaun ofisiál kona-bá ida-ne’e. Ida-ne’e primeira-vez ami rona, no ami kontinua esforsu no servisu atu projetu ne’e bele kontinua no avansa,” Samuel Ong hateten.
Samuel Ong responde ba deklarasaun husi Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Francisco Kalbuadi Lay, ne’ebé hatete ba jornalista sira iha foin lalais ne’e katak Governu sei kansela projetu.
“Relasiona ho projetu investimentu Pelican Paradise, Governu hatene hela situasaun ne’e. Ministru Justisa, Sérgio Hornai, no ha’u rasik to’o ona desizaun ida, liu husi koordenasaun no revizaun ba aspetu oi-oin,” Francisco Kalbuadi Lay hateten iha aprezentasaun ikus husi relatóriu anual Banku Sentral Timor-Leste (BCTL).
Jornalista: Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Governu Sei Liberta Rai Tasi-Tolu Ne’ebé Kompañia Pelican Paradise Utiliza
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt