Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Embaixadór Fransa ba ASEAN, Indonésia no Timor-Leste, Fabien Panone ho nia delegasaun hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu, , Segunda (16/02/2026). Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl – Embaixadór Fransa ba ASEAN, Indonésia no Timor-Leste, Fabien Panone, Segunda (16/02/2026), hasoru malu ho Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu, hodi ko’alia kona-bá oinsa nasaun rua bele hametin liután relasaun bilaterál iha área defeza, seguransa, ekonómia, agrikultura no turizmu.
Notísia Relevante: Fransa Rekoñese Ego Lemos ho “Medal Of The Order Of Agricultural Merit”
“Ha’u haksolok tebes hasoru fali Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Hanesan ita-boot sira hatene, ami reforsa hela relasaun sira entre Fransa ho Timor-Leste. Iha semana oin, imi nia Prezidente Ramos-Horta, sei ba Paris hodi hasoru Prezidente Fransa, Emmanuel Macron. Ita reforsa konkretamente ita-nia relasaun bilaterál, ita lansa projetu konkretu sira iha domíniu defeza no seguransa nian, iha domíniu agrikultura no nutrisaun nian, iha domíniu turizmu nian, no mós kona-bá ekonomia,” Embaixadór Fransa, Fabien Panone hateten.
Embaixadór Fabien Panone haktuir katak , iha nia enkontru ho PM Xanana mós ko’alia kona-bá oinsá iha posibilidade atu reforsa rede sira entre Fransa ho Timor-Leste. Tanba ne’e mak dezenvolve ona rezidénsia ba artista sira entre Françs no Timor-Leste. Fransa mós enkoraja mobilidade sientífika entre nasaun rua no simu estudante sira iha Fransa.
Durante enkontru ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hatete ba Embaixadór Fransa, Fabien Panone katak, nia iha vontade tebes atu dezenvolve kooperasaun ne’e, no nia fó nia apoíu tomak ba Embaixadór Fransa ba projetu oi-oin ne’ebé sira dezenvolve dau-daun.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Agrikultura no Turizmu Defeza Fransa ho Timor-Leste Sei Servisu Hamutuk iha Área Ekonomia
todayMarch 31, 2026 87 1
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt