Noticias

ADB Konsidera KTON Produtu Espesiál ho Kualidade Aas iha Timor-Leste

todayApril 20, 2026 89 7 5

Background
share close

Díli, 20 Abríl 2026 (RAFA.tl)- Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés), konsidera Kafé Timor Orgániku e Natural (KTON), hanesan produtu espesiál ho kualidade aas iha Timor-Leste, tanba hatudu  produsaun ho fasilidade ne’ebé iha sufistikadu tuir padraun internasionál.

Notísia Relevante: KTON Reprezenta Timor-Leste Promove Kafé Espesiál iha HOTELEX Shanghai 2026

Diretór Jerál ADB ba ASEAN, Nianshan Zhang ho nia ekipa halo vizita ba fabrika KTON.

Afirmasaun ADB nian ne’e hato’o direta husi Diretór Jerál ADB ba ASEAN, Nianshan Zhang , bainhira ho nia ekipa hala’o vizita ba fabrika KTON iha Suku Tokoluli, Postu-Administrativu Gleno, Munisípiu Ermera,   hodi haré direta  fasilidade no  prosesu tomak ba produsaun kafé  KTON.

Husi vizita ne’e,  ekipa ADB apresia ho produsaun KTON liu-liu iha kualidade produsaun ho akipamentu  sira iha fabrika KTON  nian ne’ebé garante kualidade aas tuir nesesidade merkadu internasionál.

“Diretór Jerál ADB  ba ASEAN vizita KTON atu haré fasilidade sira no buka hatene vizaun KTON nian ba oin iha indústria kafé iha Timor-Leste. ADB mós iha programa barak no oinsá sira bele apóiu indústria kafé iha Timor,” koordenadór KTON, Aldi Raharja, informa.

ADB gosta loos ho fasilidade fabrika KTON nian tanba ne’e tuir ADB katak  kafé KTON nia kualidade espesiál iha Timor-Leste.

Aldi Raharja informa  KTON  mós halo ona esportasaun  ba Estadus Unidus Amérika no tuir planu tinan ne’e  sei haluan tan nia esportasaun ba nasaun sira seluk.

“Tinan kotuk ami esporta ba Amérika iha empreza boot ida iha ne’ebá simu kafé husi nasaun oi-oin, no tuir planu tinan ne’e ita sei loke tan espansaun esportasaun KTON nian ba ba Xina ho ba Europa, inklui  nasaun sira Médiu Oriente,” nia tenik.

Diretór Jerál ADB ba ASEAN, Nianshan Zhang ho nia ekipa halo vizita ba fabrika KTON iha Gleno, Ermera.

Aldi Raharja iha esperansa katak  husi vizita ADB ne’e bele hamosu servisu hamutuk entre KTON ho ADB ba futuru hodi bele dezenvolve Timor-Leste liu husi produsaun kafé ho kualidade aas.

Iha vizita delegasaun husi ADB hala’o observasaun hahú husi prosesu dulas kafé, fatin produsaun no kontinua ba prosesu finál ne’ebé sai ba KTON.

KTON emprega ona Timoroan lubuk ida iha sentru produsaun KTON Tokoluli, husi númeru ne’ebé iha kada tinan KTON bele fó servisu husi ema na’in-50 to’o na’in-80 bainhira tama ba tempu kolleta hodi suporta atividade produsaun ho di’ak.

Molok ne’e, grupu empreza Esperança Timor Oan (ETO) nia empreza subsidiáriu Kafé Timor Organiku e Natural (KTON) sai empreza úniku husi Timor-Leste ne’ebé partisipa ona iha feira internasionál prestijiozu, HOTELEX Shanghai 2026, ne’ebé la’o husi loron 30 fulan-Marsu to’o loron 02 fulan-Abríl 2026.

Eventu ida ne’e rekoñese hanesan feira boot liu iha área ospitalidade, indústria bebidas no ai-han, ho espozitór prinsipál kuaze liu rihun 3,500, ho vizitante profisionál sira hamutuk rihun 300,000 resin.

HOTELEX Shanghai organiza eventu ida-ne’e,  durante tinan 30 resin, no konsidera hanesan eventu prestijiu boot iha Asia no nivel global.

Iha eventu ne’e, KTON aprezenta nia produtu kafé espesiál, ne’ebé mai ho ninia karakteristika uniku no poténsia Timor-Leste hanesan orijen ba kafé. La’ós de’it atu aprezenta maibé visitante sira mós hetan oportunidade atu partisipa iha sesaun cupping no demonstrasaun brewing, hodi esperensia no sente diretamente sabor kafé ne’ebé mak mai husi agrikultor.

KTON mós introdus nia abordagem foun iha prosesamentu kafé, ho inovasaun no teknolojia ne’ebé lori mudansa foun ba industria kafé. Inisiativa ida-ne’e refleta ambisaun atu lori Timor-Leste sai hanesan orijen kafé espesiál ne’ebé rekoñese iha mundu.

Jornalista: Marito da Costa/Editór: Vito Salvadór

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!