Noticias

Hasoru Malu iha Solo, Xanana Dehan Jokowi iha Povu Timor Nia Fuan

todaySeptember 4, 2026 206

Background
share close

Surakarta, 04 Setembru 2026, (RAFA) — Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, Sesta-ne’e, hala’o enkontru ho Prezidente Repúblika Indonézia nian ba dala-hitu (7), Joko Widodo (Jokowi), iha  nia rezidénsia privadu, iha Avenida Kutai Utara Nú. 01, Solo, Surakarta.

Enkontru ne’e hala’o iha atmosfera informál, relaxadu no nakonu ho amizade. Xanana ho Jokowi ko’alia hamutuk, hanoin fila-fali kona-bá momentu sira ne’ebé liu ona, no mós hán hamutuk iha ambiente familiár.

“Obrigadu barak bá eis-Prezidente Jokowi. Ita-bo’ot iha povu Timorense nia fuan. Ita-bo’ot nia vizaun no misaun kontinua, labele husik ema ida iha kotuk. Ita-bo’ot nia sentidu amizade ne’e inkrível. Jokowi ema ida ne’ebé servisu maka’ás,” PM Xanana hateten hanesan sita iha komunikadu ofisiál ne’ebé RAFA asesu.

Durante enkontru, Xanana Gusmão ho Jokowi mós troka lembransa nu’udár símbolu respeitu no amizade entre sira.

PM Xanana Gusmão agradese bá eis-Prezidente Jokowi ne’ebé konvida nia atu vizita no hasoru malu iha Solo, liu-liu iha Jokowi nia rezidénsia.

“Enkontru ami-nian ne’e nakonu ho amizade. Ami-nia konversa mós nakonu ho amizade, no ami diskute hamutuk kona-bá oportunidade sira, liu-liu oportunidade ne’ebé bele kria kampu servisu bá ita-nia joven sira no apoiu dezenvolvimentu ekonomia bá nasaun rua,” PM Xanana hateten.

PM Xanana mós hato’o apresiasaun bá Jokowi nia kontribuisaun no nia sentidu amizade bá povu Timor-Leste.

Enkontru ne’e sai momentu importante ida hodi hametin liután amizade no relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia, liu hosi relasaun pesoál no amizade entre Xanana Gusmão ho Joko Widodo.

Jornalista: Zita Menezes

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!