Noticias

Tenente Jenerál Falur Apela Ba Estudante Hemetin Dame ho Unidade Mak Responsabilidade Koletiva

todayAugust 26, 2026 13

Background
share close

Díli, 26 Agostu 2026 (RAFA)- Xefe Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Falur Rate Laek, apela ba estudante sira iha universidade hametin dame ho  unidade mak responsabilidade koletiva tanba universidade iha papél importante produs koñesimentu no formasaun ba sidadaun.

Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL hato’o lia hirak ne’e bainhira  sai orador iha semináriu ne’ebé Universidade Nasionál Timor Lorosae (UNTL)  organiza hodi komemora loron FALINTIL ba dala-51 (20 Agostu 1975-2026) no komemorasaun konsulta populár 30 Agostu, ho tema ” Husi Rezisténsia ba Konstrusaun Nasaun: Legadu Durável Veteranu ba Paz, Demokrasaia no Lideransa Inkluzivu”, iha Díli, Kuarta-ne’e.

Iha intervensaun Xefe Estadu-Maior Jenerál F-FDTL, Falur Rate Laek, haktuir katak komemorasaun iha foho Matebian, ne’ebé realiza iha semana hirak liubá, hodi relembra istória rezisténsia no fó omenajen ba mártir sira.

“Konsolida dame, unidade nasionál no lisaun sira hosi pasadu hodi harii identidade nasionál,” Tenente Jenerál Falur dehan.

Nia hatutan katak rekonsiliasaun no dame presiza pratika loron-loron liuhusi respeitu mútuo, no dame la’ós responsabilidade instituisaun ida de’it, maibé responsabilidade koletiva husi sidadaun, fardadu, akadémiku, ukun-na’in no estudante sira.

Falur mós salienta  katak F-FDTL orienta nia servisu liuhosi valór haat, mak prontidaun, relevánsia, reziliénsia no respeitu.

Nia konsidera valór sira-ne’e relevante mós ba lideransa juventude ohin loron, liuhusi prontidaun atu serbí, koñesimentu no abilidade atu enfrenta dezafiu, reziliénsia hasoru adversidade no respeitu nu’udar baze ba autoridade.

“Dignidade umana tenke kontinua sai pilar sentrál ba buat hotu ne’ebé ita harii nu’udar nasaun, tanba ho dignidade mak ita-nia guerrilleiru sira hotu luta,” Falur Rate Laek subliña.

Tenente Jenerál Falur mós apela ba Governu atu dezenvolve polítika públika ne’ebé fó prioridade ba interese nasionál, hametin sistema defeza no justisa ne’ebé serbí Timor-Leste, dezenvolve ekonomia inkluziva no asegura jestaun transparente no prudente ba rekursu Estadu.

Nia husu ba instituisaun edukativa, liuliu universidade, atu kontinua hanorin istória nasional ho rigor no liberdade akadémika, hodi forma la’ós de’it profisionál, maibé sidadaun ne’ebé iha kapasidade atu hanoin kritiku no autónomu.

Ba veteranu sira, nia fo hanoin  atu kontinua transmite valór rezisténsia ba jerasaun foun no sai ponte entre memória pasadu no futuru.

Enkuantu ba juventude, Falur apela atu fó onra ba sakrifísiu jerasaun rezisténsia liuhusi estudu, servisu, organizasaun, debate no responsabilidade.

Nia subliña katak patriotizmu iha tempu ohin la’ós sukat liuhusi kilat, maibé liuhusi responsabilidade, estudu, servisu di’ak no respeitu ba ema seluk.

Iha biban ne’e orador Profesór Fakuldade Siénsia Sosiál, Antero Bendito da Silva mós relata kona ba juventude atu nafatin vizilante, estuda maka’as no halo peskiza hodi prepara futuru nasaun.

Nia hateke ba futuru no hanoin kona-ba oinsá Timor-Leste sei sai iha tinan 100 mai.

“Hateke ba dook, hateke ba tinan 100 mai ita-nia nasaun ne’e sai oinsá. Rezisténsia ita-nia jerasaun ba jerasaun futuru nian,” Antero Bendito dehan.

Nia hatutan ba  oin joven sira mantén memoria lutadór sira nian, liuliu ko’alia kona-ba FALINTIL, ema barak mak mate, tanba funu hodi defende dignidade umana hanesan povu ida, tanba ne’e mak ema hakarak tentativa jensidiu hasoru, maibé la konsege, fiar katak moris iha Timor-Leste ne’e ho fe no siensia.

Reprezentante estudante Fakuldade Siénsia Sosiál, Jacop Madeira, agradese ba líder rezisténsia sira ne’ebé fahe sira-nia hanoin kona-ba prosesu luta independénsia Timor-Leste.

Tuir nia tema semináriu ne’e fó oportunidade ba jerasaun foun atu aprende husi sakrifísiu no luta lider rezisténsia sira, liuliu kona-ba oinsá sira promove demokrasia no lideransa inkluzivu.

Jacop subliña juventude presiza prepara an ho koñesimentu, edukasaun no teknolojia atu bele enfrenta dezafiu futuru no kontribui ba dezenvolvimentu nasaun.

Jornalista: Cesarina de Carvalho

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!