Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 26 Agostu 2026 (RAFA)- Komemorasaun Loron Nasionál Feto, 03 Novembru, tinan ne’e, sei hahú husi Munisípiu Bobonaro atu fó omenajen ba Eroína Maria Uruk Bele,”Maria Tapó” no sei iha mós semináriu kona-bá feto sira-nia knaar hodi harii dame, igualdade, no dezenvolvimentu, espozisaun kona-ba feto sira-nia kontribuisaun ba rezisténsia nasionál no konstrusaun Estadu, no mós atividade kulturál no artístika.
Konsellu Ministru, aprova Ba komemorasaun Loron Nasionál feto ne´e ho tema no lema ofisiál “Ami, Feto Timoroan sira sei nunka rende, ami sei luta nafatin hodi hetan Igualdade no Inkluzaun”.
Komemorasaun sira ne’e ho objetivu atu fó onra no rekoñese kontribuisaun istóriku hosi feto timoroan sira, reforsa kompromisu ba igualdade jéneru no inkluzaun sosiál, no mós promove partisipasaun ativa hosi feto sira iha dezenvolvimentu nasionál. Programa ne’e mós iha intensaun atu fó omenajen ba jerasaun feto sira ne’ebé, durante tinan 50 ikus ne’e, kontribui ona ba independénsia, pás, no dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
“Programa ne’e inklui serimónia abertura ida iha loron 3 fulan-novembru tinan 2026, iha Munisípiu Bobonaru, hodi fó omenajen ba Eroína Nasionál Maria Tapó, ho atividade kulturál no desportiva, misa agradesimentu, no mós diálogu komunitáriu. Iha loron 6 fulan-novembru sei hala’o serimónia ofisiál nasionál iha Centro de Convenções de Díli, ne’ebé inklui semináriu ida kona-ba feto sira-nia knaar hodi harii dame, igualdade, no dezenvolvimentu, espozisaun kona-ba feto sira-nia kontribuisaun ba rezisténsia nasionál no konstrusaun Estadu, no mós atividade kulturál no artístika. Prevee mós atividade komemorativa iha munisípiu sira.” RAFA sita Komunikadu.
Sekretaria Estadu Igualdade maka responsavel ba koordenasaun jerál ba komemorasaun sira no mós ba estabelesimentu ninia komisaun organizadora, iha kolaborasaun ho ministérius kompetentes, autoridades munisípius, organizasaun sosiedade sivíl sira, parseirus dezenvolvimentu, no entidade relevante sira seluk.
Kona-bá Eroína Maria Tapó
Maria Tapó, eroína ida ne’ebé husi Organizasaun Populár Feto Timorense (OPMT sigla Portugués) ne’ebé absorve polítika OPMT hodi luta ba dignidade feto no hasoru invazór militár Indonézia.
Maria Tapó moris iha Tapo, Munisípiu Bobonaro, feto iliterada no ema simples ida-ne’ebé sai hanesan figura ezemplár ida ba feto maluk sira no Primeira Eroína ba Luta ba Libertasaun Nasionál. Molok Indonézia invade ofisialmente iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira. Iha tempu ne’ebá Forsas Armadas Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) halo kedas rezisténsia. Maria Tapó hanesan feto ida barani no feen ida ezemplár fó apoiu maka’as tebes ba nia kaben iha liña de fogo.
Iha loron 3 fulan Novembru tinan 1975 wainhira nia kaben han hela, nia maka troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilat iha liman, derrepente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e Saudoza Maria Tapó ho aten barani foti asaun reziste hasoru inimigu, hafoin inimigu tiru maka’as tebe-tebes hodi kona ita-nia feto maluk ne’e no nia mate kedas iha liña de fogo.
Hafoin nia mate, tuir sasin na’in tolu hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Comité Central FRETILIN ho lian Portugués deklara nune’e: “Nos as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa última gota de sangue.”katak: “Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami nia ran turuk ikus liu nian.”
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
Komemorasaun Loron Nasionál Feto Sei Hahú husi Bobonaro Atu Fó Omenajen Ba Eroína Maria Tapó
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt