Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 24 Agostu 2026 (RAFA)- Teknolojia lori influensia foun ba sosiedade nia moris no ho prezensa Artificial Inteligence (AI) lori kompetisaun foun no inovativu, maibé ema hanesan motór sentrál ba teknolojia tenke ho responsabilidade.
Sientista no Premiadu Nobel da Paz (Premiu Turing/ACM 2o21), Jack Dongarra iha Semináriu Teknolójia Artifisial iha Palásiu Prezidensiál, Seguda-ne’e, ema hotu tenke hanoin iha paralelu kona-bá infraestrutura dadus nian mós, ida-ne’e ba saida, dadus saida mak tenke halibur, atu nune’e, bele apoia edukasaun, apoia peskiza sientifiku ne´ebé kontribui ba dezenvolvimentu siensia no dezenvolvimentu país ida nian.
“Se ita-boot iha dadus barak liután, ita-boot sei bele aplika intelijénsia artifisiál hodi hetan oinsá ita-boot nia modelu funsiona, saida maka indikadór sira ne’ebé ita-boot bele identifika. Entaun, ha’u iha tendénsia, maibé ha’u hanoin katak AI la’ós buat ne’ebé importante liu. Kompetisaun la’ós buat ne’ebé importante liu. Rede la’ós buat ne’ebé importante liu. Dadus mak buat ne’ebé importante liu no hetan ho responsabilidade,” Prémiu Turing (Premiu Nobel Komputasaun 2021, Jack Dongarra hateten.
Semináriu ne’ebé organiza husi Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESCC) iha ambitu Simeira Siénsia, Dezenvolvimentu, Inovasaun no Teknolojia 2026, Jack Dongarra, haktuir tekonolójia no dezenvolvimentu ne’ebé akontese ona maka kampu ida ne’ebé la’ós halo ho kolaborativu, maibé halo ho kompetisaun, hanesan Estadus Unidus no Xina maka forsa boot rua no ema hotu-hotu haka’ás an atu halo ida ne’e.

Iha fatin hanesan, Prémiadu Kavli de Astrofisica 2024, Sara Seager hateten, AI bele hanorin ema serbisu uma nian.
AI sai matenek liu fali ema. Tanba iha universidade aprende hela buat sira, maibé hanesan ho saida mak AI oferese ho lalais liu no ba AI ida-ne’e hasai servisu hotu.
“Peskiza inovasaun agora iha ligasaun metin tebes ho AI no iha ne’e ha’u hakarak kontinua istória ne’e aplika ba servisu lorloron nian. Servisu ida-ne’e iha relasaun ho intelejénsia artifisiál,” Sara Seager tenik.
Buat dahuluk ne’ebé mosu iha hanoin bainhira ko’alia mak atu investe iha saida mak bele bolu edukasaun ne’ebé reziliente ba intelejénsia artifisiál. Tanba ne’e, ema hotu uza AI atu halo sira nia knaar uma nian. Maibé se bele halo aprendizajen bazeia ba projetu, pelumenus AI seidauk bele halo, buat sira ne’ebé ema tenke halo, hanesan, tuir loloos iha klase. Nune’e, infelizmente, AI sei la rezolve ida-ne’e. Ne’e la’ós buat ida ne’ebé bele hanorin duni iha klase ida. Maibé ida-ne’e envolve projetu peskiza sira ne’ebé intensivu tebes, ne’ebé hetan mentorizasaun ida-idak.
Nia subliña se ema bele halo kombinasaun ho AI no iha servisu sira ne´ebé kontribui no bele kombina buat rua ne’e hamutuk, no bele iha aprendizajen bazeia ba projetu ne’ebé evolui ba projetu peskiza sira ne’ebé intensivu liu no detallu no ho responsabilidade ida ne´e mak influensia lolos AI atu tulun la’ós halo fraude (erru).
Jornalista: Cristina Ximenes
Written by: RafaFM
AI Lori Kompetisaun Foun no Inovativu Maibé Ho Responsabilidade
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt