Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 21 Agostu 2026 (RAFA) — Hahú hosi Domingu, 23 Agostu ne’e, Timor-Leste sei sai anfitriaun ba “Cimeira de Ciência para o Desenvolvimento”, ne’ebé halibur sientista internasionál, laureadu Prémiu Nobel, akadémiku no joven Timoroan sira.
Simeira ne’e sei hala’o iha Díli to’o loron 25 fulan-Agostu no tuir organizadór sira katak eventu ne’e mak enkontru sientífiku boot liu ne’ebé hala’o ona iha Timor-Leste.
Inisiativa ne’e promove hosi Prezidénsia Repúblika ho patrosíniu Prezidente José Ramos-Horta, no organiza hamutuk ho IX Governu Konstitusionál.
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Francisco Kalbuadi Lay, mak prezide komisaun organizadora konjunta.
Objetivu prinsipál husi cimeira ne’e mak atu fahe no troka koñesimentu entre sientista internasionál ho ema no instituisaun sira iha Timor-Leste.
Organizadór sira konsidera Timor-Leste hanesan fatin di’ak ba simeira ne’e, tanba nasaun ne’e mak nasaun ida foun liu iha mundu, lokaliza entre Sudeste Aziátiku no Pasífiku, no iha biodiversidade ne’ebé riku. Edukasaun mós konsidera hanesan parte importante ba dezenvolvimentu no soberania nasaun.
Simeira ne’e sei halibur liu hosi sientista no oradór internasionál na’in-20, inklui laureadu Prémiu Nobel no Prémio Turing. Sira mai hosi área oi-oin, hanesan kímika, fízika, ekonomia, medísina, siénsia komputadór no seguransa dijitál.
Entre sientista sira ne’ebé konfirmadu mak Frances Arnold, vensedora Nobel Kiímika 2018; Brian Schmidt, Nobel Fízika 2011; James Robinson, Nobel Ekonomia 2024; Robert Merton, Nobel Ekonomia 1997; no Tim Hunt, Nobel Medísina 2001.
Iha Díli, sei marka prezensa mós Frederick Ramsdell, Nobel Medísina 2025; Konstantin Novoselov, Nobel Fízika 2010 no ida hosi deskobridór grafenu; Benjamin List, Nobel Kimika 2021; Sara Seager, astrofísika; Whitfield Diffie, vensedór Prémiu Turing 2015; no Richard Sutton, vensedór Prémiu Turing 2024.
Partisipante sira inklui laureadu Nobel da Paz, David Beasley no Kailash Satyarthi.
Programa simeira ne’e sei diskute tema prinsipál sia, inklui intelijénsia artifisiál no teknolojia foun, saúde no bioteknolojia, mudansa klimátika, konservasaun biodiversidade, seguransa ai-han, agrikultura, edukasaun, transformasaun dijitál, polítika sientífika, kooperasaun internasionál, juventude no empreendedorizmu.
Sesaun prinsipál sira sei hala’o iha Centro de Convenções de Díli (CCD). Iha ne’ebá sei hala’o sesaun abertura no enserramentu, no painél diskusaun kona-bá tema sientífiku oi-oin.
Iha tempu hanesan, sesaun seluk sei hala’o iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade Katólika Timorense (UCT), Dili Institute of Technology (DIT), Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Palásiu Prezidensiál, sede g7+ no fatin sira seluk.
Estudante, investigadór, instituisaun públika no sosiedade sivíl sei partisipa iha sesaun sira ne’e.
Iha loron 25 fulan-Agostu, sei hala’o mós Diálogu ho Juventude “Science Careers Around the World”. Sesaun ne’e sei halibur sientista internasionál tolu ho estudante Timoroan sira atu ko’alia kona-bá oportunidade estudu no karreira iha área siénsia.
Diskusaun ida ne’e sei haré mós oinsá Timor-Leste bele uza talentu Timoroan sira ne’ebé estuda iha rai liur, no oinsá atu evita ema matenek barak sai hosi nasaun tanba buka oportunidade iha rai seluk.
Simeira ne’e sei hala’o hamutuk ho Sci-Tech Expo, ne’ebé sei hatudu inovasaun, siénsia no teknolojia Timoroan nian ba públiku iha CCD.
Depois simeira remata, hahú hosi loron 26 fulan-Agostu, delegadu internasionál sira sei partisipa iha programa vizita kulturál iha Timor-Leste no viajen ba Indonézia.
RAFA.TL nu’udár parseiru mídia husi simeira ne’e no sei transmite diretamente sesaun hotu-hotu, ho tradusaun ba Tetun, no mós halo kobertura notísia kona-bá eventu ne’e.
Jornalista: António Sampaio
Written by: RafaFM
Akadémiku no Joven Timoroan sira Hahú Domingu Laureadu Prémiu Nobel Timor-Leste Realiza Enkontru Sientífiku Ne’ebé Halibur Sientista Internasionál
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt