Noticias

Rai Ne’ebé Pelican Paradise Uza Afavor Ba Estadu no Governu Sei Administra Tuir Lei

todayAugust 17, 2026 12

Background
share close

Díli, 17 Agostu 2026 (RAFA)- Ministru Justisa (MJ), Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, konfirma katak rai ne’ebé Pelican Paradise uza afavor bá Estadu no Governu sei administra tuir lei ne´ebé vigora.

Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hatete bá Jornalista sira iha Díli, Segunda-ne’e, katak rai ne’ebé antes uza husi Pelican Paradise  fila fali ba Estadu, tuir Dekretu-Lei Nú. 36/2025, 15 Outubru, liu-liu Artigu 14, ne’ebé regula kona-bá rai sira ne’ebé laiha ona na’in no la uza ona.

Nia hatutan, iha situasaun ne’e, Ministériu Justisa sei administra rai refere hodi nune’e bele fasilita no sedénsia utilizasaun rai ba ministériu relevante sira, tuir nesesidade no interese Estadu.

“Tanba ida-ne’e rai ida importante tebetebes, ha’u ko’alia tiha ona ho Vise-Primeiru-Ministru atu haré ba investimentu estratéjiku sira ne’ebé sei halo iha fatin refere. Ita halo koordenasaun servisu, oinsá mak sedénsia utilizasaun iha terenu,” Ministru Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai informa.

Nia esplika, rai ne’ebé Pelican Paradise uza tama iha propriedade domíniu privadu Estadu no mós domíniu públiku Estadu. Tanba ne’e, Ministériu Justisa sei halo prosesu sedénsia ka fó fila fali rai refere, depende ba pedidu ofisiál hosi ministériu relevante.

Rai ne’e, tuir Ministru, bele atribui ba utilizasaun iha atividade turizmu, área ekonómika no zona indústria sira seluk, tuir planu no prioridade dezenvolvimentu Governu.

“Ha’u iha konversa ho Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, depois ita konklui tiha kanselamentu atividade sira husi Pelican Paradise, automatikamente ita sei bá iha ne’ebá atu halo prosesu sedénsia,” nia hatete.

Governu no Estadu Timor-Leste hakarak transforma fatin refere sai hanesan área ne’ebé bele reprezenta interese no dezenvolvimentu Estadu, inklui konsidera utilizasaun ne’ebé fó benefísiu ba públiku.

Kona-ba komunikasaun ho empreza Pelican Paradise, Ministru Sérgio hatete katak Governu liuhosi entidade relevante sira fó ona notifikasaun bá empresa ne’e kona-bá pozisaun Governu.

“Hanesan ita akompaña deklarasaun hosi Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay iha CCD, deklara katak ita tenke termina ita-nia relasaun kontratual ho Pelican Paradise. Ita halo ona notifikasaun, sira mai ho sira-nia argumentu ka justifikasaun, maibé ita mantein dehan katak husi 2022 to’o agora, Covid-19 laiha ona, maibé buat ida la halo mudansa iha ne’ebá,” Ministru Justisa klarifika.

Nia dehan Governu halo avaliasaun kona-bá situasaun no oportunidade ne’ebé iha, antes foti desizaun kona-bá futuru utilizasaun rai refere.

Kona-ba infraestrutura no sasán sira ne’ebé Pelican Paradise halo ka tau iha fatin refere, Ministru Justisa esplika katak sasán ne’ebé iha relasaun ho propriedade empreza no la tama iha obrigasaun kontratual ho Governu, empreza bele lori sai tuir regra ne’ebé aplika.

Ministru Justisa argumenta, Governu la foti desizaun unilateralmente, maibé fó oportunidade ba empreza atu hato’o nia argumentu no justifikasaun.

“Ita la halo desizaun unilateral. Ita komunika ba sira, ita husu sira. Ami obrigadu tebetebes atu haré sira-nia intensaun atu halo investimentu, no ita boot iha oportunidade atu halo buat ne’e. Maibé to’o agora, iha 2026, ita halo avaliasaun katak bele iha interupsaun ruma. Sira hatete katak sira bele kontinua, entaun ita foti desizaun,” nia hatete.

Kona-bá posibilidade kazu Pelican Paradise kontinua ba prosesu judisiál, Ministru Justisa hatete katak Estadu prontu atu enfrenta prosesu tuir mekanizmu legal ne’ebé disponivel.

Governu  kontinua tuir prosedimentu legál no kontratual ne’ebé aplika, enkuantu rai refere sei konsidera hanesan patrimóniu Estadu ne’ebé bele uza fali ba interese públiku no investimentu estratéjiku.

Jornalista: Marcelino Tomae

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!