Justisa no Krime

KSMJ Aplika Prosesu Dixiplinár Ba Juís Na’in-Haat hosi Tribunál Rekursu

todayJuly 18, 2026 1570 1

Background
share close

Díli, 18 Jullu 2026 (RAFA.TL) – Konsellu Superiór Majistratura Judisiál Timor-nian (CSMJ) deside iha semana ne’e hodi aplika prosesu dixiplinár ba juis Tribunál Rekursu (TR) na’in-haat, no suspensaun preventiva ba majistradu na’in ida, bazeia ba keixa anónimu ne’ebé órgaun ne’e simu, fó sai fonte judisiál oioin.

Dokumentu sira ne’ebé konsulta hosi RAFA.TL hatudu katak suspensaun preventiva hosi knaar, ho lakon saláriu, aplika ba majistrada Natércia Gusmão, no katak prosesu dixiplinár adisionál sira aplika ba juis Deolindo dos Santos, Jacinta Correia ho Duarte Tilman.

Juis úniku hosi Tribunál Rekursu ne’ebé la kobre hosi desizaun mak atual prezidente hosi Tribunál Rekursu, Afonso Carmona, ne’ebé prezide reuniaun hosi Konsellu Superior hosi Majistratura Judisiáriu iha ne’ebé medida sira ne’e hetan aprovasaun.

Desizaun ne’e hetan aprovasaun iha reuniaun plenáriu KSMJ (Konsellu Superiór Majistratura Judisiál)  ne’ebé hala’o iha Kuarta-ne’e, ne’ebé marka prezensa mós hosi Francisco Nicolau (vise-prezidente, nomeia ba kargu ne’e hosi Prezidente Repúblika), Alexandre Corte-Real (nomeia hosi Governu) no Fernando Lopes de Carvalho (nomeadu hosi Parlamentu), tuir fonte judisiál sira.

Natércia Gusmão, alvu prinsipál hosi deliberasaun – eleitu nu’udar membru KSMJ hosi nia kolega sira – momentu ne’e la’ós iha Timor nune’e la partisipa iha plenáriu, no la rona molok aplika medida dixiplinár sira, hanesan ezije hosi estatutu majistradu sira nian.

Majistradu ne’e oras ne’e daudaun serbisu iha Bangkok, partisipa iha konferénsia ida kona-ba kombate tráfiku umanu no esplorasaun infantil, no hein katak sei fila hikas mai Timor-Leste iha semana oin.

Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Nelson de Carvalho, ne’ebé nu’udar membru KSMJ ho virtude ba ninia kargu, mós la partisipa iha enkontru ne’e.

Medida dixiplinár sira mai hosi keixa anónimu, dirije ba Prezidente KSMJ, juis Afonso Carmona (ne’ebé hanesan mós atuál Prezidente Tribunál Rekursu nian), ne’ebé RAFA.TL haré, ho títulu “keixa dixiplinár no suspensaun preventiva – Juíza Natércia Gusmão”.

Dokumentu pájina rua ne’e akuza juis “viola regra sira étika no konduta profisionál nian”.

Konsidera katak majistradu viola “prinsípiu independénsia, imparsialidade, integridade, objetividade no konfidensialidade” ne’ebé prevee ona iha estatutu majistradu sira nian, ne’ebé “estraga dignidade no prestíjiu funsaun judisiál nian”.

Konkretamente, refere ba alegadu konflitu interese sira iha kazu partikulár ida, iha ne’ebé konsidera katak Natércia Gusmão la aprezenta deklarasaun impedimentu, maski iha alegadu relasaun familiár ho sasin ida iha kazu ne’e.

Aspetu sira, nia konsidera, ne’ebé konstitui “suspeisaun ba prátika negasaun ba justisa (…) favoritizmu pesoál no prevarikasaun”.

Dokumentu ne’e husu atu loke inkéritu ida, haruka kazu ba Ministériu Públiku hodi halo investigasaun, no suspensaun preventiva ba juíza hosi nia kargu nu’udar membru KSMJ (Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian), hodi salvaguarda prosesu dixiplinár, hodi refere liuliu ba artigu 170 hosi estatutu majistradu sira nian.

Tuir fonte judisiál sira, desizaun KSMJ nian parese apoia konteúdu hosi keixa anónimu, aplika pratikamente buat hotu ne’ebé ezije iha keixa kona-bá Natércia Gusmão, no deside kedas aplika medida dixiplinár sira.

Iha kazu hosi juis na’in tolu restu, KSMJ aplika hela prosesu dixiplinár tanba “omisaun” tanba la fó sai alegadu falta impedimentu hosi Natércia Gusmão iha kazu refere.

Fonte judisiál sira ne’ebé konsulta hosi RAFA.TL kestiona baze legál hosi medida sira ne’ebé adota hosi KSMJ, liuliu kona-ba prosedimentu no prosesu sira ne’ebé detallu iha lei ba tipu kazu ne’e, no nota katak desizaun ne’e halo “loron rua” hafoin simu keixa anónimu.

Rejime dixiplinár ne’ebé aplika ba juis sira esplika ho detalle iha Estatutu Majistradu Judisiál sira-nian (Lei No. 5/2022), ne’ebé define regra sira ne’ebé aplika ba inisiasaun, instrusaun no desizaun prosesu dixiplinár hasoru majistradu judisiál sira.

Estatutu ne’e klaru, hodi define katak kualkér prosedimentu dixiplinár “liuhosi hakerek, hodi garante audiénsia ida ho posibilidade defeza nian ba arguidu” no katak maske “sansaun adverténsia nian” ne’ebé aplika lahó prosesu ne’e presiza “audiénsia ida no posibilidade defeza nian ba arguidu”.

Fonte ida ne’ebé konsulta hosi RAFA.TL konfirma katak la rona  Natércia Gusmão, nem juis sira seluk, molok aplika kastigu dixiplinár sira. Natércia Gusmão, tanba sai hosi nasaun, seidauk hetan notifikasaun formál kona-ba desizaun ne’e.

Kona-ba suspensaun preventiva hosi knaar sira, estatutu estipula katak ida-ne’e bele akontese de’it “tuir instrutór nia proposta” no prevee katak “iha evidénsia forte katak infrasaun ne’e justifika, pelumenus, sansaun transferénsia no katak servisu ativu kontinua sei prejudika prestíjiu no dignidade hosi pozisaun, servisu, ka investigasaun hosi prosedimentu.”

Estatutu ne’e estipula katak instrutór iha prazu másimu loron 10 – hahú hosi data despaxu ne’ebé hahú prosedimentu – atu informa KSMJ (Konsellu Superiór Majistratura Judisiál) no arguidu kona-ba data hahú investigasaun.

Só depois maka instrutór hala’o “instrusaun hosi prosedimentu dixiplinár”, rona arguidu no sasin sira, iha to’o loron 120 hodi konklui investigasaun no indika “sansaun aplikavel” ruma, hafoin ne’e fó sai orden demisaun ka akuzasaun.

Hafoin ne’e, arguidu iha loron 20 hodi aprezenta defeza, tuir fali ho períodu loron 15 ba instrutór hodi prepara relatóriu ida ne’ebé “sei konstitui proposta desizaun ida ne’ebé sei foti hosi KSMJ (Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian).”

Lejislasaun ne’e mós prevee posibilidade ba audiénsia públika ida bainhira konsidera hela sansaun sira ne’ebé maka’as liu.

Laiha faze ida hosi prosesu ne’e maka kompleta iha kazu ne’e, haktuir hosi fonte judisiál tolu ne’ebé diferente ne’ebé konsulta hosi RAFA.TL.

Presiza nota katak juis sira ne’ebé sai hanesan alvu hosi sansaun dixiplinár sira-ne’e maka entre kandidatu potensiál sira ba pozisaun sira iha futuru Supremu Tribunál Justisa nian, ne’ebé nia períodu aplikasaun ofisialmente hotu iha loron 31 fulan-Jullu.

Entre kandidatu posivel sira seluk ba pozisaun sira iha Supremu Tribunál Justisa nian no Tribunál Rekursu nian maka pelumenus membru na’in rua seluk hosi KSMJ.

Presiza nota katak majistradu portugés jubiladu na’in tolu, ho esperiénsia kombinadu kuaze sékulu ida ho balun, halo parte iha júri internasionál ne’ebé sei avalia kandidatu sira ba tribunál superiór sira Timor-Leste nian.

José Vítor Soreto de Barros, ne’ebé prezide júri, João António Gonçalves Fernandes Rato no Manuel Pereira Augusto de Matos, juis konselleiru jubiladu sira hotu hosi Supremu Tribunál Justisa portugés nian, hetan nomeasaun hosi Konsellu Superiór Judisiáriu no hosi prezidente Supremu Tribunál Justisa Portugal nian.

Juis na’in tolu ne’ebé konstitui juri ne’e atu mai Timor-Leste iha fulan-Setembru.

Jornalista: António Sampaio

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!