Noticias

PM Xanana husu PCIC Ezerse Funsaun ho Profisionalizmu

todayMay 14, 2026 19

Background
share close

Díli, 14 Maiu 2026 (RAFA.tl)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál (PCIC,  sigla portugés), tenke ezerse funsaun ho profisionalizmu, dedikasaun no imparsialidade ba konsolidasaun setór justisa hodi salvaguarda direitus  sidadaun hotu nian no kumpri deveres síviku ho sosiais.

Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hato’o mensajen ne’e iha ámbitu serimónia selebrasaun 12.º Aniversáriu PCIC ne’ebé hala’o iha Salaun Multi Uzu GMN, Bebora, Kinta (14/05/2026).

“Bainhira imi ezerse imi-nia funsoins ho profisionalizmu, dedikasaun no imparsialidade, imi la’ós de’it kontribui ba fortalesimentu PCIC, maibé mós ba konsolidasaun setór justisa, hodi nune’e, asegura katak bele salvaguarda direitu  sidadaun hotu nian no kumpri deveres sívikus ho sosiais,” Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hateten.

Xefe Governu hatutan bainhira ko’alia kona-bá deveres, la bele haluha katak dever Estadu nian mak atu garante justisa kumpri nia objetivu  hodi nune’e garante respeitu integral ba direitus fundamentais sidadaun tomak nian no ba Estadu Direitu Demokrátiku.

PCIC hamutuk ho forsas polisiais seluk no órgaun polísia kriminal, inklui autoridades judisiárias, iha papel determinante ida iha prosesu konstrusaun Estadu Direitu no iha konsolidasaun sira-nia instituisoins.

Fulan-Maiu ne’e fulan ida ho importantes selebrasoens. La’ós de’it tanba data ida ohin ne’e nian, maibé mós tuir Xanana Gusmão, katak iha dia 20 Maiu ne’e, timoroan sei selebra dala ida tan aniversáriu restaurasaun independénsia ba dala-24 ( 20 Maiu 2002-2026).

Xanana hateten iha  tinan 24 liubá, 20 Maiu 2002, bainhira  mundu sai sasin hasa’e Bandeira RDTL, símbolu husi Estadu soberanu, independente no demokrátiku. Ne’e la’ós de’it selebrasaun dékada ida nian ka um-kuartu sékulu ida, maibé selebrasaun ida ho partikular simbolizmu.

“Ita atu selebra tinan 24 independénsia, períodu tempu ne’ebé hanesan ho durasaun tempu ne’ebé ita luta atu sai independentes. Durante tinan 24, feto, mane, jovens ho labarik sira fó sira-nia vida atu kada timoroan bele moris, ho dignidade, iha país independente ida. Agora halo ona tinan 24 mak ita independente, ne’ebé ita para lai, hodi hateke ba kotuk no reflete. Reflete kona-bá saída mak independénsia reprezenta iha kada sidadaun timoroan nia moris, reflete kona-bá saída mak ita konsege hetan ona hodi halo ita sente orgullu, reflete kona-bá área sira ne’ebé ita falla ka ita la alkansa buat ne’ebé nesesáriu, no, liuliu, define vizaun ne’ebé nesesária ba future,” Xanana Gusmão afirma.

Husi ahu-kudesan laran, Xanana hatutan, harii país pasífiku no estável ida, harii instituisoens públikas, organiza sosiedade livre no demokrátika ida ne’ebé kada sidadaun iha posibilidade atu partisipa no kontribui ba konstrusaun Estadu. Maibé, prosesu konstrusaun Estadu la limita de’it ba hasa’e  bandeira nein ba kriasaun instituisoens ho ida-idak nia misaun.

“Momentu sira-ne’e hanesan komesa ho ita-nia hakat sira iha prosesu naruk ida, ne’ebé sempre iha nia dezafiu sira,” Xanana hateten.

PCIC halo parte perkursu  no prosesu ne’e. Ninia kriasaun hanesan pasu boot ida ba dezenvolvimentu setor justisa, ne’e mak ita tenke sente orgullu ho dalan naruk ne’ebé liu ona.

“Ita hotu hatene, maibé ha’u hakarak destaka iha-ne’e, knaar todan ne’ebé PCIC hala’o ho kompeténsia aas tebes, iha tempu sira dahikus ne’e, ne’ebé permite identifika atividade kriminoza sira ne’ebé bele tau iha kauza seguransa nasional ho paz sosial iha ita-nia país.” Nia esplika.

Lori Governu naran, hato’o rekoñesimentu ho gratidaun ba apoiu ne’ebé durante tinan barak fó ba PCIC husi parseirus internasionais, liuliu ba Governo Austrália no ba Polísia Federal Australiana, ba Repúblika Indonézia, ba kooperasaun vital ho POLRI, ba empeñu husi Estadus Unidus Amérika, Repúblika Popular Xina ho Uniaun Europeia no, espesial ba Portugal ho nia Polísia Judisiária.

Hanesan imi hatene,setor justisa kontinua hasoru dezafius boot, hanesan iha nível formasaun rekursus umanus.

Reforma justisa hanesan mós prioridade ida husi IX Governu Konstitusional,ne’ebé investe daudaun ona, partikularmente, iha formasaun kuadrus ba setor ne’e.

Maibé reforma hirak-ne’e labele impoin ho despaixu ou ho lei. Ezije, liuliu, ba nia susesu, kompromissu ho dedikasan husi ema sira ne’ebé integra instituisaun hirak-ne’e.

Iha dezafiu barak no kompleksus lahalimar – jurídikus, teknolójikus, ambientais no polítikus – ne’ebé mundu hasoru, tanba  ne’e mak kada país ho ida-idak nia forsas polisiais tenke prepara an

Dezafiu sira ne’ebé ezije respostas séleres ka lais no adekuadas, no ne’ebé só bele garante ho servisu maka’as, investimentu iha formasaun kontínua no kooperasaun internasional.

Atu konklui, ha’u hakarak konvida PCIC atu reflete kona-ba nia ezisténsia badak ne’e, no kona-ba buat sira ne’ebé presiza hadi’a, la’ós de’it atu forsa ne’e bele hetan susesu “iha defeza  sosiedade, iha integral kumprimentu legalidade demokrátika no iha respeitu ba direitus sidadauns nian”, maibé mós iha fortalesimentu setor justisa ho dezenvolvimento ita-nia país.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão subliña fiar katak PCIC, ho orientasaun no apoiu integral husi Ministru Justisa, Sergio Hornai bele hasoru dezafiu hirak-ne’e.

Jornalista : Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!