Noticias

PDHJ Husu Tribunal Haré Konstitusionalidade Lei Kontratu Funsaun Públika

todayApril 29, 2026 89

Background
share close

Díli, 29 Abríl 2026 (RAFA.tl)– Provedór de Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) submete pedidu ba Tribunal Rekursu atu halo fiskalizasaun abstrata kona-bá konstitusionalidade Decreto-Lei n.º 3/2026, ne’ebé regula kontratu termu sertu iha Administrasaun Públika.

Pedidu  ne’ebé aprezenta hosi Provedór Virgílio da Silva Guterres, konsidera katak diploma ne’ebé hahú vigora iha Fevereiru viola Konstituisaun iha aspétu importante sira, hanesan separasaun podér, direitu laborál no proibisaun diskriminasaun.

Tuir dokumentu ne’e, lei foun ne’e bele afeta direitu sira ne’ebé traballadór sira hetan tiha ona, viola prinsípiu separasaun podér no mós estabelese diferensa saláriu bazeia ba nasionalidade.

Iha implementasaun prátika, rejime ne’e mós provoka problema iha setór públiku. Traballadór rihun ba rihun mak atrazu iha pagamentu saláriu durante fulan barak, ne’ebé levanta dúvida kona-bá kompeténsia Comissão da Função Pública (CFP) iha intervensaun balun.

PDHJ mós konsidera katak artigu sira ne’ebé submete servisu apóiu ba órgaun soberánia  hanesan Prezidénsia, Parlamentu Nasionál no Tribunál sira ba regulasaun Governu nian iha área remunerasaun, jestaun dezempeñu, renovasaun no terminasaun kontratu, viola Konstituisaun. Ida ne’e, tuir PDHJ, kria dependénsia administrativu hosi poder judisiál, Prezidénsia no Parlamentu ba poder ezekutivu.

Argumentu hanesan mós aplika ba Comissão Nacional de Eleições (CNE) no Provedoria rasik, tanba diploma ne’e submete entidade independente sira ba rejime Governu nian, ne’ebé konsidera viola artigu 65o no artigu 27o husi Konstituisaun RDTL.

Pontu importante seluk mak artigu ne’ebé determina katak, se iha desakordu iha renegosiasaun saláriu ne’ebé tenke realiza iha loron 30 nia laran, kontratu sira bele termina unilateralmente hosi Administrasaun Públika. Provedór konsidera ida ne’e hanesan “violasaun direta no klaru” ba Konstituisaun, tanba la iha akordu kona-bá remunerasaun labele sai hanesan justifikasaun razoavel atu despedi traballadór.

Artigu ne’e mós obriga renegosia remunerasaun ne’ebé konkorda tiha ona iha kontratu, ne’ebé konsidera viola prinsípiu irredutibilidade saláriu, la retroatividade lei, seguransa jurídika no protesaun konfiansa legítima sidadaun sira nian.

PDHJ subliña katak traballadór barak mak asina kontratu iha Dezembru 2025 tuir tabela saláriu ne’ebé vigora iha tempu ne’ebá. Tanba ne’e, kontratu sira ne’e konsidera hanesan “atos jurídiku perfeitu”, ne’ebé kria direitu no obrigasaun ba parte rua.

Lei ne’e mos define diferensa limite saláriu tuir nasionalidade. Sidadaun Timoroan sira iha limite máximu 5.000 dólar, enkuantu estranjeiru sira bele simu to’o 2,4 vez liu hosi taxa máximu iha tabela ka tuir merkadu internasionál, ho referénsia ba instituisaun sira hanesan Nações Unidas no Banco Mundial.

Provedór konsidera katak diferensa ida ne’e viola artigu 16o husi Konstituisaun ne’ebé bandu diskriminasaun bazeia ba orijen no viola direitu atu hetan remunerasaun justu tuir artigu 50o.

Tuir PDHJ, sidadaun Timoroan ho kualifikasaun no esperiénsia hanesan ho estranjeiru labele hetan nível remunerasaun hanesan, maski sira nia kompeténsia rara.

Pedidu ne’e mós levanta dúvida kona-bá konstitusionalidade n.º 5 husi artigu 6o, ne’ebé limita durasaun kontratu to’o fulan 60 ho renovasaun máximu haat, no impede traballadór sira atu konkore fila-fali ba vaga iha funsaun públika. Tuir Provedór, ida ne’e restrinje direitu atu hili servisu tuir artigu 50o husi Konstituisaun.

Ikus mai, PDHJ mós kestiona ezijénsia sertifikadu rejistu kriminál hanesan kritériu eliminasaun automátika iha konkursu públiku, tanba falta fundamentasaun klaru no bele viola prinsípiu proporcionalidade no determinabilidade lei.

Bazeia ba fundamentu sira ne’e hotu, PDHJ husu ba Tribunal de Recurso atu deklara inconstitucionalidade ba norma oi-oin iha Decreto-Lei n.º 3/2026, no mos ilegalidade tanba viola Paktu Internasionál kona-ba Direitus Ekonómiku, Sosial no Kultural no Estatutu Funsaun Públika nian.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!