Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Díli, 23 Abril 2026 (RAFA.tl)- Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, Sábadu (25/04/2026), halo viajen traballu ba iha Singapura hodi tuir enkontru terseira ronda ko’alia kona-bá negosiasaun Fronteira Marítima entre Timor-Leste ho Repúblika Indonézia.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (23/04/2026), konfirma enkontru negosiasaun Fronteira Marítima ho Indonézia primeira ronda iha Timor-Leste, segunda ronda iha Jakarta, no terseira ronda mak sei halo iha Singapura, ne’ebé espera katak parte rua sei komprende no fó hanoin malu hodi bele iha rezultadu ne’ebé di’ak iha negosiasaun ne’e.
“Iha Sábadu, ha’u sai ba Singapura ba terseira ronde kona-bá negosiasaun Fronteira Marítima. Primeira ronda iha fulan- Agustu tinan kotuk, segunda ronda iha Jakarta, terseira ronda agora iha Singapura. Ita husu boot buat ne’e ita sente ba dehan ita bele komprende malu, ne’ebé husu boot ba ida ne’e bele fó hanoin ruma ba ita. Tanba ita lakon hela milloins dólar iha tasi Timor barak,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão informa.
Xanana Gusmão haktuir, foin dau-dauk Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liu husi Unidade Polísia Marítima kaer Peskas ilegál ne’ebé Timoroan seidauk iha kapasidade atu kontrola didi’ak tasi ne’e mak horseik mós ko’alia iha konsellu Ministru hodi husu ba Unidade Polísia Marítima (UPM), hodi bele kaer Ró boot tanba tasi boot ne’e, Ró boot mak bele asegura lae susar atu halo kontrola.
“Kuandu sira prepara aan ona bele sosa Ró boot bele halo patrulla hodi bele kontrola ita nia rikusoin. Horseik, ko’alia ona iha Konsellu Ministru atu Polísia sira forma dau-daun ona pilotu hodi nune’e Governu bele sosa ró,” Xanana hateten.
Timor-Leste ho Repúblika Indonézia (RI) hahú diskute asuntu Fronteira Marítima desde fulan-Fevereiru, tinan 2025 no parte rua besik ona ba konkordánsia definitiva hodi hetan dobraria tasi tuir lei Internasionál ne’ebé vigora.
Governu Timor-Leste nafatin komprometidu ba rezolusaun pasífika ba nia fronteira marítima sira tuir lei internasionál no Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi nian (UNCLOS, sigla Inglés).
Ronda negosiasaun fronteira marítima ne’ebé sei mai subliña dedikasaun kompartida husi Timor-Leste no Indonézia atu mantein estabilidade rejionál, kaer metin lei internasionál no haburas relasaun viziñu ne’ebé di’ak.
Timor-Leste fahe fronteira marítima ho Austrália no Indonézia. Iha Marsu 2018 Timor-Leste no Austrália asina akordu ida iha Nasoins Unidas iha Nova Iorke ne’ebé halo delimitasaun ba sira-nia fronteira marítima. Akordu ne’e hetan liuhusi prosesu Konsiliasaun Obrigatóriu UNCLOS nian. Negosia fronteira marítima ho susesu ho Indonézia sei permite Timor-Leste atu kompleta nia soberania marítima no direitu soberania, ne’ebé importante tebes ba governasaun efetiva, konservasaun tasi, jestaun rekursu no seguransa nasionál Timor-Leste nian.
Jornalista Elio dos Santos/Editór: Vito Salvadór
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt