Noticias

Xanana Fó Sai Suspeitu Lori Osan Falsu Ba Kompras iha Centro Supermerkadu

todayApril 17, 2026 426 5

Background
share close

Díli, 17 Abríl 2026 (RAFA.tl)–Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, informa osan falsu dollar amerikanu US$100.00 hamutuk millaun US$4-resin ne’ebé Polísia Nasionál Servisu Investigasuan Kriminál (DSIK) sira deskobra ne’e hahú husi suspeitu balu lori osan falsu ne’e ba kompra iha Centro  Supermerkadu iha área Praia dos Coqueiros, Díli.

Notísia Relevante: Polísia Halo Buska Ba Armajen Y&W Hetan Osan Falsu Millaun Haat-Resin

Xanana  hateten suspeitu ne’e ba kompra dala-rua iha Centro Supermerkadu. Nun’ee, bainhira parte sira Centro Supermerkadu nian hatama osan ne’e ba mákina deteta katak osan US$100.00 ne’ebé suspeitu hodi kompra ne’e falsu.

Informasaun seluk husi fontes servisu sekreta informa ba Rafa.tl katak bainhira parte sira Centro Supermerkadu bolu tuir suspeitu maibé halai no lakohi kolabora. Nune’e, Centro Supermerkadu halo keixa hodi aprezenta mós prova osan falsu no lori mós gravasaun CCTV ne’ebé deteta suspeitu nia movimentu iha Centro Supermerkadu oin to’o laran.

Husi CCTV ne’e, fontes servisu sekreta ne’e hateten DSIK deskobre karreta nia mátrikula  no buka meius hodi akompaña movimentu karrete ho suspeitu sira to’o rezulta duni katak karreta ho suspeitu tama-sai iha armajen Y&W iha área Bidau, Díli.

Deteta tiha paradeiru suspeitu sira ne’e, DSIK informa ba Ministériu Públiku hodi hasai mandadu buska no apreensaun ho Númeru Úniku Krime (NUC) 0138/26-PNSIC. Nune’e iha  Kuarta, 15 Abríl 2026, ekipa Diresaun Servisu  Investigasaun Kriminál (DSIK) halo buska no apreensaun iha lokál ne’ebé deskonfia (armajen Y&W) hetan duni osan falsu ho montante millaun US$4-resin.

“Diresaun Servisu Invetisaun Kriminál la halo atuasaun arbiru, sira haré didiak mak sira atua, no ida-ne’e, primeiru nia (suspeitu-red) bosok tiha Alfándega dehan boneka, sigundu deteta ne’e tanba lori osan ne’e ba tiha ba kompras iha Supermerkadu Centro no Cento simu tiha, ba fali dala ida,  sira hatama ba makina atu deteta osan ne’e, haré dehan osan falsu nia halai tiha, signifika la’ós ho hanoin osan atu mai utiuliza ba ritu kultura, maibé ho hanoin atu uza ba kompras,” PM Xanana Gusmão haktuir ba jornalista sira bainhira ba haré direta dala ida-tán osan falsu ho montante boot ne’e iha Kuartel Jerál PNTL, Sesta (17/04/2026).

Kuarta liubá, hafoin reuniaun Konsellu Ministru, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão,  mós halo vizita urjente ba Kuartel Jerál PNTL hodi komprova osan falsu ne’ebé DSIK halo apreensaun no viral.

Xanana hateten  tanba tama tiha ona mai Timor-Leste ho montante  millaun US$4-resin, posivel boot bele sosa sasan, sosa rai,  sosa animal, sosa ida-ne’e no sosa mós buat seluk, bele halo povu vulneravel sira mak sei terus.

“Kazu ne’e aprezenta ona ba Ministériu Públiku no ita bele dehan halo kultura tuir ritu Xinés sira-nian ho montante millaun US$4-resin, ne’e primeira-vez mak akontese ne’e. Polísia rasik  mós ba husu ba maluk Xinés Timoroan sira dehn laiha kultura  ka lisaun Xinés nian mak sunu sunu osan,” Xanana haktuir.

PM Xanana  bolu atensaun  ba loza sira atu tenke   iha mákina deteta osan falsu rasik  no nia  aviza mós  ba loja sira ho públiku, se mak lori osan sira  hanesan ne’e ba sosa  karik buat ruma, primeiru rekuza tiha, segundu  buka hatene ema ne’e hodi informa kedas  polísia,  tanba  ema sira   halimar  hanesan ne’e  povu mak sei terus.

Xefe ezekutivu Timoroan ne’e bolu atensaun atu hadia sistema kontrolu iha portu sira tanba deskonfia osan falsu ne’e tama husi Portu Tibar autoridade Alfándega sira fiar fali katak sasan sira ne’e boneka, meias,  roupa no suspeitu sira selu taxa iha ne’eba.

“La haré didiak tanba ne’e mak  iha failansu no  ita bolu atensaun dadauk ne’e atu kurize,” Xanana afirma.

Xefe Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál, Superitendente Xefe Polísia João Belo dos Reis, ne’ebé akompaña PM Xanana  klarifika katak DSIK halo atuasaun tanba simu keixa husi vítima ba osan falsu ne’e.

“Ita deside hodi halo operasaun tanba ita nia ema vítima iha ona ba asuntu ida-ne’e ami, ita tenke proteje ita nia sidadaun sira husi krime ne’ebé halakon povu nia osan no riku soi seluk husi osan falsu US$100 ba hola tiha ita nia populasaun depois populasaun volta fali ho montante bo’ot sira lakon, ne’e  mak ita halo operasaun ho tipu hanesan ne’e,” João Belo dos Reis hateten.

Nia informa operasaun sira hanesan ne’e la’ós de’it iha Timor, maibé iha Estadus  Unidus Amérika rasik mós halo operasaun bo’ot ba kontra no kombate sirkulasaun osan falsu.

João Belo dos Reis esplika osan sira ne’ebe sidadaun Xina sira uja halo ba  kultura no selebra loron espesiál Xinés sira-nian ne’e mós tenke kumpre regra husi Banku Federal Amérika.

“Sira uza atu sunu tuir tradisaun no ritu Xinés nian mós tenke tuir regra Banku Federal Amérika mos esplika katak ida ne’ebé mak atu sunu ne’e ba kultura ne’e ninia size mós labele hanesan ho osan orijinál depois nia labele uza fita, no slogan sira seluk ne’ebé mak identiku ho osan orijinál,” João Belo dos Reis hateten.

Xefe Interinu Diresaun Servisu Investigasaun Kriminál, Superintendente Polísia Mouzinho Tavares Correia hateten osan sira ne’e lori ba iha laboratóriu hodi halo ezaminasaun hatudu la’ós orijinál.

“Osan falsu ho orijinál iha fita ne’ebé la hanesan, sekuandu osan orijinal nia fita ne’e iha surat tahan nia laran, fita kuandu ba osan ne’ebé la’ós orijinál  ne’e iha li’ur. Ita haré husi watermack mós lahensan ninia security, iha ninia item lubuk ida mak ita identifika hodi halo diferensia entre osan falsu ho osan orijinál husi ezame laboratóriu,” Superintendente Polísia  Mouzinho Tavares Correia hateten.

Jornalista: Marito da Costa&João Carlos/Editór: Vito Salvadór

 

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!