Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana Gusmão hato'o diskursu iha lansamentu relatóriu kona-bá Dezempeñu Ekonómiku Timor-Leste 2025 no diálogu entre Governu no setór privadu iha CCD, Segunda (23/03/2026). Imajen/Rafa.tl
DÍLI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten Governu sei tau prioridade ba harii infraestruturas nasionál iha país tomak no dezenvolvimentu projetu tasi mane hodi hasae kreximentu ekonómiku iha Timor-Leste.
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hato’o planu prioridade IX Governu Konstitusionál nian ne’e iha lansamentu relatóriu kona-bá Dezempeñu Ekonómiku Timor-Leste 2025 no diálogu entre Governu no setór privadu ho tema Jerál “ Dalan ba Kreximentu Ekonómiku ne’ebé Lidera husi Setór Privadu,” ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Díli, (CCD, sigla portugés), Segunda (23/03/2026).
Iha okaziaun ne’e, Xefe Governu felisita Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) ba elaborasaun relatóriu kona-bá Dezempeñu Ekonómiku Timor-Leste 2025.
Relatóriu ne’e oferese panorama ida ne’ebé klaru kona-bá Timor-Leste nia ekonomia, dezfiu sira ne’ebé enfrenta ho oportunidades ne’ebé Timor-Leste sei hetan.
Xanana hateten, iha 2005, kria Fundu Petrolíferu atu asegura katak rikusoin ne’ebé mai husi rekursu naturais bele jere ho forma responsável ba interese povu nian no ba tempu naruk.
Entrega Jestaun Fundu Petrolíferu ne’e iha Banku Sentrál independente nia liman, ne’ebé hatudu importánsia knaar boot ne’e. Dezde ninia kriasaun, Banku Sentrál jere fundu ne’e ho profisionalizmu no transparénsia.
Xanana fundamenta katak estabelese tiha Fundu Petrolíferu, prezisa mós garante paz iha país. Harii paz, tuir Xanana ne’e prosesu ida ne’ebé naruk no difísil tebes. Tenke haree didi’ak ba kauzas kle’an-boot iha ita-nia frajilidade.
Iha 2011, povu Timor define nia vizaun iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu atu implementa entre 2011 no 2030. Núkleu (ka esénsia) vizaun ne’e nian mak atu proteje Timoroan nia soberania nasionál no harii nasaun ida ho ekonomia ne’ebé forte no ho populasaun ida ne’ebé saudável ho bein-edukada.
Atu alkansa objetivu ne’e, Xanana haktuir ita hatene katak etapa tuir mai iha ita-nia dezenvolvimentu mak tenke harii infra-estruturas nasionais.
Nia esplika ba dahuluk, harii sistema jerasaun ho distribuisaun enerjia elétrika ida atu lori eletrisidade ba populasaun tomak iha país ne’e. Tuir fali mai, harii rede rodoviária nasionál ida atu liga ita-nia komunidade sira no permite empreza sira expande no dezenvolve sira-nia an.
“Ita harii portu komersiál boot ida iha Tibar atu fasilita komérsiu internasionál ho dezenvolvimentu ekonómiku. Ita mós liga ona kabu submarinu ba internet mai ita-nia kosta(ka, tasi-ibun),atu fornese internet ho velosidade aas ba ita-nia populasaun no ba empreza sira,hodi liga Timor-Leste ba mundu,” Xanana Gusmão hateten.
Xanana hatutan, agora tenke avansa ba etapa tuir mai harii ekonomia ida ne’ebé ita-nia setór privadu mak impulsiona (ka, dudu ba oin). Ne’e esensiál tebes ba nasaun livre no demokrátika nia futuru ba tempu naruk. Iha mundu ida ne’ebé marka ho insertezas, tenke iha forsa nesesária atu nune’e bele foti rasik desizoens, tuir ita-nia interese.
Relatóriu Dezempeñu Ekonómiku Timor-Leste ba 2025 aprezenta retratu importante ida kona-ba situasaun atuál. Hatudu katak Timor-Leste nia ekonomia estável hela no ho kreximentu kontínuu, inflasaun mós uitoan no iha aumentu iha rendimentu reál.
Kreximentu iha 2025 estimadu iha 4,6%, depoizde 4,3% ne’ebé ita alkansa iha 2024. Ne’e hanesan baze di’ak ida. Kestaun mak oinsá ita bele utiliza baze ne’e hodi transforma estrutura ita-nia ekonomia nian no avansa ba kreximentu ida ne’ebé lidera husi setór privadu.
Iha 2024, Timor-Leste adere tiha ona ba Organizasaun Mundiál Komérsiu atu promove komérsiu ho investimentu no oportunidade internasionais ba ita-nia setór privadu.
Atu harii Banku Nasionál Dezenvolvimentu ida atu fó ba pekenas emprezas asesu ba kapitál ne’ebé nesesáriu atu sira bele dezenvolve no emprega tan ema.
Governu mós apoia daudaun dezenvolvimentu Ekonomia Azúl atu bele hetan máximu partidu (ka, proveitu) husi ita-nia rekursus mariñus. No sei apoia dezenvolvimentu Ekonomia Azúl atu bele hetan máximu partidu (ka, proveitu) husi ita-nia rekursus mariñus.
Timor-Leste mós determinadu atu loke asesu ba merkadu Sudeste Aziátiku ne’ebé luan no buras tan. Adezaun iha ASEAN integra Timor-Leste iha dinámika ekonómika no estratéjiika Sudeste Aziátiku no hakbesi ita-nia futuru ba kreximentu iha ita-nia rejiaun. Ne’e sei fó ba povu asesu boot liu ba merkadus, edukasaun ho oportunidades traballu iha rejiaun tomak.
Iha 2029, Timor-Leste sei asumi ka simu prezidénsia ASEAN no sei simu Simeira ASEAN, hanesan eventu internasionál boot liu hotu ne’ebé sei realiza iha Timor-Leste. Sei fó impulsu maka’as lahalimar ba ekonomia no sei kria oportunidades ba setór privadu nasionál no ba populasaun.
“Papél sentrál seluk husi Governu iha apoiu ba ita-nia ekonomia mak dezenvolvimentu Projetu Tasi Mane. Ne’e hanesan projetu estruturante nasionál ida atu harii baze industriál boot ida iha ita-nia kosta súl ka tasi-mane), ho apoiu enerjia, lojístika no infra-estruturas. Inklui Baze Abastesimentu iha Suai, Pólu Dezenvolvimentu Petrolíferu iha Natarbora, refinaria ida, sentrál elétrika ida iha Betanu ho infra-estruturas nesesárias atu apoia empreendimentu hirak-ne’e. Ita harii ona infraestruturas fundamentais, inklui aeroportu ida ho autoestrada importante ida,” Primeiru-Ministru subliña.
Projetu Tasi Mane sei hametin ho dezenvolvimentu Greater Sunrise – hanesan mós kampu gás natural ida ne’ebé importante liu hotu ne’ebé seidauk explora iha ita-nia rejiaun.
Dezenvolvimentu projetu Greater Sunrise sei jera empregu, proporsiona reseitas ba longu prazu no apoia kreximentu indústrias foun iha Timor-Leste.
“Sei kria mós oportunidades ba joven timoroan sira atu hetan kompeténsia no partisipa iha indústrias foun no emerjentes,” Xanana Gusmão tenik.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt