Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Ró petrolíferu halo karregamentu kombustível iha armazenamentu kombustível ETO nian iha Hera, Díli, Segunda-Tersa (09-10/03/2026). Imajen/Rafa.tl
DÍLI, RAFA.tl – Funu entre Estadus Unidus no Israel hasoru Iraun dau-daun ne’e halo presu kombustível sa’e maka’as iha Sudeste Aziátiku tomak.
Notísia Relevante: Tanbasá Presu kombustível Sa’e?, Maski Nasaun sira iha Rezerva
Tuir dadus foun husi merkadu sira, aumentu ne’e besik to’o 50% iha Vietname, no 33% iha Laos.
Iha Timor-Leste, presu aumenta entre 9% to’o 10%, maski nune’e, sei konsidera hanesan valor ne’ebé ki’ik liu iha ASEAN, se la konta nasaun sira ne’ebé governu sira absorve aumentu ho subsídiu Estadu, ne’ebé iha impaktu boot ba orsamentu Estadu.
Importadór kombustível rua iha Timor-Leste; Esperança Timor Oan (ETO) no PITSA (Pertamina International Timor) presiza reflete ona kona-bá presu ne’ebé aumenta iha merkadu.
Partikularmente Timor-Leste vulnerável ba krize ida hanesan ne’e, tanba 100% kombustível importa husi li’ur, laiha produsaun refinaria lokál, laiha mekanizmu kontrolu presu ka subsídiu ba konsumidór finál, no laiha fundu estabilizasaun presu kombustível.
Iha nasaun balu iha rejiaun, situasaun ne’e sai dramátiku liu
Porezemplu, Vietname, rejista aumenta ba presu kombustível boot liu iha mundu iha períodu ida-ne’e, ho subida besik 50% menus husi semana rua. Gazolina sa’e husi 0,75 dólar kada litru (23 Fevereiru) ba 1,13 dólar iha 9 Marsu, ida ne’e signifika aumentu 49,73%.
Vulnerabilidade Timor-Leste nian ne’e mós estruturál, tanba 87% husi importasaun petróleu brutu mai husi Golfo Pérsico, no rezerva nasionál la to’o atu sustenta ba loron 20.
Governu responde ho medida emerjénsia sira: reduz tarifa importasaun kombustível ba zero, (uluk entre 7% no 10%), uza Fundu Estabilizasaun Presu (4.000 dong kada litru) no kria ekipa nasionál seguransa enerjétika.
Laos no Camboja sai mós nasaun ne’ebé afetadu liu iha rejiaun
Maski situasaun iha nasaun hirak ne’e la hetan atensaun, Laos no Camboja rejista nu’udar segundu no terseiru, iha aumenta presu ne’ebe boot liu iha mundu iha períodu ida ne’e: gazolina iha Laos sa’e 32,94% no iha Camboja sa’e 19,03%. Nasaun rua ne’e iha rezerva kombustível ba loron 21 no seidauk iha mekanizmu forte atu estabiliza presu.
Iha parte seluk, Indonézia tenta proteje konsumidór sira liu husi sistema subsídiu Estadu. Gazolina ne’ebé subsidiada Pertalite nafatin iha 10.000 rupia kada litru, no gasóleu subsidiadu iha 6.800 rupia kada litru. Maibé, protesaun ida-ne’e iha kustu boot: kada vez presu petróleu sa’e 1 dólar, orsamentu nasionál bele lakon to’o 4 mil milhões rupia (besik 235 milhões euros).
Tinan ida ne’e de’it, orsamentu subsídiu enerjia iha Indonézia to’o ona 381,3 mil milhões rupia (besik 22,5 mil milhões dólar).
Governu mós estuda ona atu reativa programa B50 (mistura 50% biodiesel husi palma ho diesel) no konsidera atu suspende esportasaun kombustível.
Malázia kontinua mantém sistema ba presu ho nível rua. Kombustível subsidiadu “Budi95” fixa iha 1,99 ringgit kada litru ba sidadaun sira ne’ebé elejível. Maibé RON95 ne’ebé tuir presu merkadu to’o ona 2,65 ringgit. Governu liu husi Petronas absorve diferensa ne’ebé aumenta loron-loron, halo kustu Estadu sa’e.
Tailándia mós vulnerável tebes, tanba 74% husi nia petróleu mai husi Golfo Pérsico no país depende maka’as ba merkadu spot GNL. Governu fixa presu gazóleu iha 29,94 baht kada litru durante loron 15, maibé medida ida ne’e kusta ba Fundu Nasionál Kombustível besik 700 milhões baht (32 milhões dólar) kada loron.
Iha mós medida seluk: proibidu esportasaun produtu petrolíferu sira no limita uza veíkulu governu ne’ebé la esensiál. País mos relata katak ema barak mak forma iha bomba gazolina.
Populasaun sira pániku ta’uk la hetan mina
Espesialista sira konsidera katak situasaun atual la’ós de’it krize presu, maibé mos sai hanesan teste ba modelu enerjétiku iha rejiaun tomak. Maioria nasaun ASEAN seidauk investe ho di’ak iha rezerva estratéjika, diversifikasaun fornecedor ka transisaun ba enerjia renovável. Funu iha Iraun dau-daun ne’e revela klaramente frajilidade estruturál ida ne’e.
Se krize iha Médiu Oriente ne’e la para, rejiaun sira sei sente impaktu husi presu kombustível.
Ekipa Reportajen Rafa.tl
Written by: RafaFM
50% iha Vietname no 33% iha Laos Presu kombustível sa’e maka’as iha Sudeste Aziátiku
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt