Noticias

Ermera-Oan Mak Deside Atu Simu Desentralizasaun Podér Lokál iha 2027

todayFebruary 26, 2026 44 5 5

Background
share close

DILI, RAFA.tl– IX Governu Konstitusionál sei implementa polítika desentralizasaun podér lokál iha tinan 2027, tanba ne’e Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, afirma Ermera-oan mak sei deside atu simu desentralizasaun podér lokál liu husi servisu hamutuk ho planu ba dezenvolvimentu Ermera nian ba futuru.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o deklarasaun ne’e bainhira “Haré besik servisu munisipál Ermera hosi rezultadu avaliasaun kondisaun mínima” iha Gleno, Kuarta (25/02/2026).

Iha komunikadu offisiál ne’ebé Rafa.tl asesa husi Gabinete Mídia Primeiru-Ministru, Kinta ne’e, Xefe Governu hatete, tenke hahú harí Governu ida ne’ebé hakbesik-aan liubá povu, no imi sira ne’e komesa ona simu responsabilidade atu dezenvolve Ermera.

“Komesa sente dau-daun ona katak, Ermera ne’e imi nian. Ezije ba imi atu deskobre hodi esplora saida mak imi iha. Imi tenke diskute hamutuk, halo diálogu hahú agora hosi Suku, Postu mai to’o iha ne’e,” Xanana afirma.

Xefe Governu esplika, natureza hosi polítika Governu lokál ne’e ezije Ermera-oan mak tenke halo planu kona-bá Estrada, Eletrisidade, Bee-moos, Saúde, Edukasaun no seluk tán.

“Ha’u-nia prezensa iha ne’e atu doko imi-nia hanoin no kakutak. 2027 sei hahú desentralizasaun, tanba ne’e munisípiu Ermera atu hetan Governu lokál, depende ba imi nia planu, ezekusaun no administrasaun. Se buat sira ne’e la di’ak maka tenke hein fali ba tinan seluk, tanba munisípiu ne’ebé preparadu mak bele hetan Governu lokál,” Xanana Gusmão dezafia.

Husu mós kontribuisaun hosi setór privadu no intelektuál sira Ermera nian tenke hanoin ona atu halo produsaun, tanba Governu estabelese ona Banku Nasionál Dezenvolvimentu atu dezenvolve Micro no Pequena Emprezas.

Apela ba joven sira atu estuda hodi sai matenek, la’ós tenke ba sai hotu Ministru no Deputadu hodi tuur iha edifísiu sira, maibé bele forma kakutak hodi hanoin, buka dalan bele dezenvolve rekursu sira ne’ebé rai Ermera iha no riku tebes.

Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomás do Rosário Cabral hatete, avaliasaun ba kondisaun mínima iha kestaun administrativu balun, iha kestaun balun rekomenda hosi Cámara de Contas, tanba iha Munisípiu sira iha portál Munisipál.

Iha tinan kotuk, avaliasaun ne’ebé Cámara de Contas haruka mai entre Munisípiu sira, ida de’it mak la hatama no hetan notifikasaun dala-rua. Tanba ne’e, sistema ne’e integradu liga hela ho Governu sentrál no liga kedan ba Munisípiu ida-idak ne’ebé ema hotu-hotu bele asesu ba sistema ne’e.

Iha Ermera, kada Suku iha ofisiál na’in-haat destaka ba asuntu Administrasaun, Sosiál, Sekretáriu no Administrasaun.

Cámara de Contas mós husu orsamentu sira hosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) atu apóia suku sira tenke tama hotu iha portál munisipál no inklui Plani Estrátejiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) liña setorál tenke hatama hotu iha planu asaun anuál.

Iha tinan 2025, depois  halo dijitalizasaun iha suku sira, iha fixa família, uma-kain iha territóriu nasionál hamutuk 325.777.

Iha Ermera, uma-ka’in 37.178. Postu Administrativu sira iha mos offisiál IT na’in-ida, nune’e hosi suku halo ligasaun mai Postu Administrativu ba nasionál hodi atualiza dadus ne’e iha sistema eletróniku.

Governante ne’e bolu atensaun ba Xefe Suku sira atu bainhira halo rejistu ba populasaun ida tenke bazeia ba fixa família.

Iha Suku sira iha offisiál PNDS destakadu, kada Postu Administrativu másimu na’in-15 ne’ebé iha fasilidade hanesan motorizada hodi akompaña prosesu fiskalizasaun.

“Implementasaun iha baze la’o di’ak. Maibé, organizasaun administrasaun mak tenke hadi’a, tanba ne’e mak avaliasaun ba kondisaun mínima ne’e sei iha assuntu rua atu apóia Munisípiu maka apóia tékniku iha Gabinete autoridade hodi halo ligasaun ho servisu no formasaun. Ne’e importante tanba portál Munisípiu sira asesa direta hosi Cámara de Contas. Ida-ne’e ita la persiza halo relatóriu mós fulan-Outubru sira sei notifika. Ida-ne’e di’ak tanba sira halo kontrolu ba Governasaun,” Ministru Tomás Cabral esplika.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, José Martinho dos Santos Soares aprezenta ba Primeiru-Ministru ho Ministru sira ne’ebé prezente kona-bá perfil no poténsia tomak hosi Munisípiu ne’e nu’udár baze hodi responde ba kritériu sira mak hatúr iha polítika desentralizasaun podér lokál nian.

Iha aprezentasaun ne’e haré liu Dezenvolvimentu Ekonómiku, Sosiál, Infraestrutura no Institusionál, inklui Rekursu Umanu, Rekursu Naturais, orsamentu no koordenasaun Munisipál nian.

Iha mós sesaun husu no hatán, autoridade lokál no populasaun Ermera agradese ba polítika desentralizasaun podér lokál nian no prontu atu simu Governu lokál iha munisípiu ne’e.

Polítika ne’e hatúr iha Lei númeru 3/2016 kona-bá Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa ho nia objetivu prinsipál sira maka: hametin demokrasia lokál, povu bele partisipa direta iha tomada desizaun, hasa’e efisiénsia servisu públiku, promove Dezenvolvimentu Ekonómiku no Sosiál, Munisípiu bele planeia dezenvolvimentu tuir realidade rasik, hamenus sentralizasaun iha kapitál no aumenta transparénsia no responsabilidade.

Iha vizita ne’e Primeiru-Ministru akompaña hosi Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, Ministra Saúde, Élia dos Reis Amaral, membru Governu balun no partisipa hosi Autoridade Munisipál, Autoridade Postu, Autoridade Lokál, Veteranus, Diretór Servisu Munisipál sira, Xefe Departamentu sira, Intelektuál sira inklui Autoridade Sivíl ho Militár.

Ermera hanesan munisípiu sentrál iha rai-laran iha Timór-Leste ho nia kapitál iha Gleno ne’ebé lokaliza besik km 58 hosi Díli ho populasaun liu-177,000.

Munisípiu Ermera mak produtór kafé prinsipál iha nasaun ne’e no ninia ekonomia bazeia ba agrikultura, liu-liu kafé, ai-horis, ai-fuan sira. Populasaun ninia lian lokál ne’ebé predominante maka Mambae ho Kemak.

Ermera iha postu administrativu lima mak hanesan Atsabe, Ermera-Vila, Hatulia, Letefoho, no Railaco ho nia suku sira Ermera iha suku 52.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!