Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão lidera primeira enkontru Konsellu Nasionál Organizadór Prezidénsia The Association of Southeast Asian Nations (ACNOC) iha Salaun Ministériu Finansas, Díli, Segunda (23/02/2026). Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl – Governu Timor-Leste hahú primeira reuniaun ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, nu’udár Prezidente ba Konsellu Nasionál Organizadór Prezidénsia The Association of Southeast Asian Nations (ACNOC) hodi aprova Planu Asaun no preparativu formál kona-bá Prezidénsia Timor-Leste iha ASEAN iha 2029.
Iha primeira reuniaun ne’ebé lidera hosi Xefe Governu ne’e mós aprova Planu Asaun tinan 2026 inklui deside setór sira ho lideransa másimu sira atu lidera prosesu tuir mai ho sira-nia sub-komité.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu, ba primeira reuniaun ne’ebé hala’o iha salaun Auditóriu Ministériu Finansas Díli, Segunda (23/02/2026) hatete, iha jerasaun ida nia laran liu tiha restaurasaun independénsia, nasaun ne’e sei assume responsabilidade atu lidera Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku. Ne’e sei hanesan momentu desizivu ida iha istória TL nian no hatudu mós kbiit nu’udár Estadu.
Iha 2011, povu Timor tomak hamutuk hodi harí baze sira ba paz duradoura. Timoroan hotu haklaken “Adeus ba konflitu” no “simu dezenvolvimentu”. Ho entendimentu ne’e, hotu-hotu bele hateke ba futuru no dezenvolve vizaun nasionál ida ba país ida-ne’e.
“Ita hamutuk hikas hodi dezenvolve planu ida ba longu prazu atu alkansa ita-nia vizaun, mak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, ne’ebé implementa hosi 2011 to’o 2030. Iha tinan ne’ebá, ita husu ita-nia adezaun ba ASEAN. Adezaun ne’e hanesan prosesu naruk ida no ita tenke agradese ba empeñu ho servisu todan hosi ema hotu-hotu liu-liu sira ne’ebé ohin prezente iha sala ne’e,” Xanana Gusmão hateten.
Adezaun ba ASEAN integra tomak Timor-Leste iha vida ekonómika no estratéjika Sudeste Aziátiku nian, hodi liga dezenvolvimentu ho estabilidade no kreximentu TL nian iha rejiaun ne’e. Remodela futuru ekonómiku TL nian, hodi fó ba povu ne’e asesu boot-liu ba merkadus rejionais, ba edukasaun no ba kampu traballu.
Adezaun ba ASEAN hametin mós TL nia lian estratéjika no polítika, ne’ebé permite Timor-Leste kontribui ba foti desizaun no ba asaun polítika rejionál. Nu’udár nasaun, TL hakat hosi konstrusaun paz ho Estadu ba períodu konsolidasaun no integrasaun.
“Bainhira Timor-Leste assume prezidénsia ASEAN iha 2029, ita hahú períodu lideransa foun ida. Ita-nia país la sees ona hosi asuntus rejionais, maibé sei assume responsabilidade tomak. Ne’e hanesan responsabilidade boot ida ba ita-nia nasaun no ba ita-nia povu tomak. Ita tenke garante katak ita merese konfiansa ne’ebé ita-nia parseirus rejionais sira fó mai ita,” tenik Xefe Governu.
Karta ASEAN nian fó mai TL direitus ho obrigasaun ne’ebé hanesan ho Estadu-Membru sira hotu. Ne’e signifika katak, iha 2029, TL la partisipa de’it maibé sei lidera.
Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay hatete, enkontru ida ne’e hanesan preparasaun, hahú husi estrutura komisaun preparativu nian, hodi diskute kle’an liu tan kona-bá asuntu saida de’it maka Governu tenke hahú prepara husi tinan 2025-2029.
“Lidera enkontru ne’e husi Primeiru-Ministru rasik hanesan Xefe Governu, orientasaun klaru no ami prepara hela kona-bá parte tékniku nian, sei koa’lia barak liu husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun,” Francisco Kalbuadi Lay informa.
Iha fatin hanesan Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena da Costa Rangel hatete, enkontru ida ne’e hanesan enkontru dahuluk sobre preparasaun sira bazeia ba resolusaun ne’ebé maka Governu hasai iha loron 4 fulan-Fevereiru, ida ne’e hanesan kompromisu nasionál, ne’ebé antes ne’e Governu Timor-Leste deside bainhira adere ba iha Membru plenu ASEAN ba dala-11 tuir duni ordem alfabétika iha 2029 Timor-Leste nia tempu atu lidera Simeira ASEAN
‘’Iha enkontru ne’e aprova planu asaun ba tinan 2026 nia, no mos deside setór sira ne’ebé presija atu hili lideransa másimu sira, no mos sub-komité sira,’’ Milena da Costa Rangel esplika.
Nia haktuir, Prezidente konsellu ba preparasaun ba iha ASEAN Searching Nasionál Organiting Council ( ACNOC) sei lidera direta husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, no vise-prezidente konsellu inklui Vise- Primeiru Ministru Francisco Kalbuadi Lay no mos Mariano Asanami Sabino
Iha enkontru ne’e mos determina Sub-Komité-14 ne’ebé mak presiza halo servisu hahú iha tinan ida ne’e, to’o iha tinan 2026. Halo levantamentu dadus kona-bá liña de baze ida hodi deskobre kona-bá forsa no frakeza sira ne’ebé Timor-Leste iha, bazeia ba atinjimentu ne’ebé Governu atinji hahú husi tinan ida ne’e to’o iha 2029. Liu-liu haré ba iha parte infrastrutura, saúde, komunikasaun iha mos setór hotu-hotu ne’ebé presija prepara bainhira Timor-Leste simu prezidénsia iha tinan 2029
Iha orientasaun husi Primeiru-Ministru nian ba iha liña Ministeriál sira preszja atu prepara másimu iha parte tékniku nian, liu-liu Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, tenke hadi’a di’ak liu maka iha área infraestrutura sira.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Governu Aprova Planu Asaun no Preparativu Formál Kona-bá Prezidénsia Timor-Leste iha ASEAN iha 2029
todayMarch 31, 2026 87 1
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt