Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba Ministériu Edukasaun (ME) atu tau atensaun ba ema ho defisiénsia hodi adota lian jestuál iha eskola sira, liu-liu integra ba iha kuríkulu nasionál.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia intervensaun iha ámbitu abertura ba Workshop Nasionál Kona-bá Validasaun Sinál Jestuál Timor-Leste ho tema: “Rona ho Ami-nia Matan no Ko’alia ho Ami-nia Liman” ne’ebé realiza iha salaun João Paulo II Comoro, Segunda (16/02/2026), afirma Ministériu Edukasaun tenke iha programa ne’ebé di’ak iha eskola, atu fó oportunidade ba ema ho defisiénsia aprende no adota mós lian jestuál iha eskola sira hahú husi nível primáriu to’o iha sekundáriu.
“Tanba sira bele ko’alia ho profesór sira, bele transmite ba profesór sira ho lian jestuál, ne’e importante, husi ne’e hahú to’o iha sekundáriu ba leten depois maka ita haré tan ba oin,” Xanana Gusmão hateten.
Xefe Governu husu Ministériu Edukasaun tenke hatudu nia kompromisu ba lian jestuál, hodi nune’e, ema ho defisiénsia bele eduka aan no buka matenek, tanba Timor-Leste adota lian materna ne’ebé diferente, tanba ne’e presiza tebes adota lian jestuál iha kuríkulu no presiza mós atu halo tradusaun iha ensinu aprendizajen sira.
Xanana husu ba ema ho defisiénsia atu labele sai depedente ba ema seluk no mós ba estadu, nu’udar sidadaun tenke buka halo buat ruma, no tenke sai ema ne’ebé independente hodi promove sira nia aan no kompromete ba Governu atu bele apóiu.
Iha fatin hanesan, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, iha nia diskursu hatete, Ministériu Edukasaun nia papél maka buka atu asegura labarik sira hotu, no buka atu dezenvolve sira nia potensialidade no presiza atu aprende iha lian ne’e maka sira hatene kle’an liu.
Nia hatutan, bazeia ba sujestaun Primeiru-Ministru nia ne’ebé hatete katak, Ministériu Edukasaun tenke iha programa ne’ebé di’ak hodi promove mós ema ho defisiénsia iha eskola sira, liu-liu iha ensinu aprendizajen sira, maka antes ne’e Ministériu Edukasaun mós hahú tiha ona formasaun ida hanaran Edukasaun Inkluzivu, hodi bele ajuda manorin sira, atu identifika estudante ne’ebé iha difikuldade, ajuda sira atu halo modifikasaun ba kuríkulu no mós, akomoda sira nia nesesidade.
“Foin dau-dauk Ministériu halo workshop ida nu’udar pasu dahuluk, hodi buka maneira atu estudante sira hotu bele tuir ezame nasionál no modifikasaun ne’e presiza duni, hodi tuir ita nia kapasidade mezmu la fásil, tanba maioria seidauk hatene kona-bá asuntu ida ne’e,” Ministra Edukasaun Dulce de Jesus Soares esplika.
Dau-daun ne’e Ministériu Edukasaun mós kontinua halo peskiza hodi identifika estudante iha eskola sira ne’ebé hahú husi primeiru no segundu siklu, entre iha estudante sira ne’e maka iha kondisaun ema ho defisiénsia no labele aprende hanesan hanesan estudante seluk, Ministériu Edukasaun kontinua servisu ho Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), hodi haré ba situasaun ida ne’e.
Ministeriu Edukasaun mós iha Departamentu Inkluzivu liu husi Diresaun Nasionál Asaun Eskolar ne’ebé maka servisu maka’as atu responde ba asuntu ida ne’e, liu-liu tulun estudante ne’ebé ema ho defisiénsia atu asesu ba materiais ne’ebé presiza tulun estudante sira.
Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) Cesário da Silva hatete, ADTL kontinua servisu ho independente hodi kontinua halo advokasia hamutuk ho organizasaun sira ne’ebé ko’alia kona-bá iha asuntu inkluzaun defisiénsia, no kontinua esforsu maka’as hodi dezenvolve lian jestuál
“Servisu ida ne’e, servisu ne’ebé espesiál teb-tebes, presiza duni apóiu husi Governu nian, liu-liu iha Ministériu Edukasaun, Ministériu Ensinu Superiór, no Ministériu lubuk ida maka presiza duni dezenvolve lian jestu nasionál, hodi nune’e, bele rekoñese iha prosesu aprendizajen formal sira,” Cesário da Silva tenik.
Nia subliña, Timor-Leste seidauk iha lian jestuál ba komunidade ne’ebé mai ho defisiente tilun, liu-liu iha enkontru formál sira no eskola sira, tanba ne’e presiza tebes Governu ninia apóiu.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
PM Xanana Husu Ministériu Edukasaun Integra Lian Jestuál iha Kuríkulu Nasionál
todayMarch 31, 2026 91 2
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt