Noticias

Governu Oferese Parsela Rai Ba Konstrusaun Embaixada Austrália iha Timor-Leste

todayJanuary 28, 2026 112 6

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten Governu identifika ona rai iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) nia sorin ba konstrusaun edifísiu foun Embaixada Austrália iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: Ramos-Horta ho Anthony Albanese Reafirma Kompromisu Reforsa Mobilidade Traballadór iha Programa PALM

“Ohin, mós ha’u fó sai katak Timor-Leste identifika ona parsela rai ida iha Dili, iha ita-nia Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nia sorin, ne’ebé ita sei fó ba Austrália ba konstrusaun Embaixada foun ida,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha konferénsia imprensa konjunta ho Primeiru-Ministru Austrália Anthony Albanese iha Palásiu Governu, Kuarta (28/01/2026).

Xefe Governu  Timor-Leste ne’e hatutan konsensaun rai ida ne’e permite Timor-Leste atu resiproku hafoin Austrália fornese rai ba Timor-Leste ne’ebé permite atu harii Embaixada iha Canberra.

“Ami sente kontente katak Austrália planeia atu harii Embaixada foun no boot liu, ne’ebé reflete ninia kompromisu forte no longu prazu ba Timor-Leste,” Xanana hateten.

Nia afirma iha tempu mudansa no inserteza globál, Timor-Leste valoriza tebes parseria ho Austrália no fahe vizaun ida ba mundu ida ne’ebé pasífiku, iha ne’ebé dezenvolvimentu inkluzivu, iha ne’ebé lei internasionál fornese baze atu prevene konflitu no iha ne’ebé direitus umanus sira hetan defende.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão agradese ba Primeiru-Ministru Anthony Albanese nia vizita no ba Austrália nia amizade ho ba progresu ne’ebé halo ohin hodi servisu hamutuk ba povu nia di’ak.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!