Noticias

FRETILIN-PLP Mantein ho Votu Abstensaun, OJE 2026 Billiaun US$2.291 Aprova iha Finál Globál

todayNovember 21, 2025 45 5

Background
share close

DILI, RAFA.tl- Parlamentu Nasionál (PN), liu husi reuniaun plenária,  Sesta (21/11/2025), halo aprovasaun iha finál globál bá Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 ho montante Billiaun US$2.291.

Iha votasaun finál global ne’e Bankada Governu CNRT no PD hamutuk ho KHUNTO fó votu a-favór 42 no bankada opozisaun FRETILIN no PLP fó votu abstensaun 23 no kontra zero, nune’e Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Fernanda Lay deklara OJE 2026 pasa.

OJE 2026 ne’e fahe ba kategoria Saláriu no Vensimentu US$476,870,249, Bens no Servisu Korrente US$447,904,446, Transferénsia Públika US$820,710,160, Kapitál Menór US$32,556,96 no Kapitál Dezenvolvimentu US$436,647,379.

Hafoin aprovasaun, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, iha Parlamentu Nasionál, hato’o agradese ba krítika sira hosi bankada opozisaun no promete atu servisu di’ak ba povu no nasaun.

Xanana Gusmão lori governu nia naran agradese ba diskusaun sira ne’ebé konstrutivu tebes, tanba la’ós mai rona de’it, maibé mós mai simukrítika konstrutivu sira, hodi governu bele buka hadi’a nafatin maneira kaer ukun ne’e.

“Agradese ba vontade ne’ebé hatudu iha loron hirak ne’e, la’ós de’it hosi bankada opozisaun, maibé rona rasik mós hosi bankada Governu nian. Krítika sira ne’ebé ami simu ho laran tomak hodi bele hadi’a.  Tanba ita hotu nia misaun, ita bo’ot sira reprezenta ami buka atu serbí, ita-boot sira reprezenta povu, ami buka atu servi povu ida-ne’e maske ami nia kbiit la to’o atu halo lalais no di’ak liután,” Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma.

Governu sei haka’as-an di’ak liután hodi halakon tiha buat hotu ne’ebé ladún di’ak, la serve ba Estadu no povu Timor-Leste.

Xefe Governu husu ba hotu-hotu atu hakru’uk ba erói sira ne’ebé fó an ba mate iha tinan 50-liubá hodi Timor-Leste Proklama Unilateralmente Independénsia (28 Novembru 1975 – 28 Novembru 2025).

“Ita besik ona atu komemora tinan 50 proklamasaun unilaterál independénsia. Ita hotu tenke hakru’uk ba sira hotu ne’ebé tinan 50 ba kotuk bele hatudu ba mundu mehi povu nian kona-ba ukun an. Sira hotu ne’ebé ho brani, matenek iha tinan 50 liubá, iha korajen, kbiit no kompromisu ba rai doben ida-ne’e hodi proklama unilateralmente independénsia,” tenik Xanana Gusmão.

Iha intervensaun bankada CNRT, deputadu Oscar de Araújo hatete,  diskusaun ba tetu proposta Orsamentu Jerál  Estadu tinan 2026 (ho totál konsolidadu Billaun $2,3 to’o tiha ona nia rohan, bainhira maioria deputado sira Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT, PD no KHUNTO fỏ ona votos afavór ba orsamentu ida-ne’e iha faze jeneralidade hanesan reprezentante povu komprende didi’ak orsamentu estadu ida-ne’e, importante tebes ba povu tanba nu’udar fundasaun hodi presta servisu públiku hanesan; infraestrutura, edukasaun no saúde, atu estimula kresimentu ekonómiku, integrasaun teknolojia no kriasaun empregu. Inklui orsamentu ida-ne’e sei halo distribuisaun riku-soin nasaun nian ba ema hotu- hotu tantu ema ho defisiensia, grupu vulnerável sira (idozus no labarik) no veteranu sira.

Nia hatutan Bankada CNRT mós hakarak fó apresiasaun sinseru ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ho membru governu sira hotu ne’ebé ho kalma, pasiénsia no matenek hodi responde kada kestoens sira ne’ebé deputado sira levanta durante diskusaun proposta OJE 2026. Mezmu  diskusaun sira barak liu mak ses tiha husi asuntu estadu no povu ninia moris. Maibé hanesan governante, ita-bo’ot sira monstra ona kapasidade Polítika hodi koloka diskusaun iha korredor objetivu estadu nian.

“Ami konsiente, diskusaun orsamentu estadu ba tinan ne’e, diferente tebes, tanba deputado sira opozisaun barak liu foku ba diskusaun deznesesáriu sira hodi haluha tiha atu diskute alokasaun orsamentu ne’ebé inovativu no estratéjiku, ne’ebé IX Governu Konstitusionál mai aprezenta iha Parlamentu Nasionál. Iha impresaun ida katak opozisaun laiha tiha utilidade iha Parlamentu Nasionál, tanba hatudu diskripánsia entre akuzasaun, atake VERSU evidénsia no faktu sira. Lda-ne’e akontese tanba hetan motivasaun extra legál no laiha ona pasiénsia, sa tan, dalan hotu-hotu agora taka metin hodi la fo oportunidade halo manipulasaun hanesan uluk. Tanba ne’e, plenária sai tiha fatin ba espresaun vingansa pesoál hodi halo manipulasaun Polítika ne’ebé hakarak atu kári rai rahun de’it ba povu ninia matan,” hateten Oscar de Araújo.

Hanesan Bankada Governu, CNRT halo ona análize ho kuidadu ba proposta orsamentu Jerál do estadu tinan 2026 nian ne’ebé refere ba planu finanseiru ida ho nia meta realístiku, transparante no responsável, ne’e dezafiante tebes maibé ami sempre fiar ita bo’ot sira iha kapasidade atu atinzi.

Ohin tama ba iha tinan tolu (3), IX Governu Konstitusionál aprezenta Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé hetan aprovasaun iha plenária Parlamentu Nasionál ida-ne’e, iha ne’ebé, marka ho istória foun iha ita nia nasaun, tanba orsamentu ne’e manifesta duni planu ne’ebé optimista boot, katak iha futuru sei sai di’ak liutan.

Iha proposta OJE 2026 ida-ne’e mos buka atu hadi’a dixiplina fiskál, aleinde halo armonizasaun sistema salarial, hamenus mos subsídiu direitu liu hosi atividade ajénsia no instituisaun públika sira, kooperativa, no sosiedade sivíl. Ida ne’e sei ajuda hadi’a orsamentu estadu no promove inovasaun no autosufisiénsia.

Iha deklarasaun Bankada FRETILIN, deputadu Aniceto Guterres hateten, OJE 2026 aprova tiha ona husi Parlamentu Nasionál tanba Demokrasia maske FRETILIN vota ABSTENSAUN, Estadu iha nafatin ninia orsamentu atu hala’o dezenvolvimentu iha ita nia rain no ba bem-estar ita nia povu.

“Osan ne’ebé aprova ona mak ho totál $ 2.291 Ne’e osan boot tebes duni! Maibé, hetok ita nia dezafiu mos boot iha ita nia oin. Ekonomia Timor-Leste sei hasoru hela problema boot no sei hasoru husi ohin ba oin. Tinan 20 resin ona mak ita hala’o dezenvolvimentu ekonomiku, maibé Timor- Leste nia ekonomia nunka hetan ekilibriu, katak ita nia ekonomia ne’e la saudável, no se ita kompara ho rai sira seluk iha rejiaun ASEAN de’it, ita bele dehan ita nia ekonomia ne’e moras todan, enkuantu depois de adezaun iha ASEAN, ita mos mehi atu iha integrasaun ekonómika iha ASEAN,” Aniceto Guterres afirma.

Iha 2024, ita nia deficit fiscal 49% husi PIB, agora iha tinan 2025 sa’e tan, nuneé deficit liu ona 50%. Haré ba balansa komersiál, hetok ita nia exportasaun tun ba bebeik, enkuantu importasaun sa’e maka’as. Signifika ke, Timor-Leste, rai ida ne’ebé laiha, ka menus liu iha produsaun, maibé konsumu mak bot tebes, Ita gasta mak barak liu doké  halo osan ka hatama osan. Ekonomista sira sempre dehan “O padrão de vida de um pais depende da sua capacidade produzir bens e servicos! Realidade mak ida ne’e duni, no ida ne’e mak “problema fundamental ekonomia Timor-Leste hasoru, ho tan problema estruturais oi-oin ne’ebé mak halo situasaun ekonomia sai komplikadu no vulnerável liutan.

Bankada FRETILIN mós kontinua kestiona katak Orsamentu ne’ebé foin aprova ne’e la hatúr medidas estruturante no estratéjiku sira atu hasai Timor-Leste husi problema ekonomia nian ne’ebé temi ona, hodi fo kontinuidade konsolidasaun estadu no fo bem-estar ba povu. Pontu principal sira ne’ebé lolós hetan atensaun iha Polítika orsamentu nian to’o agora konfuzaun hela no laiha serteza, iha momentu hanesan, Timor- Leste tama dadauk ona perigu falénsia,

Tanba ne’e mak FRETILIN vota abstensaun ka la vota a-favór ba Orsamentu ne’e! Tanba konsistente ba realidade ne’ebé ita nia rain hasoru ho sentidu krítiku hodi buka alternativa seluk ba situasaun inserteza ida ohin loron

Hafoin aprovasaun, Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansas Públikas sei elabora redasaun finál antes haruka bá Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hodi halo promulgasaun.

Sesaun plenária estraordinária ne’e prezide hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, akompaña hosi membru Meza sira, partisipa hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, membru Governu sira no entidade relevante sira.

Bankada PLP, liu husi Deputada Hemenegilda da Costa Laurentina iha intervensaun hateten, OJE 2026 nu’udar instrumentu ida atu investe iha Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál no Dezenvolvimentu Inkluzivu, iha ámbitu aniversáriu tinan 50 independénsia no adezaun plena ba ASEAN.

Levantamentu hosi Fundu Petrolíferu kontinua exede Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE). Ba OJE 2026, Nono Governu foti 1,719 Billaun ne’e konstitui 216 % liu RSE.

Ne’e jestaun ida grave ba Fundu Petrolíferu: sé gasta fundo minarai agora, Timor-Leste sei eziste iha 2050 hodi selebra aniversáriu independénsia ba  dala 75 ka lae?

Governu ida-ne’e deklara repetidamente katak mosu estagnasaun oioin iha Governu anteriór, entaun OJE 2026 buka atu fó proporsaun ida ne’ebé boot tan ba infraestrutura. Figura 38 hosi PEDN define etapa tolu hosi Planu Dezenvolvimentu Nasionál (PDN): ETAPA dahuluk (2011–2015) NO ETAPA 2 (2016–2020) fó énfaze ba kurtu no médiu prazu, ne’ebé sentralizada  iha infraestrutura maibé mós rekursu umanu no formasaun merkadu. No ETAPA daruak (2021–2030) mak faze ba longu prazu, ne’ebé destina ba eradikasaun pobreza estrema no konstrui ekonomia ida forte, diversifika ekonomia la’ós -petrolífera, ne’ebé lidera hosi setór privadu.

No entanto, iha 2026, Governu kontinua metin iha Etapa 1 no 2—konsentra nafatin iha infraestrutura, balu tenta ho naran “estratéjika”, maibé iha prátika sai fali estratéjia hodi adota kleptokrasia.

Maibé pobreza eziste nafatin, até to’o 70%, tuir relatóriu hosi Banku Mundiál nian ba País ho Rendimentu Médiu Baixu.

Adezaun plena ba ASEAN ne’e istórika. Maibé integrasaun rejionál la-bele empreza balu de’it mak konduz. Agrikultór no joven sira kontinua sai marjinalizadu.

Inspira hosi livru Why Nations Fail, Nono Governu Konstitusionál ko’alia kona-ba importánsia hosi dezenvolvimentu inkluzivu, Maibé iha prátika, Governu dezenvolve instituisaun sira ne’ebé estrativa, ne’ebé elite sira uza rekursu Estadu nian hodi benefisia sira-nia an no sira-nia grupu, nune’e halo sidadaun sira marjinalizadu no povu sai instrumentu de’it iha tempu eleisaun.

Kualidade demokrasia ida neébé mak Timor-Leste hakarak adota? Demokrasia korporativa ida ne’ebé iha laran empreza sira mak difine prioridade no programa Governu nian? Se ida-ne’e mak akontese bebeik mak aniversáriu oi-oin no adezaun ba ASEAN kontinua sai selebrasaun mamuk.

OJE 2026 ne’e la’ós de’it númeru, maibé kona-ba sobrevivénsia hosi ita-nia Nasaun. PLP deskorda ho retórika maibé ezije responsabilidade, hodi asegura katak futuru Timor-Leste nian la-bele sosa ho osan, maibé Povu mak konstrui rasik nia futuru.

Reportajen ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!