Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DILI, RAFA.tl- Organizasaun La’o Hamutuk husu ba Parlamentu Nasioná (PN) atu diskute Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ho vizaun ne’ebé orienta ba rezolve problema reál povu Timor-Leste.
Notísia Relevante: OJE 2026, Implementa Planu Estratéjiku Ne’ebé Trasa iha 2011 Hodi Alkansa Vizaun Dezenvolvimentu Nasionál

Porta-voz La’o Hamutuk, Elia da Costa Araújo, liuhosi Konferénsia ba Imprensa ne’ebé hala’o iha edifísiu La’o Hamutuk, Bairu Sentrál, Kuarta (05/11/2025), hateten, La’o Hamutuk, apresia oportunidade sira hodi partisipa iha diskusaun públiku, kona-bá Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2026, hodi hato’o kontribuisaun analítiku kona-ba dezafiu estruturál ne’ebé kontinua afeta dezenvolvimentu produtivu no sustentabilidade fiskál iha Timor-Leste.
Iha loron 29 fulan-Outubru 2025 La’o Hamutuk haruka submisaun rua ba Parlamentu Nasionál hato’o análize krítiku no rekomenda liga ba setór Agrikultura no Ekonomia iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026. Ho nune’e, liuhosi submisaun rua ne’e, La’o Hamutuk fó detallu liubá sira-nia análize sira no rekomendasaun konstrutivu nu’udár referénsia atu ajuda Distintu/a Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál hodi diskute asuntu esensiál sira, no uza duni kompeténsia no knaar nu’udar reprezentante povu atu define prioridade ne’ebé korresponde ba nesesidade povu tomak nian, molok foti desizaun. Nune’e hanoin sira ne’ebé ami deskreve ona iha submisaun mak hanesan tuir mai ne’e:
“La’o Hamutuk preokupa tebes ho polítika fiskál ne’ebé introdús, seidauk iha konsisténsia hodi kontribui ba hasa’e reseita doméstika. Maske Governu liuhosi Ministériu Finansa halo análize, hakerek iha dokumentu ofisiál no diskursu sira rekoñese di’ak tebes kona-bá urjénsia atu halo reforma fiskál hodi prevene Timor-Leste monu ba rai-naruk fiskál. Relatóriu Banku Sentral Timor-Leste (BCTL) fó sai katak ita-nia retornu husi Fundu Petrolíferu tun. Infelizmente Governu nian despeza kada tinan no proposta 2026, kontinua aumenta no depende Fundu Petrolíferu,” Elia da Costa Araújo hateten.

Proposta OJE 2026 hamutuk billaun $2,3, alokasaun ba setór estratéjiku sira hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, bee no saneamentu ho persentajen 18% de’it, maibé gastu ba administrasaun publika 31%, faktu ida ne’e hatudu Governu seidauk iha seriedade no kometimentu hodi dezenvolve setór estratéjiku sira. Lolós setór estratéjiku sira ne’e mak presiza Governu konsidera no prioritiza, tanba povu maioria nian moris depende ba setór hirak ne’e. Maibé, realidade tinan barak alokasaun ba setór sira ne’e seidauk hatudu kompromisu seriedade polítiku husi ukun na’in sira.
Maske Ministériu Finansa fó sai ba públiku kona-ba risku rai naruk fiskál, maibé La’o Hamutuk hanoin katak, balansu husi Fundu Petrolíferu ne’ebé ita sei iha, tenke sai ona oportunidade atu investe ba setór produtivu no sustentavel ne’ebé ami temi ona iha leten. La’o Hamutuk fiar katak atu evita Timor-Leste la monu ba rai naruk fiskál, iha tempu besik ka mediu ne’e, levanta FP presiza ho kuidadu, liu husi rasionaliza despeza desnesesariu sira no levanta FP ho nível ne’ebe bele asegura sustentabilidade ka bele hanaruk uitoan vida util FP.
La’o Hamutuk husu Parlamentu Nasionál presiza diskute didi’ak no husu ba governu atu dezenvolve planu alternativa no investe ba rekursu umanu no rekursu potensiál ne’ebé renovável iha Timor-Leste hanesan, dezenvolve indústria transformadóra husi produtu agríkola, pekuária, peska, floresta no artezanatu sira inklui promove agro-floresta, turizmu komunitária. Tanba investimentu sira ne’e bele, kontribui reseita fiskál balun maibe la’os deit atu aumenta reseita maibé atu dudu dezenvolvimentu ekonomia.
La’o Hamutuk mós preokupa ba ministériu hotu ne’ebé seidauk prátika transparénsia no akontabilidade hodi garantia partisipasaun públiku nian iha prosesu proposta OJE 2026. La’o Hamutuk mós konsidera órgaun estadu sira, seidauk maximiza kalendáriu anuál orsamentál atu elabora programa, inklui mós membru Governu sira seidauk maximiza sira nia website hodi komunika no fahe informasaun ba públiku, hanesan pájina website Parlamentu Nasional, Dalan Ba Futuru inklui mós Ministériu Agrikultura, Pekúaria, Peska no Floresta no ministeriu sira seluk.

Ba konteúdu sira La’o Hamutuk temi iha leten, sira mós hato’o sujestaun no rekomendasaun sira ba Parlamentu Nasionál no Governu hanesan tuir mai:
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
La’o Hamutuk Husu PN Diskute OJE 2026 ho Vizaun Ne’ebé Orienta Ba Rezolve Problema Reál
todayJanuary 28, 2026 55 4
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt