Noticias

OJE 2026, Implementa Planu Estratéjiku Ne’ebé Trasa iha 2011 Hodi Alkansa Vizaun Dezenvolvimentu Nasionál

todayNovember 5, 2025 60 1

Background
share close

DILI, RAFA.tl – Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu abertura ba Debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 iha faze jeneralidade iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/11/2025) hateten, OJE 2026 atu implementa planu estratéjiku ne’ebé trasa iha 2011 ho hanoin kona-bá kontinuidade iha polítika, projetu ho reforma, tanba ida ne’e mak únika forma atu bele alkansa vizaun kona-bá dezenvolvimentu nasionál.

Notísia Relevante: Xanana Husu Funsionáriu Públiku Sira Tenke Servisu ho Integridade

Iha diskursu ofisiál Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian ne’ebé Rafa.tl asesu hateten, ho sentidu boot kona-bá dever ho responsabilidade mak Primeiru-Ministru mai dirije ba ilustra audiénsia ida ne’e atu aprezenta proposta lei kona-bá Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2026.

Xanana afirma la iha dúvida, ne’e hanesan momentu xave ida iha Estadu nia moris. Debate kona-bá instrumentu ida, liu-liu, jestaun finanseira, ho nia estratéjia sira ho eskolla polítika ba país, iha ezersísiu demokrátiku ida ne’ebé halo diskusaun kona-bá eskola hirak ne’e.

Tanba razaun ida ne’e, mak debate kona-bá Orsamentu Jerál Estadu la’ós de’it sura númeru. Maibé atu fó sentidu ba númeru hirak ne’e no atu simu responsabilidade kona-bá investimentu, investimentu ne’eebé atu kontribui lori hadi’a i povu nia moris, atu hakbiit no dezenvolve povu ho forma saudável, instruída no empreendedora.

“Ita mai iha ne’e atu implementa planu estratéjiku ida, ne’ebé trasa tiha ona iha 2011, ho hanoin kona-bá kontinuidade iha polítika, projetu ho reforma, tanba ida ne’e mak únika forma atu bele alkansa vizaun kona-bá dezenvolvimentu nasionál,” Xanana hateten.

Xanan hatutan sira-nia parte mai iha ne’e atu servisu ba família timoroan tomak, hahú husi agrikultór sira iha Maliana ba produtór  kafé iha Ermera, husi joven lisensiadu iha Díli ba artezaun (badaen) iha Suai, husi feto ho mane peskadór sira iha  Ataúro, ba emprezáriu sira iha Baucau, to’o inan ida nebé ko’us nia oan ba eskola iha Oé-Cusse Ambeno.

Orsamentu ida ne’e mak hanesan sira hotu ninia istória, mak istória Timor-Leste nian, hodi harí sira nia futuru.

Liutiha tinan 26, Kay Rala Xanana Gusmão subliña hatudu ita nia aten barani hili dalan ba  independénsia,  permite ha’u, reflete uitoan kona-ba susesu balu ne’ebé ita hetan ona nu’udar nasaun.

Timor-Leste nasaun joven ida ne’ebé moris hakmatek, estável no promisora, mak ita hetan priviléjiu bele simu iha ita nia país, iha tinan sira da-ikus ne’e, ho dignidade no orgullu boot tebes, husi  Xefe Estadu no Governu to’o Sekretáriu-Jerál ONU, to’o Prezidente ITLOS ho dignitáriu sira seluk, no mós Sua Santidade Papa Francisco, ita nia saudozu no keridu Papa, ne’ebé proporsiona momentu istóriku ida ke ita la haluha ba ita nia nasaun.

Iha fulan sira da-ikus ne’e, Timor-Leste hakat metin iha ninia ajenda de integrasaun iha panorama internasional. Ita adere formalmente ba Organizasaun Mundial Komérsiu (OMC) iha 2024 no, iha dia 26 outubro, ita sai membru ho pleno direitu husi ASEAN, hanesan feitu istóriku no transformador ida ba país.

Halo parte OMC ho ASEAN hanesan odamatan nebé nakloke ba merkadu foun sira ho oportunidade. Atualmente, esportasaun sira não-petrolíferas Timor-Leste nian besik de’it 21 milloens dólares kada tinan, liu-liu husi kafé. Faktu ne’e hatudu hanesan dezafiu ida no mós oportunidade.

Tama iha merkadu foun, iha kuadru OMC ka ASEAN, ita bele  multiplika númeru ne’e, hodi garante ita nia prezensa iha rejiaun. Rejiaun ida, hanesan ASEAN, ho besik 680 milloens de potensiais klientes.

Maibé ho oportunidade sempre mosu responsabilidade foun. Ita nia viziñu sira husi ASEAN hein hela atu Timor-Leste sai hanesan parseiru ida nebé sira bele konta, parseiru ida nebé bele kumpri nia promesa, ne’ebé bele administra nia rekursu ho forma sensata no nebé bele konsolida institui ba ninia mellor funsionamentu.

Iha mós kontestu oportunidade versu responsabilidade, mak Timor-Leste bele projeta nia lian, iha koredor sira nebé foti desizaun sira rejionais – lian ida nebé hili paz em vez do konflitu no diálogu em vez de divizaun.

Iha planu internasional, iha  mundu konturbado (ka, nakonu ho konfuzaun)  tanba funu, instabilidade ho intransijénsia, Timor-Leste sai hanesan ezemplu ida ba paz, rekonsiliasaun ho toleránsia,  tantu relijioza como polítika, aleinde bele kontribui ba mundu nebé di’ak liu.

Dezafiu mundiál seluk ida, nebé kompleksu no atuál, mak instabilidade klimátika, ho implikasaun sira grave ba ema milloens sira nia moris. Timor-Leste investe dau-daun iha programa reziliénsia klimátika, no komprometidu ho metas internasionais kona-ba sustentabilidade ho promosaun no konservasaun da biodiversidade, inklui  kriasaun Fundu Verde  Klima nian ida, nebé sei kapitaliza iha orsamentu Estadu ida ne’e.

Husi sorin seluk, IX Governu hatúr oseanu hanesan sentru husi nia asaun, atu nune’e, karik bele prevene no redúz  impaktu husi alterasaun klimátika sira, ba benefísiu gerasaun atual no futuru Timor-Leste nian, no planeta tomak nian.

Ekonomia azúl nebé ita hakarak ba ita nia país, mak hanesan utiliza poténsial ekonómiku husi rekursus mariños ba dezenvolvimentu sustentável nasionál no, ao mezmu tempu, asegura protesaun ho konservasaun tasi ho ninia ekosistema sira.

Tanba ne’e mak iha fulan juñu liubá ami aprova ona roteiru integradu no inkluzivu, konsubstansiadu iha polítika ho planu de asaun ba promosaun Ekonomia Tasi nian nebé Reziliente no Sustentável iha Timor-Leste (2025-2035), no kona-ba ne’e iha períodu ida ba konsulta públika alargada, atu nune’e kualker organizasaun ou sidadaun bele partilla ninia opiniaun kona-ba tema ida nebé importante tebe-tebes ba ita nia país no ba ita hotu nia moris.

Iha versaun finál, sei hatama kontributu hotu-hotu, inklui husi autoridade sira munisipál no lideransa lokal sira, husi konsulta públika ida ne’ebé halo tiha ona, iha 21  fulan-Outubru, ne’ebé halibur  reprezentante sira na’in- 750 husi país tomak, no sei aprova to’o final tinan ida-ne’e, hodi nune’e permite aliñamentu ho parseiru nasionais no internasionais sira ba objetivu Governo nian.

Misaun ba promosaun ho implementasaun ekonomia azúl ne’e, hanesan  ezemplu ida tan husi ita nia potensiál nu’udar país responsável, altruísta no komprometido ho dezenvolvimentu sustentável. Ho liafuan badak, Timor ne’e TASI: Timor, Azúl, Sustentável no Inovador!

Hanesan ita-boot sira hatene, luta nasionál ba soberania iha fronteira marítima, tau mós iha konsiderasaun kestaun sira dezenvolvimentu ekonómiku ho protesaun ambientál.

Delimitasaun fronteira marítima  konsege halo ona ho Austrália, no ho esforsu sira nebé halo ba delimitasaun fronteira ho Indonézia, signifika ita bele hetan direitu tomak ba ita nia fundu mariñ (nebé inklui direitu ba explorasaun petróleo ho gás), nune’e mós iha ita-nia Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE) (direito kona-ba peska iha tasi laran ho direitu, hanesan dezenvolvimentu setór marítimu-turístiku).

Tanba ne’e, mak ho ksolok boot tebes, ha’u informa katak tinan ne’e ita hahú hikas ona negosiasaun kona-ba fronteira marítima ho Indonézia. Ita realiza ona iha Díli, iha fulan agostu liubá, primeira ronda negosiasaun formais no, fulan oin, sei realiza, iha Indonézia, segunda ronda negosiasaun.

Serteza jurídika, rezultadu husi delimitasaun fronteira marítima ho Indonésia, sertamente sei kontribui ba ita nia vizaun kona-ba dezenvolvimentu, inklui kombate ba Peska Ilegal, Não Declarada no Não Regulamentada (INN), nebé prejudika maka’as kofre Estado ho ita nia  ambiente mariño.

Governu kontinua komprome ho diversifikasaun ekonómika no ho  kriasaun de empregu, hamutuk ho reforsu kapitál sosiál no investimentu iha infraestruturas.

Atu konkretiza vizaun ne’e, ami estuda hela instrumentu financeiru nebé bele kontribui atu kria kondisaun hanesan finansiamentu ba longu prazu ba investidores nasionais.

Iha fulan liubá, ami aprova ona  kriasaun Banco Nasionál Dezenvolvimentu Timor-Leste (BNDTL), nebé sei apoia investimentu produtivu no fomenta kresimentu ekonómiku husi ita-nia setór privadu.

Banco Nasionál Dezenvolvimentu ne’e, nebé hetan inspirasaun husi mellores prátikas internasionais, hakarak finansia projetu ho impaktu ekonómiku no sosiál nebé aas tebes, liu-liu iha área prioritário hanesan agrikultura, turizmu, indústria transformadora, infraestrutura ho servisu sosiál sira.

Bainhira promove asesu ba kréditu, ita la’ós de’it dinamiza setóres produtivu, maibé mós reforça koezaun territorial ho inkluzaun sosial. Banco Nasionál Dezenvolvimentu ne’e sei sai hanesan pilár fundamental ida ba futuru ekonómiku País ne’e nian.

Nune’e mós, inisiativa kona-ba governasaun digital progride dau-daun ona. Ho introdusaun identifikasaun dijital ida ne’ebé sei permite presija boot liu iha verifikasaun kona-ba benefisiáriu, kontrolo nebé metin liu iha folla de pagamentu no fugas ki’ik iha transferénsia osan, ho sistema modernu  informasaun entre banku ho fornesedores ba dinheiro móvel.

Ne’e inklui interoperabilidade de dadus entre sistema fiskais, aduaneiros, pensaun ho registo sivíl, nebé reforsa kumprimentu no hodi habelar baze de reseitas.

Adezaun Timor-Leste iha ASEAN, Xanana hatutan, hanesan marka transformador ida ba ita nia país, la’ós de’it ba espansaun asesu ba merkadu, maibé mós ba konfiansa husi investidores sira, nebé reforsa ho regulamentasaun nebé ami tenke aprova.

Maibé ba medida sira ne’e hotu, sei la iha ida mak bele hetan susesu karik implementa keta-ketak. Tanba ne’e, mak Timor-Leste investe iha projetu kabu submariño fibra ótica nian, atu hadi’a ita nia konetividade internasionál, nebé signifika internet sei lalais liu no ho presu aseszível liu, ba sidadaun ho emprezáriu sira, iha kapitál ou iha área remotas. Iha 2026, ita sei kontinua ho investimentu ne’e hodi operasionaliza Infraestrutura Digital Nasionál, nebé integra kabu submariño, fibra terrestre ho asesu dijital universal.

Maibé, tanba ita ko’alia kona-ba konetividade, mak remodelasaun ho haluan tan Aeroporto Internasionál Presidente Nicolau Lobato, oras ne’e halo dau-daun, sei hadi’a konektividade regionál, sei fasilita komérsiu ho turizmu no sei loke Timor-Leste ba merkadu regionais.

IX Governu Konstitusional defende prosekusaun objetivu  kresimentu ekonomiku, ne’ebé sustenta ho kuadru institusional modernu, transparente, efisiente no bele kombate korupsaun ho burokrasia, ao mezmu tempu fomenta integridade, profisionalizmu ho konfiansa iha instituisoens públikas.

Ho valów no konviksaun hirak´ne’e hotu mak, bainhira simu posse, ami fó kedan resposta ba situasaun polítika nebé ami hasoru iha 2023, hanesan estagnasaun iha prosesu konstrusaun Estado ho Nasaun.

Ami sente nesesidade atu reforma, para bele garante konsolidasaun Estado. Tanba ida ne’e mak povu desidi hili IX Governo ne’e. Timoroan sira mak hili rasik Governo ida, nebé bele koriji irregularidade sira mai husi governasaun ida uluk.

Sim, tenke dehan duni hanesan ne’e!

Molok hahú funsaun, Governu ne’e hetan sistema finanseiru ida nebé promove falta de responsabilidade, falta de transparénsia no falta de planeamentu ho vizaun estratéjika, hodi kauza perda no prejuízu ba osan Estado, prejuízu ba ita nia Fundu Petrolíferu.

Ami hetan administrasaun públika ida nebé inerte (katak paradu hela), ou pior liu, mak administrasaun nebé hamosu deskontentamentu ho deskonfiansa, tanba la iha orientasaun polítika kona-ba efikásia, transparéncia ho étika, buat nebé esenciais ba implementasaun boas polítika públika. Ami hetan, portantu, totál “dezordem” no ho sistema justisa ida nebé la hetan konfiansa husi povu iha konstrusaun nasaun, nem kontribui ba dezenlvimentu sustentável ho bem-estar timoroan tomak nian.

Ha’u foin refere dau-daun, kona-ba importánsia de kontinuidade iha polítika pública atu nune’e bele sai efikaz. Governo ida-ne’e verifika tiha ona katak anterior Governo la adere ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 (PED) no, tanba ne’e, mak buat hotu sai estagnadu.

Ita agora liu hikas husi dalan nebé nesesáriu ba kontinuidade PED, hanesan prioriza infraestruturas bázica, atu iha servisu edukasaun no saúde, ka iha konstrusaun no konsolidasaun das instituisoens do Estado, ho envolvimentu husi sidadaun timoroan tomak.

Tanba ne’e mak hahú tinan oin, ita sei investe hodi fó apoiu boot liu ba mikro no pekena empreza sira país ne’e nian, para motiva no encoraja timoroan sira atu dezenvolve sira nia kapasidade ho envolvimentu iha prosesu dezenvolvimentu ekonómiku.

Ne’e mak dehan integrasaun! permite ita nia ema sira tama iha merkadu nasionál no Regionál. Sei la iha vantajen ida iha integrasaun país ne’e iha ASEAN, bainhira ita nia família sira ho emprezáriu sira la partisipa iha dinámica ekonómika foun nebé ASEAN possibilita ba Timor-Leste.

Ne’e mak dehan independénsia!. Kazu kontráriu, ita hanesan de’it  estensaun domíniu ekonómiku husi paízes aziátiku sira seluk no la’ós parseiro ida nebé tur hamutuk iha meza ho kapasidade nebé hanesan, dignidade no kbiit ba negosiasaun.

Tanba ne’e mak Orsamentu Jerál Estado ba tinan 2026 la’ós de’it hanesan Planu finanseiru. Ne’e mak ita nia paktu ho povu timoroan tomak no ita-nia kompromisu ho rejiaun nebé ita adere ba, hotu-hotu hanesan!

Ho tema Investe iha Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál no Dezenvolvimentu Incluzivu, mak orsamentu totál propostu hamutuk 2,291 mil milloens dólares amerikanu (totál konsolidadu), ho aumentu 5,2% husi orsamentu 2025, iha prinsípiu orientador ida nebé subjasente ba planeamentu ba kada dólar:

– Ne’e sei tulun família timor nian ida moris di’ak liu aban duke moris hanesan ohin?

Se tinan 2024 hanesan tinan korresaun ba frajilidade sira nebé hetan iha instituisaun sira, iha sistema no prosesu setór públiku, no 2025 hanesan tinan ba definisaun polítika no estratéjia ho implementasaun reforma no auditoria, 2026 sei sai hanesan tinan atu transforma ekonomia.

Maibé transformasaun ne’e tenke hatúr iha baze nebé metin iha  nível internu. Dokumentu ho relatóriu orsamentu, nebé iha ita boot sira nia oin, detalla ita nia perspetivas macroekonómika ho estratéjia fiskal.

Estratéjia nebé mai husi pressupostu tékniku no finanseiro nebé kapitaliza vantajen no mitiga frajilidade. Por exemplu, PIB não petrolífero sa’e 4,3% iha 2024 no prevé katak bele aselera to’o 4,5% iha 2025 no 2026, maior kresimentu ekonómiku iha Timor-Leste iha última dékada. Impulso pozitivu ne’e fó oportunidade ba ita atu oferese benefísiu tanjíveis ba ita nia povu.

Ita hotu komprometidu ho kuatru objetivu fundamentais nebé  orienta kada dólar nebé ita gasta:

Primeiru, kriasaun emprego, espesialmente ba ita nia joven sira.

Entre paízes sira hotu iha Sudeste Aziátiku, Timor-Leste iha taxa kresimentu anual populasaun nebé boot liu, katak 1,8%, entre 2015 no 2022.  Timor-Leste, aleinde hanesan país ida hotu nebé joven liu iha mundu, konta ho populasaun ida nebé joven teb-tebes, tanba besik 65% husi populasaun ho idade ki’ik liu tinan 30. Ne’e hanesan dezafiu ida, maibé liu-liu hanesan oportunidade tanba ita iha forsa traballu ativa boot ida, ho enerjia no ideia sira.

Ita nia jovens barak nebé mellores no mais brillantes sente katak sira tenke bá Austrália ou Portugal tanba sira la konsegue hetan servisu di’ak iha sira nia país.

Imperativu nasionál ida mak oinsá bele fó esperansa ba ita nia joven sira iha sira nia país, para sira lalika buka futuru iha estranjeiru.

OJE 2026 sei apoia setóres produtivu nebé bele dezenvolve lalais no bele kontrata barak. Tuir lolós, ita aumenta tiha ona finansiamentu liu 55% ba programa nebé bele promove kresimentu ekonómiku inkluzivu no sustentável no iha 62% ba dezenvolvimentu infraestruturas kompara ho tinan uluk.

Ita la’ós de’it halo estrada sira; ita loke dalan ba emprego. Ita la’ós de’it apoia agrikultura; ita apoia hela agrikultor nia oan mane nebé hakarak akresenta valor ba kolleitas aman nian hodi fa’an iha Sudeste Aziático tomak. Bainhira joven ida forma iha universidade, nia tenke iha futuru iha ne’e, iha Timor-Leste.

Tanba ida ne’e, mak investimentu iha infraestrutura bázica esenciál tebes. Hahú husi investimentu ho  223 milloens dólares ba Programa Estrada ho Ponte sira, liuhusi Fundu Infraestrutura, to’o 25,8 milloens ba programa bee ho saneamentu, nebé reafirma, mós, kompromisu husi Governo atu habelar Programa Expansaun Infraestrutura Hídrica no garante  asesu ekitativo  ba bee moos iha país tomak.

Iha orsamentu ida ne’e, ita sei destina 138,5 milloens dólares ba programa sira husi setór elétriku, hodi hadi’a rede elétrika distribuisaun nian, enkuanto ita sei investe mós iha projetu diversifikasaun fonte enerjia, liu husi enerjia renovável.

Husi sorin seluk, ho investimentu 46,3 milloens dólares ba área aeroportuária, ita investe dau-daun ona la’ós de’it investe iha konetividade, maibé iha diversifikasaun ekonómika, ba kresimentu setór turizmu, komérsiu no indústria, no mós iha ámbitu integrasaun rejional.

Ba setór agríkola, ita aloka ona verba ida ho 43,4 milloens dólares, atu lori promove seguransa alimentar ho kriasaun empregu, nu’udar kondisaun fundamentais ba susesu husi ita nia joven sira.

Joven sira ne’e moris iha fatin hotu-hotu iha país, la iha Díli de’it. Liu husi dotasaun 37,1 milloens dólares ba desentralizasaun, nebé sei desblokeia investimentu iha infraestruturas lokais ho dezenvolvimentu autonomia munisipais, ita hakarak aposta iha dezenvolvimentu sustentável ba país tomak, ho kualidade moris nebé di’ak liu no oportunidade ho forma inkluziva, iha teritóriu nasionál tomak.

Segundu, estabilidade liu husi jestaun fiskal prudente.

Fundu Petrolíféru la’ós ita-nia mealleiro (katak, osan atu rai de’it) – pertense ba gerasaun futuras. Ne’e konfiansa sagrada – paktu ida entre gerasoens. Petróleo ho gás iha ita nia tasi okos la pertense de’it ba ita, maibé ba ita-nia oan ho sira nia oan.

To’o ohin, Fundu Petrolífero iha 18 mil milloens de dólares – soma boot ida, besik dala-sia boot liu ita nia PIB não petrolífero, no taxa ida hotu nebé aas liu iha mundu. Maibé, ho ita nia prinsipais kampu petrolífero agora besik atu mamuk, fundu ne’e sei la dura kleur. Tanba ne’e, se ita kontinua tuir dalan ida agora ne’e, Fundu Petrolífero bele mohu iha próxima dékada (ka, tinan sanulu laran).

Kada levantamentu tenke justifika la’ós de’it ba Parlamento Nasionál, maibé mós ba labarik sira nebé sei simu buat nebé ita husik hela ba kotuk. Mai ita aumenta reseitas internas, la hanehan kontribuintes sira, maibé kria ekonomia ida nebé dinámika tebes atu ema  hotu bele hetan rendimentu no bele kontribui ho sira nia kuota parte justa. Ita considera katak, iha 2024, Estado gasta ona besik 1,93 mil milloens dólares, maibé osan 230 milloens de’it mak kobre ho ita nia reseitas internas – liu 1,3 mil milloens tenke mai husi Fundu Petrolífero.

Dependénsia la sustentável. Ita tenke dezenvolve ita nia setór privadu no aumenta ita nia baze tributária atu nune’e, iha futuru, osan barak liu husi ita-nia orsamentu bele finansia husi emprezas ho traballadores timoroan sira nebé prósperu, em vez de ho osan husi petróleu. Orsamentu ba 2026  onra paktu interjerasional ne’e, ao mezmu tempu finansia investimentu iha saúde, iha edukasaun no iha infraestruturas nebé sei aumenta produtividade no kria oportunidade ba timoroan tomak.

Tanba razaun ne’e, ita sei kontinua kapitaliza ita nia rikeza petrolífera no mineral, ho investimentu ida hamutuk 194,1 milloens dólares  iha setór estratéjiku, ba investimentu krusiais iha Projetu Tasi Mane, Greater Sunrise no tranzzisaun husi Bayu-Undan, inklui futura explorasaun no konstrusaun gasoduto mai Timor-Leste.

Baze ba susesu iha ita nia kresimentu no diversifikasaun, mak iha ita nia kapitál umano. Ita sei la sai husi armadilla dependénsia se ita la iha rekursu umanos saudáveis no kualifikadu.

Investimentu boot husi orsamentu tenke aloka ba kapitál umano ita nia nasaun nian. Ho 181,7 milloens ba setór edukasaun, 138,3 milloens ba setór saúde no 54 milloens dólares ba setór protesaun sosiál no inkluzaun, katak ita investe dau-daun iha sosiedade ida nebé mais saudável, kapaz no justa, kondisoens fundamentais ba baze sosiál no ekonómika país ida em dezenvolvimentu.

Husi sorin seluk, ita sei kontinua mós aposta iha formasaun profissional, ho 12,8 milloens dólares ne’ebé aloka ba SEFOPE no ba instituto tékniku ho formasaun hodi incentiva empreendedorizmu, liu-liu iha kamadas joven liu husi populasaun. Estratéjia ne’e prevé hotu investimentu ida ho osan 32,1 milloens dólares hanesan apoiu ba setór privadu, liu-liu pekena no média emprezas, koperativa ho ajente sira nebé determinadu iha produtividade área agrikultura, turizmu no indústria transformadora.

Terceiru, harí instituisoens kapazes.

Bainhira sidadaun ida ba iha servisu públiku, tenke atende nia ho respeitu no efisiénsia. Bainhira empreza ida husu lisensa, prosesu tenke  transparente no previjível. No bainhira ita halo promesa ba ita nia  parseiro husi ASEAN, ita nia instituisoens sira tenke  sufisientemente forte atu kumpri.

Ita labele sai hanesan parseiru fiável (katak, ema bele fiar) se ba dahuluk ita la’ós Governo ida nebé kapaz iha ita nia país. Ita reforsa hela  ita nia instituisoens para bele kumpri norma ne’e. Timor-Leste sa’e sete lugares iha Índice Global Persesaun kona-ba korrupsaun iha tinan lima ne’e laran, nebé hatudu progresu ho transparénsia no responsabilidade – lolós países rua de’it iha ASEAN (Singapura ho Malásia) mak iha ita nia oin iha índice ne’e.

Ita mós aproveita dau-daun teknolojia hodi hadi’a governasaun: introdusaun sistema identifikasaun dijital nebé sei permite maior presizaun iha identifikasaun kona-ba benefisiáriu, kontrolu nebé rigorozu liu iha folla pagamentu ho redusaun fugas iha programa públiku.

Aleinde ne’e, ita kontinua reforma funsionamentu Governo, hodi fortalese prosesu akizasaun, atualiza sistema gestaun finanseira no aliña ita nia planeamentu ho orsamentu ho indikador sira dezempenhu nebé klaru atu nune’e, bainhira professora ida hein hela  nia saláriu ou empreiteiru ida  konstrói eskola, sistema ne’e bele funsiona ho forma efisiente no transparente.

Kona-ba tema ne’e, ha’u só bele dehan katak Governo sei kontinua implementa reforma estruturais iha jestaun finansa públika, hanesan modernizasaun ho transparénsia iha administrasaun finanseira Estado nian. Ne’e sei inklui investimentu ida ho osan 6,2 milloens dólares ba jestaun rekursu umanos, ho objetivu konsolida administrasaun públika ida nebé profissional no responsável.

Kuartu, garante dignidade ba ita nia povu tomak.

Kresimentu la signifika buat ida, se la to’o iha avó ida nebé moris iha foho no la’o dook nafatin hodi ba hetan kuidadu báziku saúde, ou ba to’o labarik kbiit laek ida nebé nia eskola la iha instalasaun adekuadas. Koezaun sosiál la’ós de’it promesa mamuk, nia mak baze ba buat hotu nebé ita hakarak konstroi.

Por ezemplu, asesu ba eletrisidade aumenta besik 38% ba populasaun iha 2010 no pratikamente bele to’o 100% iha 2026. No, iha 2026, 183 aldeia ikus, sei hetan mós asesu ba eletrisidade. Bee moos agora disponível ona 70% ba ita-nia populasaun iha 2014 no sei to’o besik 87% iha 2024, tuir estimativas internasionais.

Mellorias hirak ne’e restaura dignidade ho oportunidade moris lor-loron. Maibé, ita mós hatene katak família barak mak luta ba sira nia moris.

No tanba razaun ne’e, mak kategoria transferénsia públika kontinua  predominante (ka, boot tebes) iha OGE 2026, tanba inklui transferénsia sosiais direta, hanesan pensaun, subsídiu ba invalidez, programa apoiu ba infánsia ho protesaun sosiál, aleinde transferénsia ba Seguransa Sosiál, ba RAEOA ho Munisípiu sira iha prosesu desentralizasaun.

Iha Governo ida nebé iha ha’u nia responsabilidade, ha’u labele haluha defende inkluzaun sosial ho redistribuisaun rendimentu ba país ida nebé ohin loron sei la sai nune’e karik mak la iha sakrifísiu husi populasaun tomak. Jestu ida mínimu liu mós kontribui hotu ba ita nia independénsia, tanba ne’e, kontribuisaun nebé mínima liu husi Estado independente ida, kontribui hela ba dignidade nu’udar baze sosiál ita nia Nasaun nian.

Permite mós ha’u ko’alia lolós kona-ba ita nia dezafiu balu. Desekilíbriu iha importasaun versus exportasaun sira, eventu klimátiku nebé halo presaun ba ita nia orsamentu ho tentasaun atu gasta liu ita nia possibilidades, mak hanesan risku nebé ita tenke konsidera iha elaborasaun orsamentu.

Orsamentu ba 2026 la taka risku ne’e. Antes, pelo kontráriu, hasoru sira. Ita kompara ita nia projesoens ho instituisoens internasionais no ita  onestos kona-ba insertezas nebé ita hasoru, hodi uza previzoens konservadoras ho planeamentu nebé kuidadozu.

Dezafiu boot ida mak ita nia dependénsia ba produtu sira importadu. Atu kontextualiza, iha tinan uluk, Timor-Leste importa ona  besik 923 milloens dólares iha merkadoria sira, enkuantu ita nia exportasoens não petrolíferas reprezenta de’it serka de 21 milloens de dólares. Ne’e signifika katak parte barak husi ita nia despeza investe hodi sosa produtu estrangeiro, em vez de sirkula iha ekonomia interna, ne’e hanesan dezafiu sériu ida ba indústria lokal.

Husi sorin seluk, eventu klimátiku  sekas, inundasoens, siklones – bele pressiona finansas públikas, aleinde halo ita nia povu terus boot. Sertamente, ita hotu sei hanoin hela siklone seroja nebé  atingi ita nia país iha 2021, no exige mais de 6,2 milloens dólares iha gastos governamentais nebé ita la espera, hodi responde ba dezastre.

Tanba ne’e mak ita halo planu konservadores no ita esforsa-an  hetan  kualidade di’ak liu iha ezekusaun gastus no ita konsentra investimentu iha projetu sira nebé kria efeitu multiplikadores reais, liu-liu iha nível munisipal, nebé ema sira sente diretamente impaktu.

Finalmente, ita tenke realistas kona-ba risku fiskais. Ita hatene katak katástrofe sira naturais ho xokes ekonomikus externus bele afeta ita nia orsamentu, tanba  ne’e, ita labele desprevenidos (katak tenke kuidadu nafatin). Ita nia nível endividamentu nebé relativamente baixu hanesan ativu ida nebé ita sei proteje – dívida públika, atualmente, cerca de 13% de’it husi ita nia PIB, nebé ita nia objetivu mak mantein nia baixa no sustentável.

Usa dólar amerikanu hanesan moeda, proteje ita husi volatilidade kambial, maibé importante liután bele salvaguarda Fundu Petrolífero.

Hanesan ha’u refere ona, ita moderniza hela ita nia sistema fiskal, atu bele kria sistema nebé justu liu, nebé ema hotu bele kontribui tuir ida-idak nia kapasidade, em vez de halo todan fali sira nebé vulneráveis liu.

Ita sei introduz IVA maibé só kuandu ita nia sistema sira prontu  ona no ita-nia populasaun mós preparada. De faktu, ita nia analista sira estima katak Impostu ba valor akresentadu bele mós aumenta reseitas iha serka de 1% husi PIB – hanesan impulsu útil ida ba ita nia finansas, maibé ita sei la implementa medida ne’e to’o ita bele halo ona ho kuidadu, ho konsulta nebé adekuada no protesoens ba família sira  nebé ho baixu rendimentu.

Ita hadi’a hela ita nia jestaun financeira, la’ós atu hetan perfeisaun burokrátika, maibé atu garante katak kada dólar bele to’o iha destinu ne’ebé ita hakarak. Ne’e signifika reforsa ita nia sistema jestaun finanseira, mellora prosesu akijisaun no hasa’e padroens reporte no auditoria.

Ita alinha hela ita nia planeamentu, programasaun ho orsamentasaun atu nune’e kada programa bele iha indikadores klaru nebé dehan mai ami dehan ba imi buat nebé kada dólar realmente hetan.

Buat hirak ne’e haré hanesan reformas téknikas, maibé importante la halimar ba professora ida nebé  hein hela nia saláriu, ba empreiteiro ida nebé harí hela eskola ida no merese selu nia lalais no ba sidadaun ida nebé iha  direitu atu hatene oinsá  nia Governo investe nia osan.

Bainhira akizisoens sai transparente no kompetitiva, ita hetan relasaun kualidade/presu nebé di’ak liu no ita kria oportunidade ba empreza lokal sira. Bainhira jestaun finanseira metin, ita bele responde lalais ba emergénsia ho oportunidade foun. Bainhira relatóriu sira klaru no onesto, sidadaun sira bele responsabiliza ita kona-ba ita nia promessa.

Adezaun ba OMC estabelese regra justa ba komérsiu, hodi fó ba ita nia agrikultor sira, peskador sira ho pekenu fabrikantes asesu previzível ba  merkadu estranjeiru, no mós proporsiona ba investidores sira certeza katak sira presija harí fábrika no kria empregu iha ita nia país ne’e. Adezaun ba ASEAN sei integra ita iha kadeia abastesimentu regionais, reduz kustu transporte merkadoria no loke oportunidade foun iha servisu hahú husi turizmu to’o komersiu digital.

Tebes duni, adezaun ba ASEAN habelar tiha ona perfil internasionál Timor-Leste nian ho konfiansa husi investidores. Ne’e signifika iha tan interesse estranjeiro atu investe iha ita nia indústria iha ita nia país, iha tan turista atu vizita ita nia kostas (ka, praias) no iha tan ligasaun nebé ita nia empreza sira bele aproveita.

Maibé la iha oportunidade ida mak sei konkretiza automatikamente  ita mak tenke prepara ita nia povu ho ita nia instituisaun sira atu aproveita.

Ita nia knaar agora mak atu traduz estruturas internasionais hirak ne’e iha benefísiu konkretu, ho apoiu konkretu.

Tanba ne’e mak orsamentu ida ne’e enfatiza (ka, destaka liu) mak  manutensaun ho konstrusaun foun, kapasidade munisipal ho programa governo sentral, dezempenhu ho mós promesa. La adianta harí  eskola foun ida se ita la bele tau matan nafatin ou kontrata profesore sira kualifikadu. La iha sentidu halo estrada foun ida se ita husik sai aat, liu tinan rua.

Inisiativas foun, hanesan Banco de Dezenvolvimentu Nasionál nebé hakarak mobiliza finansiamentu ba kresimentu setór privadu ho projetu ba infraestrutura, ou priorizasaun investimentu estratéjico tuir ita nia kosta sul, liu-liu iha projetu ligadu ho petróleu no minerasaun, mak hanesan apoiu konkretu nebé  bele habelar ita nia kapasidade industrial no desblokeia fontes kresimentu foun.

Ekonomia Azúl, hanesan ha’u refere ona, reprejenta tanto ita nia erança como ita nia futuru. Investe iha peska, iha agrikultura no iha turizmu sustentáveis, la alimenta de’it ita nia família, maibé kria mós emprego no jera rendimentu necessáriu, no mós proteje ita nia rikeza natural.

Iha ha’u nia viajen ba rai-li’ur, ha’u lori istória husi ita nia povu. Ha’u dehan ba líderes mundiais sira katak pekenu Estado hanesan ita nian ne’e la presija karidade, presija mak parseria. Ita iha solusaun atu oferese, esperiénsia atu partilla ho kontribuisaun atu halo. Maibé ita presija regra nebé justa, finansiamentu klimátiku asesível ho merkadu nebé nakloke duni ba pekenu exportador sira. Ita-nia envolvimentu ho mundu reforsa ita nia objetivu internu.

Iha Nova Iorque, iha Nasoens Unidas, iha Génebra, iha OMC, ita defende nafatin katak dezenvolvimentu ho paz la’o hamutuk. Pekenu Estado hanesan ita, tenke harí metin rejiliénsia iha rai laran, no mós harí metin solidariedade ho ita nia viziñu sira ho parseiru sira iha rai li’ur.

Ita apoia sistema multilateral nebé bele rona Pekenu Estado Insulares em Dezenvolvimentu ho Países Menos Dezenvolvidu sira nia lian, la’ós tanba presija karidade, maibé hanesan parseiru ho perspetivas no solusaun valiojas.

Perspetiva ne’e mak molda (ka, forma) ita nia diplomasia no sei molda ita nia  relasoens komersiais: koperasaun nebé bele loke merkadu no kria oportunidade maibé la kompromete ita nia soberania ou ita nia valores.

Ne’e mak espíritu nebé ita lori ba ASEAN: integrasaun ho dignidade, reforma ho propójitu no kresimentu nebé benefisia tebes duni ema.

Ita sei kontinua konta istória Timor nian ba mundu: katak bele hetan paz depois de luta, katak iha diálogu depois de divizaun no rekonsiliasaun depois de konflitu, ne’e la’ós ideal abstratu ida.

No, finalmente, liafuan ida ba ita nia parseiru dezenvolvimentu sira: ita simu ho laran tomak investimentu nebé dezenvolve kompeténsia no kria valor duradouru. Ita agradese ba apoiu orsamental nebé reforsa ita nia sistema ho instituisoens, no la’ós de’it ita nia balansu finanseiru.

Ita presija aliñamento ho ita nia ambisaun sira kona-ba dezenvolvimentu teknolójiku ho dijital, kona-ba implementasaun PED, Programa Governo ho Polítika Economia Azúl.

Maibé husik ha’u fila hikas ba buat nebé importante liu, ba povu Timor-Leste.

Ba ita nia setór privadu: tulun ami forma gerasaun foun emprendedores timoroan. Kada empreza formal nebé imi kria, kada joven nebé imi forma, kada merkadu esportasaun nebé imi dezenvolve halo ita nia nasaun sai forte liután. Aproveita didi’ak ba oportunidade foun nebé adezaun ba OMC no ba ASEAN sei lori mai. Investe, iha ita nia jovens sira liu husi programa formasaun ho kompeténsia.

Ba ita nia joven sira: Aproveita oportunidade formasaun ho empregu nebé iha. Bainhira investe iha imi, katak imi investe hela iha país. Imi tenke sente orgullu tanba bele kontribui ba konstrusaun Estado, nebé nia futuru iha imi nia liman.

Ba ita nia dedikadus funsionáriu públiku sira: imi mak hanesan ponte entre promesa husi Governo ho realidade husi sidadaun sira. Imi tenke servisu ho integridade no urgénsia ita-nia povu merese liu-liu mak ne’e. No labele haluha katak kada formuláriu nebé imi prosesa, kada servisu nebé imi halo, kada desizaun nebé imi foti, afeta família reais ho esperansa no necessidades reais.

Ikus liu, apelu ida ba instituisaun sira no, liu-liu, ba órgaun soberania sira: mai ita servisu hamutuk no mós servisu hamutuk ho setór públiku no privadu tomak, husi tasi-feto ba tasi-mane, husi lorosa’e ba loromonu, husi joven ba  katuas no ferik sira.  Ita-nia forsa la’ós iha ita nia rejerva petróleu ou iha ita nia lokalizasaun estratéjika, maibé ita nia povu: iha nia reziliénsia, iha nia kriatividade, iha nia determinasaun atu harí futuru ida nebé di’ak liu ba nia oan sira.

Mai ita avansa hamutuk  ho dixiplina iha ita nia finansa, ho ambisaun iha ita nia reforma no ho unidade iha ita nia objetivu nasionál, tanba hamutuk mak ita sai forte liután hasoru kualker dezafiu.

Tanba ne’e, ita mai hotu iha ne’e no prontu atu halo debate kona-ba Orsamentu Estado ida nebé ponderado ho ekilibrado, maibé bele sai di’ak liu ho kontributos husi Distintos Deputados.

Debate demokrátiku anual kona-ba orsamentu Estado, hanesan teste ida ba forsa husi ita-nia demokrasia, nebé órgaun soberania sira hamutuk iha objetivu komun atu hadi’a vida ekonómika no sosiál país nian tomak.

Reportajen ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!