Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DNTT ho Unidade Tránzitu Seguransa Rodoviária Nasionál halo konferénsia imprensa hodi bolu atensaun ba motorista sira atu labele tula pasajeirus liu kapasidade karreta iha loron finadu. Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl – Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), liuhosi Diresaun Nasionál Transporte no Terrestre (DNTT) hamutuk ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi Unidade Tránzitu Seguransa Rodoviária Nasionál, apela ba motorista sira atu labele tula pasajeiru sira liu kapasidade karreta nian durante tempu finadu.
Liuhosi konferénsia imprensa iha edifísiu DNTT, Balide, Kuarta (29/10/2025), Diretora DNTT, Maria Antónia, hateten relasiona loron finadu ne’ebé sei mai, 01-02 fulan-Novembru 2025, liu-liu ba transporte públiku hanesan bus, mikrolete, no angguna ne’ebé sempre tula pasajeiru liu kapasidade karreta nian, atu labele halo ida ne’e tanba risku ba ema nia vida.
Nia haktuir realidade balun ne’ebé iha, dalabarak motorista sira tula pasajeiru liu kapasidade karreta nian no pasajeiru balun tuur fali iha karreta nia kapón leten, balun tabele de´it iha odamatan no at liután balun tabele iha kotuk.
“Hato’o ba motorista sira hotu katak tuir artigu 54 kódigu estrada, alinea 3 no 4 bandu motorista sira tula pasajeiru liu kapasidade karreta nian no labele tula tan pasajeiru bainhira laiha ona tur fatin. Tanba ita-nia viajen ida ne’ebé mak ita halo ho distánsia ne’ebé dook, bainhira ita tula pasajeiru liu kapasidade no tur iha kapón leten, ita lasente konfortável no mós lasente seguru atu to’o destinasaun,” Maria Antónia haktuir.
Diretora DNTT ne’e husu ba motorista sira hotu, atu kumpre regra no lala’ok tránzitu nian, hodi nune’e, hotu-hotu to’o fatin destinasaun ho seguru.
Nia subliña, apelu ida ne’e la’os ba motorista transporte públiku de’it, maibé motorista ka ema hotu-hotu ne’ebé lori kareta no motor atu nafatin kumpri regras tránzitu nian, hodi nune’e evita asidente no salva an no salva ema seluk nia vida.
Ministériu Transporte no Komunikasaun dezeja viajen seguru no di’ak ba hotu-hotu, ne’ebé mak sei selebra loron matebian ka loron finadu iha ida-idak nia munisípiu.
Reprezentante Diretór Polísia Tránzitu Seguransa Rodoviáriu Nasionál, Inspetór Asistente Domingos Sarmento Gama, hateten loron matebian kada tinan sempre hetan asidente fatál barak, tanba ema viajen husi Díli ba Munisípiu hadau malu ho transporte.
Nia informa iha lei kódigu estrada artigu 54, númeru 3 no 6, hateten momós katak, ba motorista sira atu tula pasajeiru sira ho karreta, iha nia limitasaun tuir kadeira sira ne’ebe mak iha.
Nia hatutan, tanba de’it osan, tula pasajeiru sira liu fali ninia volume, ida ne’e viola kódigu estrada artigu 54, maibé kada tinan tama loron boot, parte DNTT no Polísia Tránzitu, sempre avizu hela de’it maibé falta konsiénsia husi motorista sira.
Inspetór Asistente Polísia ne’e, hato’o mós ba komandu PNTL Munisípiu 12 inklui RAEOA atu apoia seguransa hodi pasa revista ba viatura sira ne’ebe mak tula pasajeiru sira liu kapasidade hodi prende. Nune’e, bele prevene asidente, ne’ebé ema hotu la espera atu akontese, la’ós ho intensaun atu hatama reseita ba Estadu, maibé vida povu nian mak prinsipál.
“Tuir lolos sidadaun sira mak tenke preokupa sira nia vida, maibé ita nia sidadaun konsiénsia laiha no la konsege oinsá asegura vida ida-idak nian, entaun presiza atividade tránzitu seguransa rodoviáriu nian hodi kontrola, tanba ne’e ba motorista sira favór kumpre no halo tuir regra tránzitu nian, tanba vida ne’e iha ema ida-idak nia liman,” nia tenik.
Nia salienta, pasa revista ne’e, ba atividade sirkulasaun sira hotu envolve ho motorizada sira, tenke uza kapasete labele uza kanu resin no viajen sira ne’ebé laiha dokumentu ruma, ne’e orienta ona ba komandu Munisípiu sira liu-liu seksaun tránzitu sira ne’ebé destaka iha kada Munisípiu ba loron boot matebian sira nian, hodi halo checkpoint no atua tuir lei ne’ebé iha.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
DNTT ho PNTL Husu Motorista sira Labele Tula Pasajeiru Liu Kapasidade Karreta Nian Selebra Loron Finadu
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt