Noticias

Vise-PM Francisco Kalbuadi Partisipa iha Forum Asaun Globál Ba Dezenvolvimentu

todayApril 27, 2026 30 6

Background
share close

Díli, 27 Abríl 2026, (Rafa.tl)- Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, reprezenta Governu Timor-Leste partisipa  iha Konferénsia Altu Nível Datoluk hosi Fórum kona-bá Asaun Globál ba Dezenvolvimentu Kompartidu.

Konferénsia Altu Nível Datoluk hosi Fórum kona-bá Asaun Globál ba Dezenvolvimentu Kompartidu ne’e hala’o iha Pekin, Xina, iha loron 21-22 fulan-Abríl tinan 2026, ne’ebé organizadu hosi Ajénsia Kooperasaun Dezenvolvimentu Internasionál Xina nian (CIDCA).

Tema iha konferénsia ne’e mak “Orientadu ba Asaun: Harii Komunidade Globál Dezenvolvimentu nian ba Ema Hotu”, konferénsia ne’e foka ba aselera implementasaun Ajenda ONU nian ba 2030 liuhosi kooperasaun prátika, multilaterál.

Eventu ne’e halibur reprezentante liu 600 hosi nasaun liu 140, inklui ofisiál nivel aas hosi Timor-Leste, Mosambike, Pakistaun, Ghana, no ONU.

“Ha’u hakarak hato’o ami-nia agradesimentu sinseru ba Governu Repúblika Populár Xina nian, ba Ajénsia Kooperasaun Internasionál ba Dezenvolvimentu Xina nian, no ba Prezidente Chen Xiaodong tanba konvoka fórum importante ida-ne’e,” Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay hateten iha komunikadu ofisiál ne’ebé Rafa.tl asesu, Segunda (27/04/2026).

Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay hatutan fórum ida-ne’e reflete Timor-Leste nia kompromisu hamutuk atu avansa Inisiativa Dezenvolvimentu Globál no aselera progresu ba Ajenda 2030 liuhosi kooperasaun prátika, parseria, no asaun koletiva.

“Ida-ne’e signifikativu liuliu ba ita atu halibur iha Pekin, sidade ida ne’ebé hamriik hanesan testamentu ida hosi tinan rihun lima sivilizasaun nian ne’ebé reflete istória riku no patrimóniu kulturál, ne’ebé forma hosi reziliénsia, vizaun, no kompromisu ba tempu naruk.”

Transformasaun Xina nian iha dékada sira ikus ne’e iha impaktu signifikativu la’ós de’it nasionál, maibé mós globál, kontribui ba kreximentu ekonómiku, avansu teknolójiku, no kooperasaun dezenvolvimentu.

Ohin loron, Xina hamriik hanesan forsa globál boot ida iha dezenvolvimentu ekonómiku, hala’o papél ida ne’ebé importante liután hodi forma progresu globál. Ninia esperiénsia oferese lisaun sira ne’ebé iha valór, partikularmente ba nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela, hanesan Timor-Leste, hodi buka atu hetan progresu ne’ebé inkluzivu no sustentável.

Ba Timor-Leste, Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay hateten Xina kontinua sai hanesan parseiru ida ne’ebé importante tebes iha ita-nia jornada dezenvolvimentu. Ami nia relasaun iha abut iha istória no respeitu ba malu. Ita-nia istória ne’ebé fahe hahú dezde 1975, bainhira Xina maka nasaun úniku ne’ebé rekoñese ita-nia deklarasaun Independénsia Unilaterál, no kompromisu ida-ne’e reafirma bainhira ita restaura ita-nia Independénsia nu’udar Estadu soberanu iha 2002.

“Ami mós hanoin hikas ho apresiasaun klean estabelesimentu relasaun diplomátika ne’ebé Xina nu’udar prezensa nasaun dahuluk iha Dili, ne’ebé marka pasu importante iha ami-nia kompromisu nu’udar nasaun foin ukun-an. Hahú husi ne’ebá, ita-nia kooperasaun ho Xina kontinua buras, partikularmente iha infraestrutura, kapasitasaun, no dezenvolvimentu ekonómiku, no mós liuhosi Xina nia apoiu metin ba Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no ba ASEAN,” nia  tenik.

Xina hanesan belun ida ne’ebé prezente bainhira ita presiza, no belun ida ne’ebé hamriik hamutuk ho ita iha tempu susar. Liafuan deʼit la toʼo atu hatoʼo agradese. Sente katak Xina nia dezenvolvimentu no prosperidade ne’ebé kontinua sei kontribui ho pozitivu ba progresu rejionál no globál. Ami fiar katak bainhira Xina buras, mundu tomak sei buras.

“Dezde ita-nia Independénsia, ita estabelese ona polítika esterna ida ne’ebé klaru atu mantein neutru. Maibé, ami iha ne’e atu repete ami nia kompromisu metin ba Polítika Xina Ida de’it, ne’ebé ami iha beibeik iha pasadu, iha prezente, no ami sei kontinua mantein iha futuru.”

Espíritu forum ne’e fó hanoin mai ita katak progresu globál presiza esforsu koletivu. Ida-ne’e ezije katak nasaun sira tenke serbisu hamutuk, apoia malu, no harii parseria sira bazeia ba respeitu mútuo no benefísiu ne’ebé fahe.

Timor-Leste iha nafatin kompromisu atu aprende hosi esperiénsia internasionál sira, liuliu hosi Xina no Parseiru Dezenvolvimentu sira ne’ebé durante ne’e fó apoiu ba viajen dezenvolvimentu Timor-Leste nian, enkuantu kontribui ho ativu ba esforsu dezenvolvimentu globál sira.

“Ami hetan enkorajamentu hosi énfaze kontinua ba kooperasaun prátika iha forum ida-ne’e nia okos, inklui inisiativa sira ne’ebé apoia redusaun pobreza, seguransa ai-han, no kreximentu ekonómiku sustentável. Ami fiar metin katak hodi servisu hamutuk, ita bele harii futuru ida ne’ebé di’ak liu ne’ebé inkluzivu liu, reziliente liu, no prósperu liu ba ema hotu. Ha’u dezeja ba imi hotu konferénsia ida ne’ebé produtivu no susesu,” Nia subliña.

Papél Timor-Leste reprezenta nasaun dezenvolvimentu, iha ne’ebé Timor-Leste lori lian husi nasaun ki’ik no dezenvolvimentu atu hatudu nesesidade sira hanesan, infraestrutura, redusaun kiak, dezenvolvimentu rekursu umanu, promove koperasaun internasionál

Timor-Leste buka atu hametin relasaun ho nasaun seluk iha área: investimentu, transferénsia teknolojia, edukasaun no formasaun, kompromisu ba dezenvolvimentu sustentável.

Jornalista: Remigia Locatelli/Editór: Vito Salvadór

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!