Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
DÍLI, RAFA.tl – Tribunál Rekursu konsidera katak norma sira ne’ebé determina revogasaun retroativa ba pensaun vitalísia iha Timor-Leste la viola konstituisaun. Medida polémika ne’e aprova tiha ona husi Parlamentu Nasionál hafoin protestu husi foin-sa’e sira iha fulan-Setembru, tinan kotuk.
Iha akórdaun Tribunál Rekursu nian ne’ebé Rafa.tl asesu, katak juiz koletivu sira delibera “la julga inkonstituisaun” ba kuaze totalidade lei númeru 07/2025, tuir dokumentu ne’ebé asina husi juiz sira: Jacinta Correia da Costa (relatora), Duarte Tilman Soares no Antonio Helder do Carmo.
Diploma ida-ne’e determina revogasaun, “efeitu retroativu, dezde inísiu Lejislatura Primeiru nian husi Parlamentu Nasionál (iha 2002), ba dispozisaun legál hotu ne’ebé kria, autoriza ka regulamenta pensaun vitalísia sira”.
Iha kauza ne’e envolve pensaun sira husi eis-titulár órgaun soberania nian, hanesan Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru, Prezidente Supremu Tribunál Justisa, Deputadu sira no mós Membru Governu sira.
Lei ne’ebé “produz efeitu dezde 20 Maiu 2002”, data restaurasaun independénsia nian, determina katak hapara “imediatamente kualkér pagamentu ba pensaun sira agora no ba futuru”.
Desizaun akórdaun ne’e delibera katak parte husi diploma ne’e mak inkonstituisional, liuliu kona-bá desizaun ne’ebé hatete la iha kompensasaun ba sesaun kontratu sira, tanba ida-ne’e viola “prisípiu igualdade” nian.
Artigu ne’ebé vigor, kona-ba “restituisaun ba efeitu finanseiru no materiál”, determina restituisaun ba “regalia sira no benefísiu materiál seluk hotu ne’ebé fó tanba kondisaun nudar eis-titular órgaun soberania, eis-deputadu no eis-membru governu, inklui residénsia ofisiál, veíkulu servisu, motorista, eskolta, kombustível ka apoiu lójistiku seluk”.
Determina mós katak “kontratu respetivu sira tenki revoga imediatamente, lahó kompesasaun ruma”, aspetu ida ne’ebé, tuir Tribunal Rekursu, viola lei baze nasaun nian.
Desizaun husi Tribunál Rekursu ne’e aas liu iha sistema judisiáriu Timor nian no responde ba kestaun ne’ebé aprezenta husi Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres, iha sekuensia aprovasaun diploma ne’ebé polémika, ne’ebé ohin simu fali dokumentu.
Iha altura ne’eba promulga diploma ne’e, iha loron 29 Setembru, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, husu ba Governu atu halo tranzisaun ida ne’ebé rasionál, justu no dignu.
“Ohin, ha’u ko’alia ba imi ho laran-todan. Nudar Xefe Estadu, ha’u lori responsabilidade ne’ebé todan atu promulga ka lae Dekretu husi Parlamentu Nasionál n.º 21/2025,” nia afirma, hodi dehan tan katak ne’e mak “desizaun ida ho efeitu retroativu dezde loron 20 fulan-Maiu tinan 2002”.
Prezidente foti mós kestaun katak aprovasaun lei ne’e ho unánime husi Parlamentu Nasionál sai hanesan akontesimentu ne’ebé raru iha istória demokrasia Timor nian, hodi fó hanoin katak “la’ós Konstituisaun ne’ebé aprova iha 2002, la’ós Plano Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011-2030), no mós la’ós Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália iha 2018, mak konsege hetan konsensu ne’ebé boot hanesan ne’e”.
Revogasaun ne’e hetan impulsu husi mobilizasaun sívika ida ne’ebé forte, hafoin loron tolu nia laran ho protestu maka’as, ne’ebé lori mós ba kanselamentu sosa karreta prado ba deputadu sira.
Protestu sira ne’e konsentra iha Parlamentu Nasionál nia oin no lidera husi Estudante Universitáriu sira Timor-Leste (EUTL), ne’ebé fó presaun ba deputadu sira atu revee kuadru legál ne’ebé garante pensaun vitalísia kada fulan ba deputadu no eis-membru órgaun soberanu nian.
Proposta inisial ida, ne’ebé aprezenta hosi opozisaun, estipula katak revogasaun hosi pensaun sira sei aplika de’it ba futuru, maibé bankada sira Governu nian mós aprezenta proposta foun ida, ne’ebe determina aplikasaun retroativu hosi desizaun, no diploma ne’e hetan aprovasaun ho unanimidade.
Reportajen Ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Tribunál Rekursu Konsidera Revogasaun Retroativa Ba Pensaun Vitalísia La Viola Konstituisaun
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt