Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Ministériu Edukasaun, Tersa (16/12/2025), halo anúnsiu ofisiál ba rezultadu ezame nasionál tinan akadémiku 2025. Imajen/Rafa.tl
DILI, RAFA.tl – Ministériu Edukasaun (ME), Tersa (16/12/2025), halo anúnsiu ofisiál ba rezultadu ezame nasionál tinan akadémiku 2025, iha ne’ebé Munisípiu Ainaro hatudu dezempeñu di’ak liu.

Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus iha nia diskursu ofisiál ba anúnsiu rezultadu ezame nasionál iha salaun Ministériu Edukasaun, Dili, hatete, ho onra aas liu no sentidu responsabilidade institusionál ne’ebé kle’an fó sai rezultadu sira hosi aprovasaun estudante nian ba tinan eskolár 2025, ne’ebé determina bazeia ba Ezame Nasionál sira, momentu ida ne’ebé signifikativu tebes iha estudante Timoroan sira nia viajen akadémika, tantu iha klase 9 eskola bázika nian no iha klase 12 eskola sekundária nian.
Importante atu destaka katak tinan eskolár ida ne’e partikularmente ezijente, ezije nível aas adaptasaun nian, kompromisu, no reziliénsia hosi sira hotu ne’ebé envolve iha prosesu edukasionál, estudante sira, mestre sira, inan-aman sira, no komunidade edukasionál iha jerál. Kontestu ida ne’e fó signifikasaun boot liután ba rezultadu sira ne’ebé agora hetan ona.
Iha tinan eskolár atuál, estudante 54,128 maka rejista, hosi sira ne’e 53,518 maka tuir duni ezame nasionál sira, ne’ebé hatudu nível aas hosi kompromisu, dedikasaun, no responsabilidade hosi komunidade edukasionál tomak.
Rezultadu husi prosesu aprovasaun, eskola bázika: estudante 25,120 maka hetan aprovasaun (97.52%), Eskola Sekundária Jerál: estudante 23,486 maka hetan aprovasaun (96.82%), Eskola Sekundária Téknika no Vokasionál: estudante 3,441 maka pasa (100%), Edukasaun Rekorrente: estudante 353 maka pasa (91.21%).
“Ha’u hato’o ha’u nia parabéns sinseru ba estudante sira ne’ebé hetan rezultadu di’ak liu, ne’ebé rezulta hosi kombinasaun klasifikasaun internu sira ho sira ne’ebé hetan iha ezame nasionál sira, no mós ba sira ne’ebé distinge sira nia an ho dezempeñu ho méritu aas durante teste sira ne’ebé hala’o, entre loron rua no loron haat, depende ba nível edukasaun ida-idak,” Ministra Edukasaun Dulce de Jesus hateten.
Rezultadu sira ne’e maka espresaun ida ne’ebé la iha dúvida kona-bá dedikasaun, dixiplina no esforsu kontínuu, ne’ebé hetan apóiu hosi monitorizasaun atensaun hosi profesór sira no apóiu permanente hosi inan-aman/tutela sira.
Destake prinsipál sira husi Edukasaun Bázika
Iha aumentu iha média sira iha matéria sira Portugés, Matemátika, Siénsia Fízika-Naturais no Istória no Jeografia, ho rezultadu sira ne’ebé estável nafatin iha Tetun, no rejista diminuisaun uitoan iha Inglés. Dezempeñu di’ak liu maka observa iha CAFE no eskola Katólika sira, ho eskola públika no privada sira hatudu rezultadu sira ne’ebé hanesan iha nível mundiál.
Estudante feto sira hatudu bei-beik rezultadu sira ne’ebé superiór kompara ho estudante mane sira. Evidénsia ida-ne’e sei sai sujeitu ba análize kle’an, ho hanoin atu identifika no replika prátika pedagójika sira ne’ebé di’ak liu.
“Iha nível Munisípiu Ainaro rejista rezultadu di’ak liu, tuir Manatuto, Lautém no Manufahi ho dezempeñu aas hanesan. Munisípiu Ataúro, Oé-Cusse no Aileu revela nesesidade intervensaun estratéjiku prioridade husi Ministériu Edukasaun,” Ministra Dulce de Jesus hateten.
Observa katak eskola ki’ik sira jeralmente hatudu rezultadu sira ne’ebé superiór, tuir fali hosi eskola sira ho medida médiu, enkuantu eskola boot sira rejista dezempeñu sira ne’ebé inferiór, maski iha ezisténsia hosi exesaun sira ne’ebé notável.
Destake prinsipál sira husi Eskola Sekundária
Iha aumentu signifikativu iha média jerál, ne’ebé sa’e ba pontu 38,9 (hosi másimu 70), ho progresu signifikativu liu iha matéria Biolojia no Jeolojia, Kímika, Istória, Portugés, no Tetun. Só Matemátika no Ekonomia no Métodu Kuantitativu sira maka kontinua presiza atensaun pedagójika ne’ebé aumenta.
Estudante feto sira mantein dezempeñu superiór kompara ho estudante mane sira, ho diferensa estatístikamente signifikativa, faktu ida ne’ebé sei sai sujeitu ba análize kle’an.
Dezempeñu di’ak liu maka observa iha CAFE no eskola Katólika sira, ho eskola públika no privada sira ne’ebé hatudu rezultadu sira ne’ebé hanesan iha nível mundiál, maski eskola públika balu destaka ba sira nia exelénsia ne’ebé rekoñesidu.
“Iha nível munisípiu, Ainaro rejista dezempeñu aas liu, tuir Manatuto no Liquiça, enkuantu Ataúro, Oé-Cusse, no Covalima hatudu rezultadu ki’ik liu, ne’ebé ezije intervensaun estratéjiku alvu sira,” Nia subliña.
Eskola ki’ik sira jeralmente hetan rezultadu di’ak liu, tuir fali eskola médiu no boot sira, la ho prejuizu ba ezisténsia kazu esepsionál exelénsia nian.
Haré ba dadus ne’ebé aprezenta ona, no liu-liu asimetria jeográfika sira ne’ebé identifika ona no dezafiu espesífiku sira ne’ebé verifika ona iha matéria balun, Ministériu Edukasaun reafirma nia kompromisu metin atu transforma análize ba asaun konkreta. Iha sentidu ida ne’e, sei lansa Planu Apóiu Fokadu ida, espesifikamente dirije ba munisípiu no eskola sira ho nível dezempeñu ne’ebé ki’ik liu. Planu ida ne’e sei inklui mobilizasaun rekursu adisionál sira, implementasaun formasaun pedagójika espesializada, no revizaun kurrikulár iha área sira ne’ebé ezije atensaun kontínua, hodi garante katak ekidade sei afirma nu’udar pilár fundamentál ba ita nia sistema edukasionál.
“Ba estudante sira hotu ne’ebé liu, ha’u hato’o ha’u nia parabéns ho laran tomak. Susesu ida ne’e bele sai fonte motivasaun ida atu kontinua ita boot nia viajen akadémika ho determinasaun, responsabilidade, no sentidu kompromisu,” Ministra Edukasaun Dulce de Jesus tenik.
Ba estudante sira ne’ebé la pasa, Ministra Dulce de Jesus husik mensajen enkorajamentu ida: Keta laran taridu. Hasoru etapa ida ne’e hanesan oportunidade ida ba aprendizajen, ultrapasa dezafiu sira, no prepara ba susesu akadémiku sira iha futuru.
“Ha’u mós hato’o ha’u nia agradesimentu kle’an ba profesór, administradór, no parseiru institusionál sira hotu ne’ebé halo susesu koletivu ida ne’e sai posível, hodi kontribui ho desizivu ba dezenvolvimentu akadémiku no umanu ita nia foin-sa’e sira-nian. Susesu ne’ebé hetan ohin loron liu fali númeru sira; ida ne’e maka fundasaun ba futuru ne’ebé ita harí hamutuk. Ami sei kontinua servisu ho determinasaun ne’ebé la nakdoko atu asegura katak edukasaun mak sai duni xave ba nasaun ida ne’ebé justu liu, prósperu liu, no ekitativu liu ba ema hotu,” Nia agradese.
Ministra Edukasaun ne’e subliña sei kontinua servisu ho determinasaun ne’ebé metin atu asegura katak edukasaun maka xave duni ba nasaun ida ne’ebé justu liu, prósperu liu, no ekitativu liu ba ema hotu.
Nia sita hanesan edukadór Paulo Freire ho lolós fó hanoin mai ita, “edukasaun la transforma mundu. Edukasaun mak muda ema. Ema mak transforma mundu.” Ho konviksaun ida ne’e mak ita reafirma ita nia kompromisu ba futuru Timor-Leste nian.
Reportajen Ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Munisípiu Ainaro Hatudu Dezempeñu Di’ak Liu Rezultadu Ezame Nasionál Tinan Akadémiku 2025
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt