Noticias

Reseita Setór Turizmu Sa’e 72,3%, Maibé Timor-Leste Kontinua Gasta Liután iha Rai-Li’ur Husi Viajen Sira

todayMarch 23, 2026 34 3

Background
share close

DÍLI, RAFA.tl – Reseita husi setór turizmu no viajen aumenta iha tinan 2025, maibé Banku Sentral Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) konsidera katak setór ida ne’e seidauk to’o atu kompensa todan husi despeza sira ba viajen internasionál no servisu transporte.

Notísia Relevante: Relatóriu BCTL: Ekonomia Timor-Leste Bele Sa’e 5% iha 2026, Maibé Problema Estrutural Sei Nafatin

 Kresimentu signifikativu iha reseita turizmu

Tuir Relatóriu Dezempeñu Ekonómiku  Timor-Leste 2025 husi BCTL ne’ebé publika, ohin, hatudu exportasaun servisu sira iha área viajen no turizmu to’o millaun US$109,6 iha 2025, ne’ebé reprezenta aumentu 72,3% kompara ho tinan anteriór. Evolusaun ida-ne’e koloka turizmu hanesan ida husi setór sira ne’ebé iha potensial boot liu atu ajuda diversifika ekonómia iha períodu depois petróleu.

Défisit servisu aas tanba gastu externu

Maski nune’e, relatóriu ne’e hatudu katak Timor-Leste kontinua gasta liután iha rai-li’ur duké reseita ne’ebé hetan husi setór turizmu rasik. Despeza ba viajen internasionál to’o  millaun US$203,3, enkuantu kustu transporte internasionál to’o millaun US$141,8.

Rezultadu husi situasaun ida-ne’e mak défisit servisu kontinua aas tebes, ne’ebé fixa iha millaun US$327,8, maski iha mellora kompara ho tinan anterior.

Oportunidade no limitasaun iha dezenvolvimentu turizmu

BCTL konsidera katak evolusaun ida-ne’e hatudu oportunidade no limitasaun iha tempu hanesan. Iha parte ida, reseita turizmu hatudu katak iha ezijénsia no espasu atu hasale. Maibé, iha parte seluk, pesu ki’ik husi setór ida-ne’e iha investimentu privada no empregu formal hatudu katak nasaun seidauk kria indústria turizmu ida ne’ebé iha eskala sufisiente atu transforma poténsial ida-ne’e ba kresimentu estrutural. Setór alojamentu no restorasaun kontinua reprezenta parte ki’ik iha investimentu no empregu privada.

Atu altera situasaun ida-ne’e, relatóriu BCTL aponta ba nesesidade atu hadi’a infraestrutura, konetividade, ambiente regulatóriu no asesu ba kréditu, nune’e mós reforsa kompetitividade nasaun nian iha rejiaun, liu-liu tanba utilizasaun Dólar Amerikanu bele halo oferta turizmu sai karun liu.

Estrutura empregu no impaktu ba ekonomia

Relatóriu BCTL nian ne’e mós subliña katak empregu privada formal iha Timor-Leste kontinua konsentra iha setór komérsiu no konstrusaun, estrutura ida ne’ebé la favorável ba produtividade no kriasaun empregu kualifikadu. Komérsiu grosu no retallu absorve besik 30% husi empregu formal, tuir fali konstrusaun ho 17%, enkuantu alojamentu no restorasaun iha 10% no indústria transformadora  8%, de’it, ne’bé hatudu katak baze indústrial sei ki’ik.

Tuir BCTL, kompozisaun ida-ne’e reflete frajilidade husi investimentu privadu. Konstrusaun absorve investimentu boot, maibé kria empregu menus, enkuantu komérsiu liga liu ba atividade ho produtividade ki’ik no bens importadu.

Setór sira ne’ebé iha potensial atu aumenta produtividade, hanesan indústria, servisu modernu, informasaun no komunikasaun no agrikultura modernizada, kontinua iha pezu ki’ik.

BCTL liga situasaun ida-ne’e ho falta finansiamentu adekuadu, limitasaun kualifikasaun traballadór, frajilidade ambiente negósiu no dependénsia aas ba Estadu. Konsekénsia mak merkadu traballu ne’ebé sa’e, maibé la transforma estrutura ekonomia. Kriasaun empregu sustentável no kualidade di’ak depende ba reekilíbriu modelu kresimentu, ho investimentu liu iha setór produtivu no kapasidade atu absorve forsa traballu jovem iha área sira ne’ebé iha valor aas liu.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

 

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!