Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
PM Xanana Gusmão halo enkontru semanál ho Xefe Estadu, José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (19/02/2026). Imajen/Rafa.tl
DÍLI, RAFA.tl–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten iha entrevista ba Rafa.tl, Tersa (24/03/2026), katak sei desidi kandidata-an fila-fali ka la’e iha tinan 2027 hafoin “konsulta kle’an” ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, “iha fulan balun nia laran”.
“Ha’u seidauk foti desizaun. No desizaun ida kona-bá atu kandidata-an ka la’e sei mai hafoin konversa naruk ho Primeiru-Ministru Xanana,” Ramos-Horta hateten bainhira to’o hikas iha Dili hafoin hala’o vizita traballu ba Indonézia, iha entrevista telefónika ho Rafa.tl.
“Ha’u nia preokupasaun prinsipál maka atu iha garantia katak Prezidente tuir mai sei leal ba Governu, katak nia sei la politiza prezidénsia, no sei la uza prezidénsia hanesan adversáriu ba governu, hanesan akontese iha 2002-2007, 2012-2017 e 2017-2022,” Ramos-Horta hateten.
Ramos-Horta ko’alia ida ne’e iha momentu ida ne’ebé hahú iha espekulasaun sira kona-ba sé maka kandidatu sira iha eleisaun prezidensial sira tinan oin mai.
Desizaun kona-bá nia kandidatura eventuál sei depende, nia subliña, hosi konsulta sira ho Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, ne’ebé presiza hanoin, apoia Ramos-Horta nia kandidatura iha tinan 2022.
“Ha’u seidauk ko’alia ho nia (Xanana-red) kona-bá ha’u nia kandidatura ka ema seluk nian ba 2027. Ne’e sedu liu, karik iha fulan balun nia laran tan,” nia afirma.
“Ne’e la signifika katak ha’u sei kandidata. Kandidata ka lae, depende ba konversa ne’ebá,” nia hatete, hodi admiti katak nia hakarak foti férias hafoin nia mandatu atuál remata.
Xefe Estadu subliña katak ho entrada ba ASEAN, no prezidénsia Timoroan hosi organizasaun rejionál iha tinan 2029, hanesan fundamentál hodi garante katak Prezidente luta ba “solidariedade institusionál” envezde halo prezidénsia sai “hanesan opozisaun ida ba Governu”, hanesan nia fiar katak akontese ona iha mandatu anteriór sira.
“Tenke iha Prezidente ida ho esperiénsia barak iha pasifikasaun nasionál, iha parseria ativu ho Governu iha nível nasionál hodi garante dame no estabilidade, no ho esperiénsia internasionál barak hodi fahe ho governu knaar boot iha área diplomátika, ne’ebé sei ezijente tebes hahú agora, tanba ita hanesan membru ASEAN nian,” Horta afirma.
“Ita labele fali atu monu ba instabilidade ne’ebé maka karakteriza pasadu. Husi 2002 to’o 2007, relasaun Prezidente-Governu aat tebes, hosi 2012 to’o 2017 ladi’ak, no hosi 2017 to’o 2022 aat tebes,” nia hatete.
Ramos-Horta hatete katak “períodu úniku sira ne’ebé relasaun sira maka lealdade institusionál, maski ho diferensa no dezentendimentu okazional sira”, maka durante nia mandatu anteriór, hosi 2007 to’o 2012 no dezde 2022.
“Tanba ha’u kompriende didi’ak papél Prezidente nian no tanba Timor labele aguenta irresponsabilidade konflitu pesoál ka institusionál ne’ebé mosu,” nia dehan.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Ramos-Horta Sei Deside Nia Kandidatura iha 2027 Hafoin “Konsulta Kle'an” ho Xanana
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt