Noticias

Ramos-Horta Kondekora Embaixadór KIMURA Tetsuya ho Grau Kolár Orden Timor-Leste

todayDecember 16, 2025 29

Background
share close

DILI, RAFA.tl– Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, kondekora Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Japaun, KIMURA Tetsuya ho Grau Kolár Orden Timor-Leste ba servisu ne’ebé diplomata Japaun ne’e presta hodi fó benefísiu ba Timoroan barak iha tinan hirak nia laran no fundamentál ba páz, estabilidade nasionál, no dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Orden Timor-Leste mak nasaun nia onra aas liu, ne’ebé fó ba indivídu sira ne’ebé hala’o ona servisu esepsionál no méritu ba nasaun ne’e. Embaixadór KIMURA simu kondekorasaun ida ne’e tuir Dekretu Prezidente Repúblika Nú.131 /2025, nu’udar rekoñesimentu ba nia servisu esepsionál hodi aprofunda relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Japaun.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha nia diskursu iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, Tersa (16/12/2025) hatete, Embaixadór KIMURA hala’o knaar nu’udár Embaixadór Japaun nian mai Timor-Leste hahú iha fulan-Dezembru tinan 2022.

Durante nia mandatu, relasaun bilaterál entre nasaun rua eleva ba ” Parseria Komprensivu” liu husi vizita altu nível husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha fulan-Dezembru tinan 2023 no Prezidente José Ramos-Horta iha fulan-Agostu tinan 2025.

Kooperasaun dezenvolvimentu nian avansa signifikativamente iha Embaixadór KIMURA nia lideransa, ne’ebé marka ho konstrusaun sala ospitál foun sira, sentru partu 20, no konstrusaun terminál aeroportu ne’ebé atu hahú, hamutuk ho projetu infrastrutura rurál 155 ne’ebé remata tiha ona. Inisiativa xave sira habelar, inklui programa kultivasaun ai-funan fresku no inísiu investimentu boot Japaun nian iha konstrusaun ró no enerjia solár. Ligasaun entre povu ho povu fortalese liu husi Programa Treinu Internu Tékniku ne’ebé hahú iha 2023 ho formandu Timoroan liu na’in 60 mak agora servisu iha Japaun iha setór oi-oin. Kursu sira lian Japaun nian loke ona inklui iha UNTL, ho Timoroan liu 40 hahú sira nia estudu iha Japaun no juventude Timoroan hamutuk 100 resin vizita Japaun liu husi programa JENESYS iha tinan tolu ikus ne’e.

Xefe Estadu afirma kondekorasaun ne’e subliña servisu Embaixadór KIMURA nian, ne’ebé fó benefísiu ba Timoroan barak iha tinan hirak nia laran no fundamentál ba páz, estabilidade nasionál, no dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

“Embaixadór KIMURA la’ós de’it servisu nu’udar diplomata ida; nia la’o hamutuk ho ita-nia povu. Liu husi vizita ba suku liu 90, nia liga parseria Japaun nian diretamente ba baze Timor-Leste nian, transforma diplomasia ba progresu tanjível iha saúde, infraestrutura, no oportunidade,” Prezidente Ramos-Horta afirma. “Ninia dedikasaun kesi ona ita nia parseria komprensivu ida ne’ebé forte no vibrante liu, ne’ebé sei benefísiu ba jerasaun sira tuir mai. Kondekorasaun ida ne’e nu’udar testemuña ba ida ba diplomata ida ne’ebé komprende no servi duni ho laran ba ita nia nasaun,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.

Dezde estabelese relasaun diplomátika iha tinan 2002, Timor-Leste no Japaun harí ona parseria forte bazeia ba respeitu ba malu no valór komun sira nu’udar nasaun marítima ho istória reziliénsia nian. Japaun sai nu’udar apoiante xave ida ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu, fornese asisténsia iha infraestrutura, kuidadu saúde, edukasaun, no redusaun risku dezastre (no protesaun ambientál sira seluk), liu husi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun nian (JICA).

Atribuisaun Grau Kolár Orden Timor-Leste nian ba Embaixadór KIMURA Tetsuya reflete respeitu no gratidaun ne’ebé kle’an husi povu Timor-Leste nian ba ninia servisu ne’ebé dedikadu no iha impaktu.

Embaixadór KIMURA Tetsuya, Diplomata karreira ida ne’ebé distintu dezde tinan 1986. Embaixadór KIMURA servisu nu’udar Embaixadór ba Asuntu Ekonómiku no Sosiál sira iha Nasoens Unidas iha Nova Iorke, Konsul Jerál iha Munich, no Diretór-Jerál Ajénsia Desportu Japaun nian.

Embaixadór Japaun, KIMURA Tetsuya hatete, Onra boot ida ba nia atu simu kondekorasaun ida ne’e ohin loron. Agradese tebes ba konsiderasaun di’ak husi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta. Ida ne’e momentu ida ne’ebé emosionante tebes hafoin tinan tolu servisu iha Timor-Leste.

“Ha’u hakarak hato’o ha’u nia agradesimentu sinseru dala ida tan ba Sr. Prezidente ba orientasaun no asisténsia ne’ebé fó mai ha’u durante ha’u nia mandatu iha Timor-Leste no apóiu kontínuu ba Japaun no povu Japaun iha períodu tempu ne’ebé naruk liu, dezde antes ha’u nia mandate, Embaixadór KIMURA Tetsuya hateten.

Diplomata ne’e hatutan, haré fali ba tinan tolu ikus ne’e, hanesan priviléjiu ida atu sai sasin ba momentu istóriku Timor-Leste nia adezaun ofisiál ba ASEAN.

Nia haktuir vizita dahuluk mai Timor-Leste iha tinan 2000 nu’udar diplomata foin-sa’e ida ne’ebé destakadu iha Embaixada Japaun nian iha Jakarta.

“Ha’u vizita fali Timor-Leste iha tinan 2008, bainhira Japaun lidera diskusaun kona-bá Timor-Leste iha Konsellu Seguransa ONU nian. Liu husi ha’u nia knaar nu’udár Embaixadór ne’ebé hahú iha 2022. Ha’u iha oportunidade atu observa rasik Timor-Leste nia prosesu harí nasaun to’o adezaun ba ASEAN. Japaun tulun Timor-Leste nia esforsu harí nasaun dezde tinan 1999 no sei kontinua la’o hamutuk hodi rezolve Timor-Leste nia esforsu sira iha future,” nia haktuir.

Nia hatutan, susar atu reflete kona-bá tinan-tolu ne’e iha diskursu badak ida, maibé buat ida ne’ebé haka’as-an atu halo ho konxiénsia maka atu vizita área rurál sira ho posível.

“Bainhira konta fali, sai katak ha’u vizita ona aldeia 90 liu iha munisípiu hotu-hotu durante tinan tolu ikus ne’e. Ha’u halo vizita sira ne’e iha okaziaun sira hanesan inaugurasaun ba edifísiu eskola sira, sentru saúde sira no instalasaun bee-moos sira nian. Ha’u mós vizita ona agrikultór sira, liu-liu grupu feto sira, ne’ebé servisu ba kultivasaun ai-funan ka modo fresku sira. Infraestrutura lokál liu 155 maka konstrui ona durante ha’u nia mandatu tinan tolu, no esforsu sira ne’e sei kontinua maski ha’u nia mandatu remata ona. Bem-vindu kalorozu ne’ebé maka hato’o mai ha’u hosi rezidente sira iha aldeia barak sei sai nafatin hanesan memória sira ne’ebé maka labele haluha,” Embaixadór KIMURA Tetsuya hateten.

Nia tenik, projetu importante balu la’o hela entre nasaun rua, inklui konstrusaun terminál pasajeiru nian iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, projetu Ospitál Nasionál Guido Valadares, no inisiativa investimentu privadu sira hanesan konstrusaun ró no mega sentrál solár.

“Ha’u apresia tebes ba membru Governu Timor-Leste sira nia dedikasaun no parseria besik. Enkuantu ami la konsege kompleta preparasaun hotu-hotu durante ha’u nia kna’ar, ha’u hein atu vizita fali Timor-Leste nu’udar turista hafoin ha’u nia reforma hodi haré projetu sira ne’e remata no asiste Timor-Leste nia dezenvolvimentu ba oin ho ha’u nia matan rasik.”

“Ha’u hakarak espresa ha’u nia agradesimentu dala ida tan ba amizade, kooperasaun, no apóiu ne’ebé maka hato’o mai ha’u no ha’u nia família hosi parseiru barak durante ha’u nia estadia. Ha’u ho ha’u nia káben agradese tebes ba laran-di’ak no amizade besik ne’ebé hatudu mai ami hosi membru sira korpu diplomátiku nian. Ha’u hanoin fali dalaruma ha’u haré imi balun bei-beik liu duké ha’u nia família rasik. Ha’u mós hetan enkorajamentu no konsellu barak,”  Embaixadó KIMURA Tetsuya tenik tan.

Timor-Leste to’o ona pontu virajen ida ho adezaun ba ASEAN, hetan oportunidade signifikativa ida ba dezenvolvimentu liu hosi prosesu integrasaun.

“Ha’u iha konfiansa katak Timor-Leste sei aproveita didi’ak oportunidade ida ne’e hodi alkansa kreximentu ne’ebé sustentável. Japaun sei kontinua la’o hamutuk ho Timor-Leste nu’udar parseiru fiar na’in no fuan ba fuan. Ha’u dezeja ksolok no saúde di’ak ba ita-boot sira ida-idak ne’ebé ohin prezente iha ne’e no ba povu tomak iha Timor-Leste,” nia hateten.

Reportajen Ekipa Rafa.tl

Written by: RafaFM

Rate it

Sé maka ita

Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.

Kontaktu sira
error: Content is protected !!