Ouvir RAFA Ritmo, Voz e Coração de Timor
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta halo enkontru ho eis-Prezidente Indonézia, Megawati Soekarnoputri iha Jakarta, Segunda (23/03/2026). Imajen/Média GPR
DÍLI, RAFA.tl – Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hala’o enkontru privadu ho Prezidente Repúblika Indonézia ba dala-lima (2001-2004), Megawati Soekarnoputri, hodi reafirma parseria ne’ebé kle’an no dura entre nasaun viziñu rua.
Megawati Soekarnoputri agora daudaun hala’o knaar nu’udar Prezidente Partidu PDI-P no to’o fulan-Marsu 2026, nia sai nafatin figura sentrál iha polítika nasionál Indonézia nian, ne’ebé fornese beibeik diresaun estratéjiku ba nia kuadru sira no hala’o enkontru sira ho nivel aas ho líder estranjeiru sira.
Iha komunikadu ne’ebé Rafa.tl asesu haktuir sorumutu líder na’in-rua ne’ebé hala’o iha rezidénsia ofisiál Megawati Soekarnoputri iha Jakarta, Segunda, 23 fulan-Marsu 2026 atu armonia liután relasaun ida ne’ebé harii iha tinan barak nia laran ho respeitu mútuu, rekonsiliasaun no kompromisu partilladu ba estabilidade rejionál.
Ramos-Horta no Megawati Soekarnoputri troka hanoin kona-bá habelar konetividade entre povu no garante katak momentu relasaun bilaterál kontinua fó benefísiu ba nasaun rua.
Prezidente Ramos-Horta hato’o profunda gratidaun ba lideransa istórika hosi eis-Prezidente Megawati iha normalizasaun relasaun diplomátika entre Timor-Leste no Indonézia.
Ramos-Horta espesifikamente hanoin hikas ninia prezensa iha serimónia independénsia Timor-Leste nian iha loron 20 Maiu 2002, iha Dili, momentu ne’ebé konsidera ámplamente nu’udar pasu importante iha prosesu rekonsiliasaun entre nasaun rua ne’e.
Prezidente Ramos-Horta nota katak Megawati ninia prezensa, hamutuk ho líder globál sira seluk, hatudu sinál forte ida kona-bá kompromisu Indonézia nian ba kapítulu foun kona-bá amizade no kooperasaun.
Prezidente Ramos-Horta subliña katak Megawati Soekarnoputri tenke hetan rekuñesimentu ba konsolidasaun independénsia no estabilidade Timor-Leste nian, no mós ba kontinuasaun no susesu movimentu reformista Indonézia nian no konsolidasaun demokrasia iha Indonézia—esforsu sira ne’ebé inisia hosi Prezidente B. J. Habibie.
Ramos-Horta nota katak Megawati nia kontribuisaun ba luta ba demokrasia iha Indonézia hahú durante tinan naruk ne’ebé difisil iha rejime Suharto nian, hodi hatutan katak durante períodu ne’ebé, nia nunka husik ninia mehi no kompromisu ba demokrasia. Prezidente Ramos-Horta afirma katak Ibu Megawati Soekarnoputri nu’udar Inan ba Demokrasia Indonézia nian hanesan nia aman, karismátiku boot Bung Karno, nu’udar Aman ba Indonézia Moderna.
Enkontru ne’e marka kontinuasaun hosi kompromisu altu nivel entre líderansa na’in-rua, hafoin sira nia enkontru foin lalais ne’e iha marjen hosi Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana 2026 iha Abu Dhabi iha inísiu tinan ida-ne’e.
Durante enkontru iha fulan-Fevereiru ne’ebá, líder rua ne’e partisipa iha Majlis Fraternidade Umana ne’ebé diskute kona-ba importánsia hosi valór umanitáriu, konstrusaun ba pás, no diálogu interrelijiozu nu’udar pilar ba sosiedade ne’ebé estável no prósperu. Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana maka prémiu internasionál anuál ida ne’ebé fó onra ba ema no entidade sira ne’ebé serbisu ho laran-luak hodi halo ponte ba divizaun sira no haburas ligasaun umana ne’ebé signifikativa, dala barak ho sakrifísiu pesoál ne’ebé boot.
Sorumutu ne’e hametin liután amizade pesoál ne’ebé besik entre Prezidente Ramos-Horta no eis-Prezidente Megawati, ne’ebé serbisu hamutuk durante dékada barak hodi haburas konfiansa no kooperasaun entre sira-nia nasaun.
Líder na’in-rua konkorda atu kontinua sira-nia diálogu kona-bá asuntu xave sira iha nivel rejionál no global.
Eis-Prezidente Megawati reafirma nia apoiu ba kontinuidade Timor-Leste nia dezenvolvimentu no integrasaun iha komunidade rejional.
“Sempre hanesan onra boot ida bele hasoru malu ho eis-Prezidente Megawati Soekarnoputri, líder ida ne’ebé nia korajen no vizaun harii baze ba relasaun bilaterál ne’ebé forte ne’ebé ita goza ohin loron. Ninia prezensa iha Dili iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, la’ós de’it serimónial; ida-ne’e hanesan aktu proundu rekonsiliasaun nian ne’ebé fó sinál ba kompromisu Indonézia nian ba futuru ida ne’ebé ho respeitu no kooperasaun mútuu,” Ramos-Horta harteten.
“Ami nia enkontru foin lalais iha Abu Dhabi durante Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana 2026 fó hanoin mai ita kona-ba valór sira ne’ebé unidade ita-nia nasaun rua: pás, toleránsia, no fraternidade umana. Ohin loron, ita harii iha legadu ne’e, serbisu hamutuk hodi garante katak Timor-Leste no Indonézia kontinua buras nu’udar viziñu, parseiru no belun ne’ebé besik liu,” Xefe Estadu Timor-Leste haktuir.
Timor-Leste no Indonézia partilla relasaun ida ne’ebé úniku no evolui ho baze iha istória rekonsiliasaun no kolaborasaun ida-ne’ebé orientadu ba futuru. Dezde Timor-Leste nia restaurasaun independénsia iha tinan 2002, nasaun rua ne’e serbisu inkansavelmente hodi harii konfiansa, ho interkámbiu nivel aas no ligasaun entre pobu ne’ebé sai nu’udar baze ba envolvimentu bilaterál.
Eis-Prezidente Megawati nia vizita istórika mai Dili ba serimónia independénsia kontinua sai sai hanesan símbolu definidor ba transformasaun ida-ne’e.
Ohin loron, relasaun bilateral karakteriza ho kooperasaun ekonómika ne’ebé metin ho Indonézia kontinua sai nu’udar parseiru komersiál ida ne’ebé boot liu iha Timor-Leste.
Maizumenus porsentu 70 hosi produtu sira ne’ebé sirkula iha Timor-Leste mai hosi Indonézia, no governu rua ne’e daudaun serbisu hela atu atualiza akordu komérsiu sira ne’ebé liu husi fronteira hodi fasilita liután komérsiu hodi responde ba nesesidade komunidade sira iha fronteira. Nasaun rua ne’e mós kolabora besik ba Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ASEAN, ho Indonézia sai nu’udar apoiante ida-ne’ebé metin ba aspirasaun adezaun Timor-Leste nian.
Enkontru entre Prezidente Ramos-Horta ho Megawati Soekarnoputri konklui iha ambiente ida ne’ebé kmanek no kordiál, reflete amizade ne’ebé dura entre líder na’in rua ne’e no futuru ne’ebé naroman ba relasaun Timor-Leste no Indonézia.
Reportajen ekipa Rafa.tl
Written by: RafaFM
Ramos-Horta Hametin Relasaun Estratéjiku ho Megawati Soekarnoputri
Harii husi Nilton no Akita durante tempu susar sira hafoin referendu, Rádiu Rafa mosu nu’udar símbolu esperansa no rekonstrusaun iha Timor-Leste. Ida-ne’e maka estasaun rádiu dahuluk ne’ebé mosu hafoin independénsia, halibur foin-sa’e sira, habelar ksolok, no fó lian ba jerasaun foun, maski bainhira barak sei hela iha uma ne’ebé halo ho ahu-ruin hafoin destruisaun ne’ebé kauza hosi violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999, iha ne’ebé timoroan sira vota atu haketak hosi Indonézia no harii nasaun ida ne’ebé independente no livre.
Copyright Rafa.tl - Desenvolvido por Justweb.pt